Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu

Subscribe to Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu feed
Updated: 2 hours 28 min ago

Glavna ravnateljica Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu sudjelovala na sastanku Izvršnoga odbora CENL-a

9 hours 29 min ago

Glavna ravnateljica Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu prof. dr. sc. Ivanka Stričević sudjelovala je 23. siječnja 2023. godine u Parizu na sastanku Izvršnoga odbora CENL-a (Konferencija ravnatelja europskih nacionalnih knjižnica (Conference of European National Librarians – CENL)).

Na sastanku su dogovarani planovi za budućnost, financijski oblici poslovanja CENL-a te organizacija godišnjega sastanka koji će se u lipnju održati u Parizu. U svijetu stalnih promjena, potrebne su nove ideje i brza prilagodba nacionalnih knjižnica koje su istodobno čuvarice baštine i tradicije kao i središnje točke razvoja i promidžbe novih ideja i standarda u svojim zemljama i šire.

CENL je 2021. godine proveo izbore za Izvršni odbor, a u članstvo je izabrana i glavna ravnateljica Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu prof. dr. sc. Ivanka Stričević. CENL je mreža koja okuplja ravnatelje nacionalnih knjižnica Europe i broji 49 članova iz 45 europskih zemalja. Svrha joj je jačati suradnju te promicati djelovanje europskih nacionalnih knjižnica koje čuvaju i čine dostupnom vrijednu kulturnu baštinu.

U Izvršni su odbor na mandat od tri godine, osim glavne ravnateljice Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, izabrani i Frank Scholze (Njemačka nacionalna knjižnica – predsjednik), Janne Andresoo (Nacionalna knjižnica Estonije – potpredsjednica), Karin Grönvall (Nacionalna knjižnica Švedske – blagajnica) i ostali članovi: Vadim Duda (Ruska državna knjižnica (Moskva)), Laurence Engel (Nacionalna knjižnica Francuske), Sara Lammens (Kraljevska knjižnica Belgije) i Hans Petschar (Austrijska nacionalna knjižnica). Novi Izvršni odbor započeo je s radom nakon godišnjega sastanka CENL-a u studenome 2021. godine.

Zastupljenost Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu u Izvršnome odboru CENL-a osnažit će njezin položaj među nacionalnim knjižnicama Europe i ojačati mogućnosti suradnje u sklopu CENL-a kao i s drugim knjižnicama i ustanovama u Europi i svijetu.

The post Glavna ravnateljica Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu sudjelovala na sastanku Izvršnoga odbora CENL-a appeared first on .

Sjećanje na Fausta Vrančića

Fri, 01/20/2023 - 06:00

Kad sam ja to drugom prilikom spomenuo u našim razgovorima, sam je umjesto odgovora neprestano nešto pitao o svetim samostanima na dalmatinskim otocima, o mjestima smirene samoće, koja se nalaze na obalama toga kraja, tvrdeći obično da će na tim mjestima biti krajnje počivalište njegovih časti. Njegova postojana i čvrsta želja da bude blizu Bogu tako mu je uzvišeno oduzela dušu, da bi mu sigurno takve bile i molitve da je mogao još poživjeti. Dokazom je njegova posljednja volja kojom je želio da bude pokopan na groblju na otoku Prviću, u goloj zemlji među mrtvim tijelima težaka, kako bi barem mrtav radosno postigao ono što za života nije mogao.

(Dragocjeno svjedočanstvo o domoljublju Fausta Vrančića ostavio je Ivan Tomko Mrnavić u svojem Govoru na pogrebu Fausta Vrančića)

Istaknuti hrvatski izumitelj i konstruktor na prijelazu iz 16. u 17. stoljeće Faust Vrančić preminuo je 20. siječnja 1617. godine u Veneciji. Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu u fondu Zbirke rukopisa i starih knjiga Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu čuva bogatu rukopisnu ostavštinu Antuna, Fausta i Mihovila Vrančića te izvornike Vraničićevih najvrjednijih djela, i to petojezični rječnik Dictionarium quinque nobilissimarum Europae linguarum, Latinae, Italicae, Germanicae, Dalmatiae et Ungaricae (Venecija, 1595.), prvi rječnik hrvatskoga jezika, te Machinae novae (Venecija 1615./1616.), jedno je od najbitnijih djela iz područja tehnike s početka 17. stoljeća u kojem je na 49 bakrotisaka Vrančić donio 56 izuma i tehničkih konstrukcija, a među njima i nekoliko tuđih projekata za koje je smatrao da se uklapaju u njegovo djelo ili da će mu poslužiti kao nadahnuće za druge savršenije izume. Digitalne inačice ovih najvrjednijih Vrančićevih djela dostupne su u sklopu portala Digitalne zbirke Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.

Faust Vrančić rođen je 1551. godine u Šibeniku. Školovao se u Padovi, Veneciji, Beču i Rimu, a za njegovu naobrazbu posebno se pobrinuo stric Antun Vrančić, crkveni velikodostojnik i diplomat, koji ga je kao dječaka doveo sebi u Jegar. U predgovoru svoje knjige Život nikoliko izabranih divic (Rim, 1606.) Faust to i potvrđuje: „… da sam malim dietetom budući, kako znati morete, iz naše zemlje izveden…“ Faust Vrančić bio je čovjek širokoga znanstvenog interesa, bavio se leksikografijom, filozofijom, teologijom i tehnikom. Osim spomenutih, ostala su mu bitnija djela De Slovvinis seu Sarmatis (Rim, 1606.), Xivot nikoliko izabranih divvicz (Rim, 1606.), Logica suis ipsius instrumentis formata et recognita (Venecija, 1608.; Venecija, 1616.) te Ethica christiana (Rim, 1610.; Venecija, 1616.).

Faust Vrančić jedno je vrijeme boravio u Pragu kao tajnik na dvoru cara Rudolfa II. (1552. – 1612.), a 1594. godine imenovan je čanadskim biskupom. Godine 1605. napustio je dvor i Ugarsku te u Rimu stupio u red barnabita. Njegov prijatelj Giovanni Ambrogio Mazenta upoznao ga je s tehničkim crtežima Leonarda da Vincija te ga je potaknuo na istraživanje konstrukcija strojeva i rješavanje arhitektonskih problema, što će rezultirati jednim od najbitnijih djela iz područja tehnike s početka XVII. stoljeća – Novi strojevi (Machinae novae Favsti Verantii Siceni cum declaratione Latina, Italica, Hispanica, Gallica et Germanica). Potom odlazi u Veneciju, gdje se usavršavao u gradnji fontana. Ondje je i preminuo, a prema vlastitoj želji pokopan je u župnoj crkvi sv. Marije od Milosti u Prvić Luci na otoku Prviću.

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu u povodu 400. obljetnice smrti Fausta Vrančića izradila je virtualnu izložbu Faust Vrančić. Virtualna izložba prati dvije vrijedne izložbe posvećene najistaknutijemu hrvatskom izumitelju i konstruktoru na prijelazu iz 16. u 17. stoljeće, izložbu Renesansni Faustus Verantius, održanu 2017. godine, te izložbu Machinae novae – 400 godina poslije Fausta Vrančića, održanu 2015. godine u povodu obilježavanja 400. obljetnice od kada je objavljeno djelo Novi strojevi Fausta Vrančića.

Izložba je donijela presjek Vrančićeva života i pregled njegova istaknutog djela Machinae nove s hrvatskim prijevodom teksta Tumačenje strojeva koje smo izumili dr. sc. Vladimira Muljevića, s dostupnim i engleskim prijevodom njegova teksta, te ostalih digitaliziranih Vrančićevih djela i drugih zanimljivih e-izvora, kao i građe Zbirke rukopisa i starih knjiga, Zbirke zemljovida i atlasa i Grafičke zbirke Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu. Zanimljivost je izložbe i izazovna slagalica triju poznatih Vrančićevih opisanih konstrukcija – letećega čovjeka, željeznoga mosta i nosiljke.

U sklopu obilježavanja Europske godine kulturne baštine 2018. godine u Mađarskoj akademiji u Rimu otvorena je izložba Faust Vrančić u kontekstu europske baštine (Faust Vrančić e la sua eredità europea) koja je bila organizirana u suradnji Veleposlanstva Republike Hrvatske pri Svetoj Stolici s Nacionalnom i sveučilišnom knjižnicom u Zagrebu, Tehničkim muzejom Nikola Tesla i Hrvatskom akademijom znanosti i umjetnosti te Veleposlanstvom Mađarske pri Svetoj Stolici i Mađarskom akademijom u Rimu.

U suradnji s Nacionalnom i sveučilišnom knjižnicom u Zagrebu, Sveučilištem Macquarie te Zakladom hrvatskih studija iz Sydneya izložba Faust Vrančić u kontekstu europske baštine (Faust Vrančić in the Context of European Heritage) održala se na Sveučilištu Macquarie u Sydneyu od 19. do 22. rujna 2019. godine. Izložba je organizirana na prijedlog znanstvene suradnice na Odsjeku za povijest prirodnih i matematičkih znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti dr. sc. Marijane Borić u sklopu konferencije Hrvatska i Hrvati u prošlim i ovodobnim umrežavanjima (Croatia and Croatians in past and present networks).

U Muzeju sakralne umjetnosti Hrvata u Mađarskoj u Prisiki 2022. godine bila je otvorena izložba Znanstveno i duhovno nasljeđe Fausta Vrančića. Izložbu je na prijedlog znanstvene suradnice na Odsjeku za povijest prirodnih i matematičkih znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti dr. sc. Marijane Borić organizirao Muzej sakralne umjetnosti Hrvata u Mađarskoj u suradnji  s Nacionalnom i sveučilišnom knjižnicom u Zagrebu i Hrvatskom akademijom znanosti i umjetnosti u Zagrebu.

[See image gallery at www.nsk.hr]

The post Sjećanje na Fausta Vrančića appeared first on .

Odabrane najljepše oblikovane hrvatske knjige objavljene u 2022. godini

Thu, 01/19/2023 - 09:15

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu zaključila je natječaj Hrvatska lijepa knjiga za 2022. godinu, koji je raspisala na poziv Zaklade Stiftung Buchkunst radi odabira najljepše oblikovanih hrvatskih knjiga za međunarodni natječaj i izložbu Best Book Design from all over the World koja će se održati za trajanja Sajma knjiga u Leipzigu te za izložbu Book Art International koja se organizira u sklopu Sajma knjiga u Frankfurtu.

Na natječaj je pristiglo 175 izdanja, od kojih je prosudbeno povjerenstvo, u čijemu su sastavu bili akademski slikar – grafičar i akademski snimatelj Luka Gusić, akademski slikar – grafičar Danijel Srdarev i izv. prof. dr. sc. Nives Tomašević s Akademije za umjetnost i kulturu u Osijeku, izabralo njih 18 (koje navodimo abecednim redom):

BIBLIOTOK/LIBRARY ISLAND
Urednica: Marija Dejanović
Grafičko oblikovanje: Nikša Eršek
Nakladnik: Sandorf

BICIKLISTIČKA POČETNICA PROFESORA FAUSTA
Autorica: Nina Ivanović
Ilustracije: Nina Ivanović
Grafičko oblikovanje: Nina Ivanović
Nakladnik: Naklada Semafora

CRTICE
Autorica: Zrinka Paladino
Dizajn naslovnice: Božidarka Brnas, Bestias
Grafičko oblikovanje: Božidarka Brnas, Bestias
Nakladnik: Z.J.L.J.

GDJE SE SKRIVA VEDRAN?
Autorica: Iva Bezinović Haydon
Ilustracije: Hana Tintor
Grafičko oblikovanje: Ana Vujasić
Nakladnik: Ibis grafika

HAHARI NA DNU MULJA
Autor: Josip Čekolj
Ilustracije: Dominik Vuković
Grafičko oblikovanje: Zrinka Horvat
Nakladnik: Mala zvona

HAMSIN 51
Autor: Dragan Velikić
Dizajn naslovnice: Božidarka Brnas, Bestias
Grafičko oblikovanje: KaramanDesign
Nakladnik: Meandar Media

ISHODIŠTA ZAGREBAČKIH INTERIJERA: PROSTORI PRIVATNOSTI/ ORIGIN OF ZAGREB INTERIORS: PRIVATE SPACES
Autorica: Dina Vulin Ileković
Grafičko oblikovanje: Mario Petrak
Nakladnik: Vulin i Ileković

JEDAN DAN U ŽIVOTU FOKE MARISOL
Autorica: Dubravka Ugrešić
Ilustracije: Ana Kovačić
Grafičko oblikovanje: Ivana Borovnjak
Nakladnik: Oaza Books

KAKO SMO STANOVALI
Autorica: Maja Marković
Tekst: Boris Greiner
Fotografije: Boris Cvjetanović
Grafičko oblikovanje: Ivana Borovnjak
Nakladnik: Oaza Books

KIKI, MI TE VOLIMO
Autorica: Melita Rundek
Ilustracije: Vanda Čižmek
Grafičko oblikovanje: Vanda Čižmek
Nakladnik: Ibis grafika

OGLEDALO BEZ MANA
Autorica: Agata Lučić
Ilustracije: Agata Lučić
Grafičko oblikovanje: Zrinka Horvat
Nakladnik: Mala zvona

OTOK NA KOJEM CVJETAJU LIMUNI: VRTOVI NADVOJVODE MAKSIMILIJANA HABSBURŠKOG NA OTOKU LOKRUMU
Autorica: Mara Marić
Fotografije: Boris Jović (Diversa Dubrovnik)
Grafičko oblikovanje: Katarina Banović, Nina Đukanović
Nakladnici: Ogranak Matice hrvatske u Dubrovniku i Sveučilište u Dubrovniku

RAT JE SVUGDJE ISTI
Autorica: Slavenka Drakulić
Grafičko oblikovanje: Maja Glušić
Dizajn naslovnice: Mirko Ilić
Nakladnik: Fraktura

RECI MI SVE
Autor: Sacha Naspini
Ilustracija na naslovnici: Ivan Kožarić
Dizajn naslovnice: Studio 2M
Grafičko oblikovanje: Tin Gracin
Nakladnik: Profil knjiga

SAMA
Autorica: Ivana Šojat
Grafičko oblikovanje: Ana Pojatina
Naslovnica: Vanja Šok Horvat
Nakladnik: Naklada Ljevak

TEPIH NA RAŽNJU
Autorica: Jasna Jasna Žmak
Ilustracije: Jelena Oroz
Grafičko oblikovanje: Nina Bačun i Roberta Bratović
Nakladnik: Oaza Books

TKO ŽIVI NA NEBU? / WHO LIVES UP IN THE SKY?
Autor: Aljoša Vuković
Prijevod i prepjev: Marina Veverec i Blaž Martić
Ilustracije: Ana Salopek
Grafičko oblikovanje: Ana Salopek
Nakladnik: Knjiga u centru

TOŠO DABAC: UMJETNIK SVOJEG VREMENA – KRITIČKO ČITANJE
Autorica: Iva Prosoli
Fotografije: Tošo Dabac
Dizajn/Grafičko oblikovanje: Sanja Bachrach Krištofić i Tessa Bachrach Krištofić
Nakladnici: Školska knjiga i Muzej za umjetnost i obrt

Uz zahvalu svim nakladnicima koji su poslali knjige na natječaj, podsjećamo da odabrane knjige nakon Sajma u Frankfurtu postaju dio fonda German Museum of Books and Writing u Leipzigu, koji je dio Njemačke nacionalne knjižnice (Die Deutsche Bibliothek).

Na natječaj Hrvatska lijepa knjiga pristigao je podjednak broj knjiga kao prethodne godine. Ipak, pozitivno iznenađuje uočen napredak u tehničkoj kvaliteti izdanja, unatoč krizi koja je zahvatila i nakladnički sektor. Osobito raduje velik broj knjiga za djecu, koje su prepoznate kao prostor otvoren za imaginaciju, igru i kreaciju.

Prilikom odabira knjiga, vodilo se računa o tome da se u obzir uzimaju što svježija i originalnija djela. Uočavajući i vrednujući rad izdavača koji se izdvajaju svojim pristupom oblikovanju knjige i primijenjenim tehnologijama, želi se potaknuti daljnji inovativni pristup, ali i promicati ovaj natječaj među hrvatskim nakladnicima.

Prosudbeno povjerenstvo natječaja Hrvatska lijepa knjiga

[See image gallery at www.nsk.hr]

The post Odabrane najljepše oblikovane hrvatske knjige objavljene u 2022. godini appeared first on .

Nakon 20. obljetnice rada CSSU priprema nove programe izobrazbe knjižničara

Mon, 01/16/2023 - 01:00

Protekla je godina bila obljetnička za Centar za stalno stručno usavršavanje knjižničara u Republici Hrvatskoj (CSSU), koji djeluje u sklopu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu. U dvadeset godina uspješnog rada u organizaciji Centra održano je više od 1100 edukacija za više od 24 000 polaznika. Centar trenutačno surađuje s više od 80 knjižničnih i muzejskih stručnjaka, arhivista i sveučilišnih profesora u svojstvu predavača, a svoju je prošlogodišnju obljetnicu obilježio posebnim programom besplatnih edukacija.

U 2022. godini Centar je uz tečajeve i mrežne seminare u svoj program izobrazbe u svrhu omogućivanja što veće dostupnosti svojih sadržaja uveo i e-tečajeve. Uz edukacije vezane uz knjižnične službe i usluge, izgradnju zbirki, bibliografsku kontrolu, elektroničke informacijske izvore i sistemsko knjižničarstvo, sadržaji programa Centra pokrivaju i relevantne teme u području intelektualne slobode te pravnih i etičkih pitanja knjižničarske profesije, kao i digitalizacije građe, nakladništva i projektnog upravljanja.

Centar će uz organizaciju aktivnosti vezanih uz novosti iz područja knjižničarstva, informacijskih i komunikacijskih znanosti te usvajanje novih i utvrđivanje postojećih znanja i vještina u tim područjima putem vježbi, radionica i predavanja kroz svoju djelatnost u 2023. godini osobito isticati važnost primjene novih tehnologija te stjecanja i stalnog unapređivanja računalne pismenosti i digitalnih kompetencija.

Centar za stalno stručno usavršavanje knjižničara u Republici Hrvatskoj zajednički su 2002. godine osnovali Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, Odsjek za informacijske i komunikacijske znanosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Knjižnice grada Zagreba i Hrvatsko knjižničarsko društvo u svrhu organizacije i provođenja sustavnog programa izobrazbe i stalnog stručnog usavršavanja za knjižničare i informacijske stručnjake na razini cijele Hrvatske.

The post Nakon 20. obljetnice rada CSSU priprema nove programe izobrazbe knjižničara appeared first on .

Veleposlanik Republike Čile posjetio Nacionalnu i sveučilišnu knjižnicu u Zagrebu

Wed, 01/11/2023 - 15:46

Veleposlanik Republike Čile u Republici Hrvatskoj, njegova ekselencija Cristián Edgardo Streeter Nebel, posjetio je 10. siječnja 2023. godine Nacionalnu i sveučilišnu knjižnicu u Zagrebu. Tom se prilikom susreo s glavnom ravnateljicom Knjižnice prof. dr. sc. Ivankom Stričević.

Tijekom susreta dogovoreno je gostovanje izložbe o Magellanovu putovanju oko svijeta. Izložba će se u predvorju Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu otvoriti u rujnu 2023. godine i moći će se pogledati do 20. rujna, kada je Portugalac Ferdinand Magellan pod španjolskom zastavom krenuo na put oko svijeta koji, nažalost, nije preživio. Nakon toga, izložba će se preseliti u CroAtrium, gdje će se moći razgledati iduća dva mjeseca.

Izložbu čini 21 pano dimenzija 90 x 90 cm. Prikazuje Magellanov podvig i popraćena je ilustracijama i kartama. Pripremljena je 2019. godine kada se obilježavalo 500 godina od početka ovog velikog podviga. Uz izložbu je pripremljen i prigodan katalog izložbe namijenjen dječjem uzrastu.

Veleposlanik Republike Čile u Republici Hrvatskoj darovao je Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu i 25 primjeraka knjige Encounter Between Three Worlds, 500 Years After the First Circumnavigation of the Earth. Knjiga je također objavljena u povodu obilježavanja 500. obljetnice Magellanova putovanja oko svijeta. Istu je knjigu u 20 primjeraka već darovao Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu prilikom svojeg nastupnog posjeta u svibnju prošle godine.

The post Veleposlanik Republike Čile posjetio Nacionalnu i sveučilišnu knjižnicu u Zagrebu appeared first on .

Sjećanje na hrvatskoga skladatelja Ferdu Livadića

Sun, 01/08/2023 - 06:00

Još Hrvatska ni propala, dok mi živimo;
Visoko se bude stala kad ju zbudimo;
Ak je dugo tvrdo spala, jačja hoće bit,
Ak je sada vu snu mala, će se prostranit.

Hura! nek se ori i hrvatski govori!

(Horvatov sloga i sjedinjenje)

Stihovima najpoznatije Gajeve i hrvatske budnice Horvatov sloga i sjedinjenje, poznatije po svojem prvom stihu Još Hrvatska ni propala, objavljene u Danici horvatskoj, slavenskoj i dalmatinskoj 7. veljače 1835. godine, prisjećamo se njezina skladatelja Ferde Livadića, jednoga od najistaknutijih predstavnika hrvatskoga narodnog preporoda.

Hrvatski skladatelj Ferdo Livadić rođen je u Celju 30. svibnja 1799. godine. Glazbu je učio u Samoboru, a zatim u Zagrebu i Grazu, gdje je studirao pravo. Svoje pravo prezime Wiesner promijenio je u Livadić. Živio je na svojem imanju u Samoboru i rano je došao u doticaj s Ljudevitom Gajem. Priklonio se ilirskim idejama, a pokazao je i veliko zanimanje za hrvatske narodne napjeve. U svojim djelima, kao promicatelj nacionalne glazbe, Livadić se nastojao osloboditi stranih utjecaja. Njegov velik opus sadrži solo pjesme, skladbe za glasovir, sakralne i komorne kompozicije, a posebno vrijedi istaknuti Nokturno u fis-molu iz 1822. koji pripada među najranije primjere nokturna u glasovirskoj literaturi.

Hrvatski glazbenik i preporoditelj Ferdo Livadić preminuo je 8. siječnja 1879. godine u Samoboru.

Zbirci muzikalija i audiomaterijala Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu čuvaju se vrijedne tiskane i rukopisne muzikalije Ferde Livadića. Neka su djela iz ostavštine autora u cijelosti digitalizirana i dostupna u sklopu portala Digitalne zbirke Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, među kojima su ČeznućeBubanj tuče vojna trublja zvuče i Predivo je prela.

[See image gallery at www.nsk.hr]

The post Sjećanje na hrvatskoga skladatelja Ferdu Livadića appeared first on .

U spomen na Marka Marulića

Thu, 01/05/2023 - 06:00

… Ako li daj dotol dokla zemlja ova
bude na karte sfolj slovinjska čtit slova.
Trudna toga plova ovdi jidra kala
plavca moja nova. Bogu budi hvala
Ki nebesa skova i svaka ostala.

Amen.

(Judita)

Najbolji Marulićevi stihovi i danas zvuče jednako autentično, svježe i uvjerljivo kao i u vrijeme kada su nastali. Zahvaljujući spjevu Judita, stekao je naziv oca hrvatske književnosti i hrvatskoga Dantea.

Marko Marulić (latinski Marcus Marulus), najvrjedniji hrvatski pisac 15. i 16. stoljeća, nacionalni klasik, tvorac prvoga epa na hrvatskome jeziku, klasik kršćanske književnosti te humanist europskoga formata, rodio se u Splitu 18. kolovoza 1450. godine. Potječe iz splitske plemićke obitelji Pečenić (Pecinić, Picinić), a u 15. stoljeću počela se nazivati Marulus ili De Marulis; oblik Marulić nalazi se u posveti Judite. U Splitu je pohađao humanističku školu Tidea Acciarinija, a pretpostavlja se da je nakon toga nastavio školovanje u Italiji. Život je proveo u Splitu, putujući povremeno u Mletke i Rim. Neko je vrijeme boravio u Nečujmu na Šolti. Bio je ovjerovitelj notarskih spisa, sudac i provoditelj oporuka. Zahvaljujući književnomu radu, postao je središnja osoba splitskoga humanističkog kruga.

Marulić je svoja djela pisao na hrvatskome, latinskome i talijanskome jeziku. Bio je pjesnik i prozaik, sastavljao je sažete priručnike i zbornike uputa za praktičan kršćanski život, moralno-teološke i kulturnopovijesne rasprave, propovijedi, dijaloge, priče, pisma, epove, poeme i kraće pjesme. Prevodio je s latinskoga i talijanskoga na hrvatski te s hrvatskoga i talijanskoga na latinski. Izvori su njegova književnog rada Biblija i povijest starokršćanske književnosti te grčko-rimska klasika. Uz duboku religioznost i trajnu sklonost moralnoj pouci, posjedovao je i tipičnu humanističku širinu interesa (književnost, povijest, politika, arheologija, slikarstvo) i svestranu erudiciju te renesansnu sposobnost spajanja hrvatske, latinske i talijanske književne tradicije. Živeći na prijelazu između srednjega i novoga vijeka, preuzimao je mnoge srednjovjekovne sadržaje, ali ih je obrađivao u novim oblicima. Vrlo predano i ustrajno pisao je i o suvremenim zbivanjima, ponajprije o turskoj opasnosti i razjedinjenosti kršćana.

Najvrjednije je Marulićevo hrvatsko djelo Judita (Libar Marka Marula Splićanina u kom se uzdarži istorija svete udovice Judit u versih harvacki složena) koje je dostupno u sklopu portala Digitalne zbirke Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu. Marulić je Juditu dovršio kao pedesetogodišnjak, 22. travnja 1501., a u Mletcima ju je prvi put tiskao Guglielmo da Fontaneto tek 13. kolovoza 1521. godine. Jedan primjerak prvoga izdanja čuva se u fondu Knjižnice Male braće u Dubrovniku, a drugi u knjižnici zadarske obitelji Paravia, koja je danas sastavni dio Znanstvene knjižnice u Zadru.

Marulić je doživio tri izdanja svoje Judite. Prvo je priredio Splićanin Petar Srićić, a drugo zadarski knjižar Jerolim Mirković 30. svibnja 1522., čije izdanje resi devet drvoreza s ratnim prizorima. Deveti drvorez potpisan je slovom M pa se pretpostavljalo da je Marulić sam i izradio te drvoreze. Jedan primjerak Mirkovićeva izdanja Ivan Kukuljević darovao je tadašnjoj Sveučilišnoj knjižnici, a i drugi primjerak, što se danas čuva u Zbirci rukopisa i starih knjiga Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, potječe iz Kukuljevićeve ostavštine. Treće izdanje tiskano je 29. siječnja 1522., za dubrovačkoga knjižara Jacoma di Negrija.

Pjesničkom obradbom pripovijesti o hrabroj starozavjetnoj udovici, Marulić je želio pokazati kako se prijetećoj turskoj sili može odoljeti junaštvom i vjerom u Boga. Iako je vjerno pratio biblijski predložak, ep je uobličio po renesansnim poetičkim pravilima, dok je u versifikaciji slijedio suvremene pjesnike svjetovne tematike (začinjavci). Djelo je posvetio kumu Dujmu Balistriliću. Jezična je podloga splitska čakavština i štokavski leksik te glagoljaška predaja, čime je ovo djelo navijestilo jedinstvo hrvatskoga jezika, a najveća je vrijednost spoznaja da je Marulić u hrvatski jezik prenio europski pjesnički standard.

Judita Marka Marulića, hrvatskoga književnika i jednoga od najpoznatijih europskih humanista, predstavljena je u sklopu predstavljanja Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu kao knjižnice mjeseca na portalu Europske knjižnice. U prigodi 500. obljetnice tiskanja Judite, u Republici je Hrvatskoj 2021. godina proglašena Godinom Marka Marulića.

Biblijska poema Suzana, nastala nakon Judite, manjega je opsega (780 stihova) i pjesničke vrijednosti. Ostale pjesme na hrvatskome jeziku uglavnom su nabožne i moralističke (npr. Dobri nauci, Divici Mariji, Od uskarsa Isusova, dijaloška pjesma Utiha nesriće). Domoljubna i protuturska crta snažno se očituje u Molitvi suprotiva Turkomi Tužen’ju grada Hjerozolima. Svjetovnoj su poeziji bliske zabavno-poučne Spovid koludric od sedam smartnih grihov, Anka satira i Poklad i Korizma. Dramski tekst (također u stihovima) Prikazan’je historije svetoga Panucija prilagodba je talijanskoga predloška Fea Belcarija.

Hrvatska su prozna djela koja se sa sigurnošću pripisuju Maruliću malobrojna: izvorna su samo dva pisma Katarini Obirtića i prozni tekstovi u Juditi, dok su Oficij Blažene Dive Marije i Od naslidovan’ja Isukarstova (1500.) Marulićevi prijevodi s latinskoga.

Većinu Marulićevih latinskih djela čine prozni spisi religiozno-poučne, moralističke i teološke tematike. Po opsegu i svjetskome odjeku na prvome je mjestu De institutione bene vivendi per exempla sanctorum (Upućivanje u čestit život po primjerima svetaca), što ga je napisao potkraj 15. stoljeća. Kao kršćanski moralist i teološki pisac, u središte pozornosti stavlja čovjeka, koji je prema njegovu viđenju etičko biće. Čovjek svu svoju vrijednost, smisao i određenje prima od Boga, bez kojega bi uzaludno bilo sve i bez kojega ne bi ničega ni bilo. Misao o istočnome grijehu i Kristova spasiteljska uloga temeljna su polazišta Marulićeve etičko-teološke misli i glavna svrha njegova svjetonazora. Građu je Marulić crpio ponajviše iz Svetoga pisma, potom iz života i djelâ crkvenih otaca i naučitelja (Jeronima, Euzebija Cezarejskoga, Grgura Velikoga i dr.). To ćudoredno-poučno djelo napisano je biranim stilom i razdijeljeno je u šest knjiga sa 71 poglavljem, a u svakome od njih razmatra se o jednoj krjeposti. Ta svojevrsna uspješnica 16. st. tiskana je prvi put 1506. u Veneciji. To izdanje čuva se u Zbirci rukopisa i starih knjiga NSK, a dostupno je u sklopu portala Digitalne zbirke Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu. Djelo je ubrzo postalo vrlo popularno i doživjelo približno 60 izdanja te bilo prevedeno na najbitnije europske jezike.

Evangelistarium (Evanđelistar, 1480. – 1500?, prvo poznato izdanje 1516.), najvrjednije Marulićevo moralno-teološko djelo, rasprava je u sedam knjiga o praktičnoj kršćanskoj etici, utemeljena na obradbi triju bogoslovnih kreposti: vjere, nade i ljubavi, na što se, po Maruliću, može svesti čitava Biblija. U raspravi De humilitate et gloria Christi (O poniznosti i slavi Kristovoj, 1518). na temelju starozavjetnih proroka, a usuprot Židovima, dokazuje da je Krist obećani Mesija.

Marulić je napisao i golem broj manjih spisa. Epistola domini Marci Maruli Spalatensis ad Adrianum VI pont. max. de calamitatibus occurrentibus et exhortatio ad communem omnium Christianorum unionem et pacem (Poslanica gospodina Marka Marulića Splićanina papi Hadrijanu VI o nesrećama koje nas snalaze i poziv na opće ujedinjenje i mir svih kršćana, 1522.), poziv je za uspostavu sloge katoličkih vladara i zajednički vojni pohod protiv Turaka. Dvije godine nakon njegove smrti obistinilo se sve ono na što je Papu upozoravao: na Mohaču su 1526. turske horde do nogu porazile kršćansku vojsku i uništile Hrvatsko-ugarsko kraljevstvo. To vrijedno izdanje čuva se u Zbirci rukopisa i starih knjiga NSK, a u digitaliziranome je izdanju dostupno u sklopu portala Digitalne zbirke Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.

Marulić je bio poznat i kao pjesnik na latinskome jeziku. U epu Davidias (Davidijada, 1506. – 1517?, prvo izdanje 1954.), u četrnaest pjevanja s ukupno 6765 heksametara, opjevao je djela židovskoga kralja Davida, u potpunosti se držeći Biblije, ali jezikom, stilom i stihom po uzoru na rimske epske pjesnike (ponajviše Vergilija). Sačuvan je vrijedan broj Marulićevih kraćih latinskih pjesama (elegija, epigrama, poslanica, versificiranih sažetaka svetačkih životopisa, himana i dr.).

Neka djela poznata su nam samo po naslovu, i to Psichiologia de ratione animae humanae, u kojem se prema nekim dokazima prvi put u povijesti koristi riječ psihologija te se Marulić danas smatra njezinim tvorcem.

Marulićevo stvaralaštvo utjecalo je na mnoge hrvatske književnike od 16. do 20. stoljeća (Petar Hektorović, Petar Zoranić, Barne Karnarutić, Juraj Baraković, Jerolim Kavanjin, Rafael Levaković, Tin Ujević, Tonči Petrasov Marović i dr.). Izniman su uspjeh tijekom 16. i 17. stoljeća doživjeli latinski spisi, koji su mu omogućili da postane prvi hrvatski pisac svjetskoga glasa i jedan od najprevođenijih hrvatskih autora. O njegovoj neprolaznoj vrijednosti i prihvaćenosti svjedoče i brojni članci dostupni na portalima Stare hrvatske novine i Stari hrvatski časopisi.

Život i djelo Marka Marulića predstavljeni su i u virtualnoj izložbi Marko Marulić koju je Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu izradila u suradnji s udrugom kulturnih radnika, znanstvenika, književnika i ostalih umjetnika Književni krug Split te Centrom za proučavanje Marka Marulića i njegova humanističkoga kruga Marulianum.

Hrvatski književnik Marko Marulić predstavljen je i u sklopu portala Britanske knjižnice.

Otac hrvatske književnosti ostavio je bogat i raznovrstan opus, koji se odlikuje iznimnom književnom stilizacijom, znanjem i vještinom te sposobnošću prilagodbe raznovrsnoj čitateljskoj publici.

Hrvatski književnik Marko Marulić preminuo je 5. siječnja 1524. godine u Splitu.

[See image gallery at www.nsk.hr]

The post U spomen na Marka Marulića appeared first on .

Citat 1. siječnja 2023.

Sun, 01/01/2023 - 06:00

… isto tako pomislim, da bih veoma rado dao sve što sam do sada napisao za jednu knjigu, koju bih tek htio napisati.

The post Citat 1. siječnja 2023. appeared first on .

Obavijest o plaćanju usluga NSK 2. siječnja 2023. godine

Thu, 12/29/2022 - 15:07

Zbog prilagodbe sustava na rad s eurom, u ponedjeljak 2. siječnja 2023. godine, u razdoblju od 8 do 12 sati, usluge će se u Knjižnici moći plaćati isključivo karticom, odnosno putem POS aparata. Gotovinsko plaćanje bit će moguće nakon 12 sati.

Svim korisnicima zahvaljujemo na razumijevanju!

The post Obavijest o plaćanju usluga NSK 2. siječnja 2023. godine appeared first on .

Dvanaesto pobiranje (harvestiranje) hrvatske nacionalne internetske domene

Thu, 12/29/2022 - 13:33

Kako bi se upotpunio opseg arhiviranih mrežnih publikacija, Knjižnica će po dvanaesti put pobirati (harvestirati) sadržaje objavljene na hrvatskoj nacionalnoj internetskoj domeni sukladno Pravilniku o obveznom primjerku (NN 66/2020). Podsjetimo, Nacionalna i sveučilišna knjižnica Zagrebu u sklopu zbirke Hrvatski arhiv weba od 2004. selektivno prikuplja obvezni primjerak online publikacija (Zakon o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti čl. 37-41).

Pobiranje cijele domene podrazumijeva prikupljanje svih javno dostupnih sadržaja u zadanom vremenu na aktivnim domenama hr, com.hr i iz.hr.

Svi prikupljeni sadržaji bit će javno dostupni u sklopu zbirke Hrvatskoga arhiva weba.

Pobiranje će za Nacionalnu i sveučilišnu knjižnicu u Zagrebu obavljati Sveučilišni računski centar Sveučilišta u Zagrebu (Srce).

Robot-pobirač dolazi s IP adrese 61.53.3.11 i predstavlja se kao Mozilla/5.0 (compatible; heritrix/3.4.x; + https://haw.nsk.hr/cesta-pitanja/), a pobirat će i mrežna sjedišta koja imaju selektivno restriktivne postavke.

Ako pobiranje utječe na Vaše internetske stranice, molimo Vas da se javite na adrese e-pošte haw@nsk i damp@srce.hr.

Više o Hrvatskome arhivu weba.

The post Dvanaesto pobiranje (harvestiranje) hrvatske nacionalne internetske domene appeared first on .

U spomen na velikana hrvatske književnosti Miroslava Krležu

Thu, 12/29/2022 - 06:00

… Ljudi se međusobno varaju, lažu jedni drugima u lice, obmanjuju se laskanjem i prozirno pretvorljivim udvaranjem, a to im često pošteno ljudski izgleda nerazmjerno hrabrije, nego da jedni drugima kažu golu istinu…

(Na rubu pameti)

Miroslav Krleža, stvaralački književni genije koji je svojim vrhunskim dometima obilježio 20. stoljeće koje jednostavno ne bi bilo isto bez njega, preminuo je 29. prosinca 1981. godine u Zagrebu.

Krležina fizička smrt 1981. godine nije značila kraj. Osobit kakav je bio, ostavio je naraštajima marginalije, rukopise koji su otvoreni tek dvadeset godina nakon njegove smrti.

Hrvatski književnik Miroslav Krleža rođen je 7. srpnja 1893. godine u Zagrebu. Strastven polemičar i esejist, obuhvatio je mnoge fenomene 20. stoljeća i preko svojih je romana, drama i eseja naslikao čitavu golemu galeriju velikih ljudi, intelektualaca i učenjaka iz staroga i novijega doba, ali je istodobno preciznim kistom oslikao kompleksnu sliku hrvatskoga društva: hrvatsku provinciju, nervozne i nadarene pojedince fascinirane tajnovitošću ljepote, slobode i čežnjom za slobodnom egzistencijom, ali i gnjev i nemirenje sa svijetom lišenim vedrine.

Osnovnu školu i nižu gimnaziju završio je u Zagrebu, kadetsku školu polazio je u Pečuhu, a započeti vojni studij u Pešti prekinuo je 1913. godine te se odlučio baviti književnošću. Već od 1914. godine piše i objavljuje u časopisima i dnevnim listovima. Nakon 1917. objavio je niz knjiga i utemeljio četiri časopisa: Plamen, Književna republika, Danas i Pečat.

Godine 1950. pokreće Jugoslavenski leksikografski zavod, današnji Leksikografski zavod Miroslav Krleža, te istupima i referatima djeluje kao poticatelj umjetničke slobode i oslobađanja od stega socijalističkoga realizma. Godine 1967. potpisuje Deklaraciju o nazivu i položaju hrvatskoga književnog jezika, što je dovelo do njegove ostavke u Centralnome komitetu SKH.

Pišući poeziju, Krležino su najveće ostvarenje Balade Petrice Kerempuha. Spajajući već u naslovu baladu, književnu vrstu koja nosi tragično viđenje svijeta, s likom Petrice Kerempuha, pučkoga lakrdijaša i kažnjavatelja ljudske gluposti, najavio je jedinstven, složen, ironičan i nadasve eruditski pristup tematici. Balade su pjesnikovo viđenje cjelokupne hrvatske povijesti promatrane u nizu seljačkih buna i otpora.

U dramsko stvaralaštvo uložio je iznimnu energiju, što se vidi u djelima Kraljevo, koje je prva ekspresionistička drama u Europi, Kristofor Kolumbo, Galicija, Golgota, Vučjak, trilogija Glembajevi: U agoniji, Gospoda Glembajevi i Leda. Nakon Drugoga svjetskog rata Krležine su najpoznatije drame Aretej i Saloma. No u hrvatskoj je književnosti gotovo dominantan Krležin novelistički opus, a dijeli se u tri tematska ciklusa. Prvi čini jedna od ponajboljih proturatnih proza, zbirka pripovijesti Hrvatski Bog Mars, u drugi ciklus pripadaju tzv. novele malograđanskoga kruga (12 novela), među kojima se ističu In extremis, Veliki meštar sviju hulja i Smrt bludnice Marije, a treći obuhvaća 11 novela koje tematiziraju financijski uspon te moralni pad i slom pripadnika visoke buržoazije.

Od romana najpoznatiji su Povratak Filipa Latinovicza, Na rubu pameti, Banket u Blitvi i Zastave. Krležin esejistički opus doista je golem te iznimno raznovrstan i bogat. Ta su Krležina esejistička djela objavljena kao posebne knjige – Evropa danas, Deset krvavih godina, Knjiga studija i putopisa, Dijalektički antibarbarusMoj obračun s njima i mnoga druga, a pripadaju vrhunskim djelima toga žanra u svjetskoj književnosti. Krležini memoarski zapisi i dnevnici idu u red najvrjednije svjetske literature toga žanra, a njegova intimna knjiga Davni dani jedan je od vrhova europske misaone i ispovjedne književnosti.

U Zbirci rukopisa i starih knjiga Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu čuva se cjelokupna Krležina književna ostavština, a brojni prijevodi njegovih književnih tekstova čuvaju se u Zbirci inozemne Croatice.

Pred golemim, u punom značenju riječi monumentalnim djelom književnika Miroslava Krleže zastaje čovjek obuzet dojmom putnika koji je, došavši u dodir s nepreglednim dimenzijama, zadivljen, osjetio pravo značenje riječi: veličina.

(Ivo Frangeš)

Portret Miroslava Krleže. Naslovna fotografija: Frano Vodopivec, ustupio: Leksikografski zavod Miroslav Krleža.

The post U spomen na velikana hrvatske književnosti Miroslava Krležu appeared first on .

Sretna i uspješna 2023. godina!

Wed, 12/28/2022 - 13:41

Staroj okrenimo leđa, a novu dočekajmo s osmijehom! Uz čestitku iz fonda naše Grafičke zbirke, koja je svojem adresatu putovala 1905. godine, želimo vam radosnu, uspješnu i zdravljem ispunjenu 2023. godinu!

The post Sretna i uspješna 2023. godina! appeared first on .

Najava povremenih prekida u radu kataloga 1. siječnja 2023.

Tue, 12/27/2022 - 14:37

U nedjelju 1. siječnja 2023. godine zbog prelaska na euro i promjene valute, u integriranom knjižničnom sustavu povremeno će dolaziti do kratkotrajnih prekida u radu kataloga.

Izrada sigurnosne kopije započet će u 1 sat iza ponoći u predviđenom trajanju od 180 minuta. Provođenje sistemskih izmjena započet će u 7 sati, a završetak je predviđen do 15 sati. Uslijed navedenih aktivnosti na integriranom knjižničnom sustavu, povremeno će dolaziti do kratkotrajnih prekida u radu kataloga Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu kao i mrežnog kataloga članica visokoškolskih i znanstvenih knjižnica Republike Hrvatske koji čine knjižnice 35 ustanova (44 knjižnice) iz sustava Ministarstva znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske.

Korisnicima zahvaljujemo na razumijevanju i strpljenju uz zamolbu da svoje aktivnosti planiraju u skladu s ovom obavijesti.

The post Najava povremenih prekida u radu kataloga 1. siječnja 2023. appeared first on .

Sretan Božić!

Fri, 12/23/2022 - 09:01

Dragi korisnici, suradnici, kolege i prijatelji NSK, u duhu tradicije i blagdanskog raspoloženja, uz pisano, vizualno i zvučno blago koje čuvamo u svojem fondu, želimo vam sretan Božić!

Božić je. Dol i brijeg
Pokrio gusti snijeg;
Da, svijet je cijel
Sve bijel i bijel.

Tek okno ti selom svjetluca,
Na stolu vidiš kolače
I otac baje i puca,
Dječurlija veselo skače,
Od dragosti klikće i sijeva,
Kud komorom prostrta slama;
A s dječicom majčica pjeva:
K r a l j  n e b a  s e  r o d i o  n a m a.

Božić je. Dol i brijeg
Pokrio gusti snijeg,
Da, svijet je cijel
Sve bijel i bijel.

U kolibi žena sjedi,
U nijemu propala muku
Pa dijete mrtvo si gledi,
Ah, na slami skrštenih ruku.
Tek slaba svijeća svjetluca,
A žena hvata se prama
I pjeva – srce joj puca:
K r a l j  n e b a  s e  r o d i o  n a m a.

Božić je. Dol i brijeg
Pokrio gusti snijeg;
Da, svijet vam je cijel
I grob je bijel.

August Šenoa, Vijenac, 1873.

The post Sretan Božić! appeared first on .

Međunarodna izložba fotografija 40. Zagreb salon otvorena u NSK

Thu, 12/22/2022 - 10:35

Međunarodna izložba fotografija pod nazivom 40. Zagreb salon otvorena je u ponedjeljak 19. prosinca 2022. godine u predvorju Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu. Na izložbi je izloženo više od stotinu umjetničkih fotografija koje će se moći razgledati do 13. siječnja 2023. godine. Na ovogodišnji Salon pristiglo je gotovo 6000 fotografija od 358 autora iz 40 zemalja.

Zagreb salon međunarodni je natječaj umjetničke fotografije u organizaciji Fotokluba Zagreb, a organiziran je u skladu s pravilima FIAP-a (International Federation of Photographic Art) i PSA (The Photographic Society of America).

Fotoklub Zagreb najstarija je neprofitna fotoamaterska organizacija u ovome dijelu Europe koja je utemeljena davne 1892. godine. Fotoklub Zagreb, koji je među najstarijim klubovima u svijetu, ponosi se dugom tradicijom Zagreb salona koja počinje 1910. godine kada je održana prva međunarodna izložba fotografija.

Tijekom svojih 125 godina Fotoklub Zagreb oblikovao je niz sjajnih naraštaja fotografa te stvorio povijesna fotografska imena kao što su Tošo Dabac, Mladen Grčević, Milan Fizi, Milan i Slavka Pavić, Marija Braut i dr.

Fotoklub Zagreb godišnje organizira 20-ak izložaba fotografija, 30-ak stručnih fotografskih predavanja te niz tečajeva. Danas Fotoklub Zagreb ima više od 200 aktivnih članova.

The post Međunarodna izložba fotografija 40. Zagreb salon otvorena u NSK appeared first on .

Radno vrijeme tijekom božićnih i novogodišnjih blagdana

Tue, 12/20/2022 - 14:06

U petak 23. prosinca 2022. godine Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu bit će otvorena od 8 do 21 sat.

U razdoblju od 24. do 26. prosinca Knjižnica će biti  zatvorena i ponovno će se otvoriti u utorak 27. prosinca 2022. godine prema redovitome radnom vremenu.

U petak 30. prosinca Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu bit će otvorena od 8 do 21 sat.

Na Staru godinu, u subotu 31. prosinca 2022. Knjižnica će biti zatvorena i ponovno će se otvoriti u ponedjeljak 2. siječnja 2023. godine prema redovitome radnom vremenu.

U četvrtak 5. siječnja 2023. godine Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu bit će otvorena od 8 do 18 sati.

Na Sveta tri kralja, u petak 6. siječnja Knjižnica će biti zatvorena i ponovno će se otvoriti u ponedjeljak 9. siječnja 2023. godine prema redovitome radnom vremenu.

The post Radno vrijeme tijekom božićnih i novogodišnjih blagdana appeared first on .

Kapi sjećanja u slapu poezije – sjećanje na Dobrišu Cesarića

Sun, 12/18/2022 - 06:00

Teče i teče, teče jedan slap;
Što u njem znači moja mala kap?

Gle, jedna duga u vodi se stvara,
I sja i dršće u hiljadu šara.

Taj san u slapu da bi mogo sjati,
I moja kaplja pomaže ga tkati.

(Slap)

Dobriša Cesarić već nas je odavno napustio, ali njegova poezija i danas živi među nama te time potvrđuje da nas pjesnikov duh nikada nije napustio.

Mnogo je suza i riječi ostalo sakriveno u Cesariću… Sam pjesnik jednom je napisao: „Neko sa svojim bolom ide ko s otkritom ranom: svi neka vide. Drugi ga čvrsto u sebi zgnječi i ne da mu prijeći u suze i riječi…

Bio je čovjek koji se trajno mučio sa samim sobom. Što je muka bila veća, to je njegova šutnja bila upornija. I kada bi ga pogodila duga i duboka šutnja, povlačio bi se potpuno u sebe. A kada bi se vratio u ovaj prostor, u svijet u kojem smo bili to što jesmo ili što smo zamišljali da jesmo, osmjehnuo bi se svojim duboko usječenim očima i kao da se ispričava što je plovio svojim morima…

Lirika Dobriše Cesarića, jednoga od najznačajnijih hrvatskih pjesnika, rasla je tiho i postupno, a imala je iza sebe S. S. Kranjčevića, A. G. Matoša, V. Vidrića, A. B. Šimića, dok su joj suputnici bili pjesnici Miroslav Krleža i Tin Ujević. Cesariću je uspjelo uz takve prethodnike i u tome društvu stvoriti vlastito mjesto u hrvatskoj poeziji, pa kad danas govorimo o modernome hrvatskom pjesništvu, ne možemo, a da ne istaknemo Dobrišu Cesarića kao jednoga od temelja toga pjesništva.

Rođen je 10. siječnja 1902. godine u Slavonskoj Požegi. Djetinjstvo provodi u Osijeku, gdje je polazio osnovnu školu, prve razrede realne gimnazije, pa i napisao prve stihove.

Sklad slavonskih paleta, zvona, sokaci, šetnje s ocem u sjenovitim alejama uz Dravu, sve to bila je ljepota koja i obično pretvara u poeziju.

Još kao dječak Cesarić je s roditeljima puno putovao. Sva putovanja njegova djetinjstva bila su lađom – od Osijeka do Zemuna, od Rijeke do Kotora, odnosno u Veneciju, pa iz tih ranih godina potječe njegova ljubav za more, rijeke i osvijetljene lađe.
Roditelji mu se sele 1916. u Zagreb, gdje Cesarić završava realnu gimnaziju i u zagrebačkome omladinskom časopisu Pobratim objavljuje svoju prvu tiskanu pjesmu I ja ljubim.
U osamnaestoj godini počinje studij prava, ali ga uskoro napušta i upisuje Filozofski fakultet, čistu filozofiju. Istodobno je namješten u Računarskome uredu; zatim u Hrvatskome narodnom kazalištu uči režiju i sređuje kazališnu pismohranu. Od 1929. do 1941. godine radio je kao lektor i knjižničar Higijenskoga zavoda, a potom je premješten u tadašnji Ured za hrvatski jezik.
Te predratne zagrebačke godine razdoblje su njegova intenzivnog književnog rada. U književnome časopisu Kritika 1920. objavljena mu je pjesma Buđenje šume. Godine 1923. s Vjekoslavom Majerom pokreće i uređuje književni list Ozon. Surađuje u listu Suvremenik, čiji su urednici M. Begović i A. B. Šimić. Upoznaje se s Miroslavom Krležom i počinje suradnju u Književnoj republici, gdje se uglavnom jasno ocrtala njegova lirska fizionomija.

Prvu zbirku pjesama Lirika objavio je 1931., a sljedeće godine tu je knjigu nagradila JAZU (danas HAZU) kao najbolju pjesničku zbirku godine. Godine 1936. Društvo hrvatskih književnika nagrađuje njegovu pjesmu Trubač sa Seine (Matoš u Parizu).

Uz knjige Lirika, Spasena svjetla, Izabrani stihovi, Pjesme, Knjiga prepjeva, Osvijetljeni put, Goli časovi, objavljena mu je Knjiga prepjeva, odnosno zbirka prijevoda svjetskih pjesnika.
Dobriša Cesarić jedan je od najprevođenijih hrvatskih pjesnika. Osim na sve slavenske jezike, pjesme su mu prevođene na engleski, njemački, francuski, talijanski, španjolski, mađarski, rumunjski, turski, albanski, a i na latinski i esperanto.

Napisao je pregršt možda najljepših i najjednostavnijih stihova u hrvatskoj lirici, objavio nekoliko knjiga pjesama, prevodio i bio obilno prevođen i nagrađivan. Nizu književnih nagrada pridružila se i Nagrada Vladimir Nazor za životno djelo 1969. godine.

Osim lirike, objavio je i niz napisa kritičkoga i memoarskoga značaja, kao npr. O A. B. Šimiću, Prije trideset godina, Prve moje uspomene na Krležu, Sjećanje na Gorana, Moje osječko đakovanje.

Cesarić u svojem pjesništvu donosi nove, jedinstvene sadržaje, prodirući duboko u riznicu svojih bogatih unutrašnjih doživljaja. Cesarićeva je lirika sva ugrađena u male svjetove svakodnevnih zbivanja. Sagledavajući bitne, male stvari pjesnik je okrenut samom sebi i običnom čovjeku s kojim se kao pjesnik poistovjećuje. Govoreći o svojem osobnom, intimnom svijetu, pjesnik diže zapravo svoje vlastite doživljaje na razinu općeljudskih simbola. Cesarić je pjesnik grada, temeljni je izvor njegove poezije neka pritajena bol, osjećaj prolaznosti i životne patnje. Neposredan u iznošenju svojih doživljaja, on jednako prisno zna impresionistički nacrtati svoj slavonski pejsaž, kao što zna ostvariti ozračje sumorno-sivoga grada. Snaga i vrijednost Cesarićeve poezije očituje se u preciznosti izraza, u jednostavnome pojmovnom i metaforičkome aparatu kojim se služi. Upravo po tim kvalitetama Cesarić je odskočio u prvi plan hrvatske poetske riječi u razdoblju od tridesetih do pedesetih godina.

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu čuva vrijedan dio književne ostavštine Dobriše Cesarića.

Poznate su mu antologijske pjesme Oblak, Povratak, Slap, Pjesma mrtvog pjesnika, Balada iz predgrađa, Vagonaši, Mrtvačnica najbjednijih i dr.

Hrvatski pjesnik Dobriša Cesarić preminuo je 18. prosinca 1980. godine i pokopan je na zagrebačkome Mirogoju.

Dobriša Cesarić jedan je od najvećih pjesnika koji je živio na ovim prostorima i koji nam je ostavio prekrasne stihove koji su već davno prešli u srce i legendu čovjeka.

Čitajući njegove prekrasne stihove, odajemo priznanje njegovu imenu i umjetničkomu radu te ga tako vraćamo u život…

…Sav život moj u tvojoj sad je ruci.
Probudi me! Proživjet ćemo oba
Sve moje stihom zadržane sate,
Sve sačuvane sne iz davnog doba.
Pred vratima života ja sam prosjak.
Čuj moje kucanje! Moj glas iz groba!

The post Kapi sjećanja u slapu poezije – sjećanje na Dobrišu Cesarića appeared first on .

Potpisan sporazum o suradnji NSK i Nacionalne i sveučilišne knjižnice „Sv. Kliment Ohridski“

Thu, 12/15/2022 - 14:34

U Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu 14. prosinca 2022. godine potpisan je petogodišnji sporazum o suradnji Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu i Nacionalne i sveučilišne knjižnice „Sv. Kliment Ohridski“. Sporazum su potpisali glavna ravnateljica Knjižnice prof. dr. sc. Ivanka Stričević i ravnatelj Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Makedoniji Rahmetula Kuqi. Isti je Sporazum, također na petogodišnje razdoblje, bio potpisan 2014. godine.

U izaslanstvu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Makedoniji, osim ravnatelja, sudjelovali su i rukovoditeljica Matičnoga odjela i razvoja bibliotekarstva Jelisaveta Kostadinova te rukovoditelj Odjela informacijskih tehnologija Ljupcho Jovanov. Potpisivanju Sporazuma iz Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, osim glavne ravnateljice, nazočili su koordinatorica Zbirke rukopisa i starih knjiga dr. sc. Irena Galić Bešker, voditelj Odjela zajedničkih službi Tomislav Tomašić te viša stručna savjetnica za odnose s javnošću Odsjeka marketing i komunikacije Nela Marasović.

Sporazum je potpisan s obzirom na zajedničke interese u području knjižničnih i informacijskih znanosti te u želji da se poboljšaju uzajamna suradnja i pridonese razvoju hrvatskih i makedonskih kulturnih i znanstvenih veza.

Tema je Sporazuma razmjena publikacija objavljenih u Hrvatskoj i Makedoniji te znanstvenih, bibliografskih i stručnih publikacija, zatim razmjena iskustava, znanja i podataka te suradnja na zajedničkim programima i projektima kao što su izložbe, publikacije, znanstveni i stručni skupovi, zaštita i restauracija građe, digitalizacija i sl. Određena je i suradnja u regionalnim, europskim i međunarodnim projektima koji su uzajamno korisni za obje nacionalne knjižnice kao i za kulturu i znanost obiju država.

Pri potpisivanju je dogovorena i suradnja na organizaciji izložbe digitalnih preslika orijentalnih rukopisa (arapskih, turskih i perzijskih) iz fonda Nacionalne i sveučilišne knjižnice Makedonije u prostoru  Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu. U planu je organizacija te izložbe tijekom 2023. godine.

[See image gallery at www.nsk.hr]

The post Potpisan sporazum o suradnji NSK i Nacionalne i sveučilišne knjižnice „Sv. Kliment Ohridski“ appeared first on .

Predstavljen UNESCO-ov priručnik „Svjetska baština u rukama mladih“ u NSK

Wed, 12/14/2022 - 10:26

U Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu 13. prosinca 2022. godine Hrvatsko povjerenstvo za UNESCO predstavilo je UNESCO-ov priručnik i nastavni materijal za učitelje pod nazivom Svjetska baština u rukama mladih.

Uvodnu riječ na predstavljanju uputila je glavna tajnica i voditeljica Službe za UNESCO pri Ministarstvu kulture i medija Republike Hrvatske te ujedno i urednica priručnika i nastavnih materijala Rut Carek. Pozdravne su govore održali glavna ravnateljica Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu prof. dr. sc. Ivanka Stričević, akademik Zvonko Kusić, predsjednik Hrvatskoga povjerenstva za UNESCO, ministar znanosti i obrazovanja prof. dr. sc. Radovan Fuchs te ministrica kulture i medija dr. sc. Nina Obuljen Koržinek.

„Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu uvijek se sa zadovoljstvom odaziva svim manifestacijama koje promiču baštinu, njezine vrijednosti te načine očuvanja. Posebna je vrijednost kada se u to uključe mladi jer njihovom sustavnom edukacijom i osvješćivanjem o važnosti baštine za sadašnje i buduće naraštaje stvaramo svijet odgovornih i samosvjesnih“, istaknula je na predstavljanju glavna ravnateljica Knjižnice.

Priručnik koncepcijski podupire suvremene pristupe poučavanja temeljene na cjelovitome pristupu, mogućnosti prilagodbe potrebama učenika, poticanju kritičkoga mišljenja i stavova te boljem razumijevanju multikulturalnih različitosti suvremenoga svijeta. Priručnik potiče integrirano učenje i poučavanje, bogato je opremljen različitim materijalima i izvorima znanja te je prilagođen za uporabu u osnovnim i srednjim školama Republike Hrvatske.

[See image gallery at www.nsk.hr]

The post Predstavljen UNESCO-ov priručnik „Svjetska baština u rukama mladih“ u NSK appeared first on .

„… Zašumit će strujanje koje će moju dušu dignuti u visinu i pustiti je da uživa u svom rodnom Hvaru…“ – uz obljetnicu smrti Hanibala Lucića

Wed, 12/14/2022 - 06:00

Osjećam, lako kao moje pisaće pero, izlazim iz kamene grobnice pred glavnim oltarom franjevačke crkve Sv. Marije u Hvaru, koju smo zajedno podizali moj otac Antun i ja, Hanibal Lucić, hvarski vlastelin, branitelj i sudac hvarske komune, ordinarij pregradnje zvonika i katedrale Sv. Stjepana, našeg zajedničkog zaštitnika.

Osjećam kako se moja duša izvija kroz renesansni spomenik i onda odlazi na moje omiljeno mjesto.

Kamenu klupicu pod golemim čempresom koji se uzdiže još od moje mladosti, pa sjeda kao stotinama puta u mom prošlom tjelesnom i sadašnjem duhovnom životu, pod najstarije živo biće Hvara, koje je poput mene zapamtilo mnoge događaje, sjećanja, uspone i padove otoka i grada.

Golemo stablo ne govori ništa. Zna, još malo i među njegovim granama zašumiti će strujanje koje će moju dušu, dušu pjesnika Hanibala Lucića, kako danas govore, najvještijeg pjesnika hrvatske renesanse, piscu Robinje, prve romance europske književnosti, dignuti u visinu i pustiti je da uživa u svom rodnom Hvaru…

(Najljepši otok na Sredozemlju po ispovijesti Hanibala Lucića o 450. obljetnici njegove smrti – Veljko Barbieri)

Hvarski lirik i dramatičar Hanibal Lucić potječe iz jedne od najuglednijih hrvatskih vlastelinskih obitelji. Rođen je 1485. godine u Hvaru. O njegovu životu nemamo puno sačuvanih podataka. Obavljao je visoke državničke i upravne dužnosti u rodnome kraju. Sudeći prema njegovu književnom djelu, Lucić je izvrsno poznavao klasičnu književnost, srednjovjekovnu glagoljašku i usmenu hrvatsku književnost te suvremenu talijansku i hrvatsku književnost.

Veći dio svojega stvaralaštva uništio je u nastupu autokritičnosti, a nevelik mu je opus objavljen 1556. godine u Mlecima pod naslovom Skladanja izvarsnih pisan razlicih, zahvaljujući njegovu sinu Antunu. Riječ je o antologiji u kojoj se nalaze 22 ljubavne pjesme, drama Robinja, nekoliko pjesničkih poslanica, dva epitafa te prijevod Ovidijeve heroide Pariž Eleni koja je dostupna u sklopu portala Digitalne zbirke Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.

U Lucićevoj lirskoj zbirci opijeva se ljubav prema ženi i njezina ljepota. Po estetskim dosezima, pjesme u kanconijeru pravo su remek-djelo hrvatske renesansne ljubavne lirike. U njima on opisuje ljepotu i ljubav u tradiciji Petrarke i petrarkizma, a istodobno i u tradiciji usmene hrvatske ljubavne poezije.
Među ljubavnim je pjesmama i Jur nijedna na svit vila, pjesma u kojoj Lucić opisuje ljepotu svoje drage, biranim leksikom u osmeračkim oktavama, vrlo pregledne simetrične kompozicije. Moleći na kraju pjesme Boga da ljepotu vile sačuva od starenja, pjesnik posredno izražava samosvijest renesansnoga tvorca da će njezina ljepota biti ovjekovječena, zahvaljujući neprolaznoj vrijednosti njegove umjetnine.

Lucićeva drama Robinja prva je svjetovna drama na hrvatskome jeziku. Djelo je napisano kao pjesničko-dramski spjev sa suvremenom, povijesnom temom te radnjom koja sadržava i jednostavnost pučke igre, što upućuje na njezino moguće podrijetlo. Sastoji se od tri čina, u dvostruko rimovanim dvanaestercima.

Njemu u čast pokrenuta je kulturna manifestacija pod nazivom Sonetni dani Hanibala Lucića, koja je nastala na poticaj književnika Veljka Barbierija, a namjera je Festivala bila probuditi svijest o vrijednosti književnoga opusa hvarskoga renesansnog autora Hanibala Lucića.

Njegovi stihovi, prepjevi, poslanice, a posebno drama Robinja danas čine mali, ali nezaobilazni dio europske renesansne književne baštine.

Zahvaćen renesansnim duhom, Hanibal Lucić približno 1530. godine počeo je nedaleko od grada graditi svoj renesansni ljetnikovac. U svojem ljetnikovcu na izmaku grada, koji se po svojem renesansnom slogu izdvaja od onodobnih graditeljskih dosega na otoku, Hanibal Lucić proveo je posljednje godine svojega pjesničkog i duhovnoga života.

Umro je u Hvaru 14. prosinca 1553. godine, a pokopan je u obiteljskome grobu u franciskanskoj crkvi svete Marije, ispod glavnoga oltara, na kojem se nalazi ploča s grbom Lucića i slovima A. L. MDLXXV.

[See image gallery at www.nsk.hr]

The post „… Zašumit će strujanje koje će moju dušu dignuti u visinu i pustiti je da uživa u svom rodnom Hvaru…“ – uz obljetnicu smrti Hanibala Lucića appeared first on .

Paginacija