Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu

Subscribe to Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu feed
Updated: 2 hours 51 min ago

Oživljavamo tradiciju dobrih želja

Fri, 12/04/2020 - 10:49

Božićne čestitke vrijedan su dio hrvatske kulturne baštine. Već su sredinom 19. stoljeća pisane čestitke s raznovrsnim motivima zamijenile čestitanje božićnih i novogodišnjih blagdana u obliku usmene, pjevane ili govorne, poruke.

U fondu Grafičke zbirke Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu nalazi se približno 150 tisuća razglednica različitih motiva, među kojima i gotovo pet stotina jedinstvenih božićnih čestitaka koje datiraju od početka 20. stoljeća pa nadalje. One su dragocjeno svjedočanstvo prošlih vremena i očuvani zapisi prošlosti. Zbog svojih motiva i patine prošlosti koje nose u sebi čestitke su zanimljive i danas, a posebne su jer mnoge sadrže želje koje su nekoć ljudi upućivali jedni drugima.

Kako bi oživjela blagdansku tradiciju darivanja čestitke, Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu pokreće božićnu akciju Tradicija dobrih želja kojom uz slogan svaka je želja posebna želi upoznati javnost s ovim važnim dijelom naše baštine i potaknuti građane da se ovoga Božića, baš kao i nekada, sa svojim najmilijima povežu božićnom čestitkom.

Mnogi ove blagdane zbog situacije povezane s pandemijom koronovirusa neće moći provesti u krugu obitelji i prijatelja te nas je to dodatno potaknulo da oživimo tradiciju slanja božićnih čestitaka koje su već čitavo stoljeće dio hrvatske baštine i simbol zajedništva, povezanosti i radosti. Digitalno doba zamijenilo je i načine komunikacije, pa tako i slanja blagdanskih čestitaka. Ovih blagdana pozivamo sve građane da se ponovno povežu jednostavnim, a tako značajnim činom pisane riječi. Bez obzira na to komu je uputili, božićna čestitka prilika je da u srcu ostanemo povezani i svojim najmilijima pošaljemo najljepše želje jer, uistinu, svaka je posebna, istaknuo je voditelj Odsjeka Marketing i komunikacije NSK Sandi Antonac.

U sklopu akcije Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu priprema niz aktivnosti, a uspostavila je i prigodnu suradnju s Večernjim listom s kojim će 13. prosinca 2020. godine darivati prekrasne čestitke s motivima iz svojega bogata fonda.

Novosti o božićnoj akciji pratite tijekom prosinca na portalu NSK i društvenim mrežama.

 

The post Oživljavamo tradiciju dobrih želja appeared first on .

U povodu 45. obljetnice smrti Vjekoslava Majera

Fri, 12/04/2020 - 08:31

Tu sam laterna plinska,
već starinska.
Poda mnom je još Matoš stajao
i nad tim gradom zdvajao i kleo.
Snijeg je po njegovom raglanu meo.
Često bi kunić nestao u noći,
a ja bih se tiho smješkala
jer znala sam: on će opet doći
i dugo stajati tu
tako da mu se katkada cipele već
primrzle tlu.

A jutrom kad bih se smreškala
i ugasla
poda mnom grad bi ležao crven i tih;
tad nisam znala da l’ zora krvari po brijegu
ili je to Matoš izgubio stih po stih
na snijegu. (…)

(Plinska laterna na Griču)

Čitajući antologijsku pjesmu Plinska laterna na Griču, prisjećamo se hrvatskoga književnika, pjesnika, prevoditelja, romanopisaca i feljtonista Vjekoslava Majera. Bio je lirik zagrebačkih ulica, Griča, prizora s gradske periferije te malih donjogradskih gostionica.

Hrvatski književnik Vjekoslav Majer rodio se u Zagrebu 27. travnja 1900. godine. Godine 1928. odlazi iz Zagreba, da bi ga, kao i Antun Gustav Matoš, u tuđini još jače zavolio. Boravio je u Beču i pobliže upoznao moderne književne pojave u umjetničkome životu Europe. Godine 1937. vraća se na svoj Grič.

Slijedio je Matoševu i Wiesnerovu tzv. gričku poeziju i napisao nekoliko antologijskih pjesama, kao što su Plinska laterna na Griču, Moj otac i ja i dr.

Njegovo je prozno stvaralaštvo obilježeno neposrednim izrazom i blagim humorom. Prevodio je s njemačkoga i hrvatskoga jezika. Jednostavno i neposredno u svojim je romanima Pepić u vremenu i prostoru, Život puža i Dnevnik Očenašeka prikazivao male ljude s gradske periferije.

Najpoznatije je Majerovo djelo novela Dnevnik malog Perice, prema kojoj je nastao kultni hrvatski film Tko pjeva zlo ne misli redatelja Kreše Golika (1970.), kao i istoimena predstava Renea Medvešeka u Hrvatskome narodnom kazalištu, „slijedeći europsku kazališnu praksu koja kultne filmove tretira kao kulturno blago kako bi nadahnula nove generacije gledatelja“. Devetogodišnji Perica piše dnevnik, nadajući se kako će ga za tisuću godina pronaći znanstvenici i kako će postati znamenito povijesno svjedočanstvo. U njem potanko opisuje događaje koji su se dogodili u tjednu tijekom ljetnih praznika. Priča je to o jednoj zagrebačkoj obitelji čiju svagdašnjicu mijenja neobičan lik uglađenoga gospodina Fulira.

U online katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu dostupno je približno 140 zapisa o njegovim djelima.

Časopis Antena objavio je u siječnju 1926. godine vrijedan prilog posvećen Majerovu stvaralaštvu koji je dostupan na Portalu starih časopisa.

Hrvatski književnik Vjekoslav Majer preminuo je 4. prosinca 1975. godine u Zagrebu.

Danas otac nije išao u ured, jer mu je od jučer zlo. Bili smo u pivovari, ja, teta Mina, mama, tata i gospodin Fulir. Bilo je jako lijepo, vojnička glazba je svirala, teta Mina se zibala po taktu i dok je gledala u brkatog vojnika, koji je udarao u bubanj, stavila je kriomice nekoliko čačkalica u svoju torbicu na stolcu. Ja sam također počeo mahati glavom kao teta i onda sam rekao: Tetice, kako je to lijepo. Je li to iz Zrinjskoga? Teta je rekla: Ne, to ti je nekakova francuska opera. Faust, rekao je važno gospodin Fulir, tekst je od Goethea. Ah, vi zbilja sve znate, rekla je mama i lijepo ga pogledala. (…)

(Dnevnik malog Perice)

Izvor naslovne fotografije: https://pixabay.com.

The post U povodu 45. obljetnice smrti Vjekoslava Majera appeared first on .

Otvoren sedmi međunarodni Zagrebački harfistički festival u NSK

Tue, 12/01/2020 - 13:48

U Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu 30. studenoga svečano je otvoren sedmi međunarodni Zagrebački harfistički festival (Zagreb Harf Festival) koji će se u razdoblju od 30. studenoga do 8. prosinca 2020. godine održati u više kulturnih ustanova u Zagrebu.

Dugogodišnja suradnja Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu i Festivala ostvarena je i ove godine, ali u izmijenjenim i skromnijim uvjetima, s obzirom na situaciju izazvanu širenjem bolesti COVID-19.

Na svečanome otvorenju Festivala uvodne su riječi uputili koordinatorica Zbirke muzikalija i audiomaterijala Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu dr. sc. Tatjana Mihalić i u ime organizatora zagrebačkoga Hathora hornist Srđan Peić.

U glazbenome su dijelu programa na harfi nastupile Biserka Krčelić, Hana Paraušić i Doris Karamatić, što je bio i uvod u njihove festivalske koncerte.

Nakon glazbenoga dijela održano je predavanje ugledne profesorice harfe u Glazbenoj školi Ivana Matetića Ronjgova u Rijeci Jasne Štiglić o primjenjenoj pedagogiji u nastavi harfe.

Više o Festivalu.

Izvor naslovne fotografije.

The post Otvoren sedmi međunarodni Zagrebački harfistički festival u NSK appeared first on .

Citat 1. prosinca 2020.

Tue, 12/01/2020 - 09:53

Kome se obratiti za činjenice,
Poslije Platona?

The post Citat 1. prosinca 2020. appeared first on .

Veleposlanik Republike Kazahstan Nj. E. Tolezhan Barlybayev posjetio Nacionalnu i sveučilišnu knjižnicu u Zagrebu

Tue, 12/01/2020 - 09:20

Nacionalnu i sveučilišnu knjižnicu u Zagrebu 30. studenoga 2020. godine posjetio je veleposlanik Republike Kazahstan Nj. E. Tolezhan Barlybayev.

Tom se prigodom sastao s glavnom ravnateljicom Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu prof. dr. sc. Ivankom Stričević te je Knjižnici darovao gotovo 100 knjiga o Kazastanu, među kojima i autobiografiju Nursultana Nazarbajeva, prvoga predsjednika Republike Kazahstan.

Ovo je prvi posjet predstavnika Republike Kazahstan Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu otkada je prethodne godine otvoreno Veleposlanstvo Republike Kazahstan u Republici Hrvatskoj te je dogovorena daljnja suradnja u obliku zajedničke promidžbe i kulturne razmjene.

 

The post Veleposlanik Republike Kazahstan Nj. E. Tolezhan Barlybayev posjetio Nacionalnu i sveučilišnu knjižnicu u Zagrebu appeared first on .

Uz obljetnicu smrti akademika Ante Stamaća

Mon, 11/30/2020 - 08:08

„Ja sam hrvatski pisac, bavim se hrvatskim jezikom i kulturom i tako ću se baviti dok mi život to bude omogućavao i dopuštao“, opisao je sebe i svoje poslanje pjesnik, teoretičar književnosti, esejist i prevoditelj Ante Stamać.

Akademik Ante Stamać preminuo je 30. studenoga 2016. godine u Zagrebu. Bio je član Vijeća za dodjelu Nagrade Anđelko Novaković Zaklade Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.

Ante Stamać rođen je 9. listopada 1939. godine na otoku Molatu. Gimnaziju i srednju glazbenu školu polazio je u Zadru i Zagrebu, gdje je 1959. godine maturirao u Prvoj gimnaziji, u današnjoj zgradi Muzeja Mimara. Godine 1963. diplomirao je komparativnu književnost i engleski jezik na Filozofskome fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Magistrirao je 1970. komparatističkom radnjom o Tinu Ujeviću, a doktorirao je 1978. godine disertacijom o teoriji metafore. Između 1963. i 1969. godine studirao je muzikologiju i povijest umjetnosti u Ljubljani te filozofiju i germanistiku u Beču.

Bio je violinist u orkestru Opere Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu te glazbeni urednik Muzičkoga salona Studentskoga centra u Zagrebu, kojemu je bio i utemeljitelj.

Godine 1971. izabran je za znanstvenoga asistenta na Katedri za teoriju književnosti u Odsjeku za kroatistiku Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, od 1978. bio je docent, zatim izvanredni profesor i voditelj iste Katedre, naslijedivši Juru Kaštelana. Godine 1989. izabran je za redovitoga sveučilišnog profesora. Umirovljen je 2004. godine kao znanstveni savjetnik i profesor u trajnome zvanju.

Od 2002. godine redoviti je član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Od 2010. do 2014. godine bio je tajnik Razreda za književnost Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.

Godine 1969. bio je stipendist Herderove zaklade u Beču, i to na prijedlog Marijana Matkovića, te znamenite Humboldtove zaklade (1977. ­– 1978.) u tadašnjem Zapadnom Berlinu i Göttingenu.

Od 1989. do 1990. godine bio je gostujući profesor na Sveučilištu u Oldenburgu. Održao je niz predavanja na sveučilištima njemačkoga govornog područja, a kao sveučilišni i književni predavač gostovao je u brojnim drugim zemljama, uključujući i Sjedinjene Američke Države.

U dva je navrata bio predsjednik Hrvatskoga filološkog društva, a u dva mandata i predsjednik Društva hrvatskih književnika. Bio je potpredsjednik Matice hrvatske.

Uređivao je časopise Razlog, Telegram, Umjetnost riječi, Croatica i Republika. Među zbirkama poezije ističu se zbirke Crne rupe, mračni soneti i Odronske poredbe.

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu čuva vrijedan dio književne ostavštine Ante Stamaća.

Akademik Ante Stamać bio je cijenjen i kao prevoditelj, ali i kao izniman predavač.

O Višnji Bože, jedini moj Bože,
Ti nado mojih odbrojanih dana,
Jer pijesak sam i vrijeme i kap s dlana,
Gdje tru se sati a trenuci množe.

Koji se truju i koji se glože
Nek upru pogled u srž onih rana
Što ih je Sin tvoj radi ljudskih mana
Trpio više no što tijelo može.

Osobito nek Višnje tvoje zrenje
Svim bližnjim donese mir, tišinu:
Nek zatru himbu i zlotvorno htijenje.

Da gorke čaše, huda zla ih minu
I radosno ih prati Preobraženje
Te čistih duša da se k tebi vinu.

(Molitva)

The post Uz obljetnicu smrti akademika Ante Stamaća appeared first on .

Obavijest o zatvaranju Caffe bara NSK

Fri, 11/27/2020 - 09:20

U skladu s novim mjerama suzbijanja epidemije bolesti COVID-19 Caffe bar NSK od ponedjeljka 30. studenoga 2020. godine bit će zatvoren.

Korisnici će biti pravodobno obaviješteni o ponovnome otvaranju.

 

The post Obavijest o zatvaranju Caffe bara NSK appeared first on .

Uz 342. obljetnicu smrti oca kajkavske književnosti

Fri, 11/27/2020 - 09:14

… Ali kakti cirkvene svete i pobožne popevke jakost imaju veliku na isprošenje od Boga kaj ponizno potrebujemo, tak protivnem zakonom imaju i moč svoju veliku popevke one, keh je sada pun svet i zovu se od ljubavi. (…)

(Pervi otca našega Adama greh)

Kada u znak žalosti za nekim dva dana zvone sva zagrebačka zvona kao što se to dogodilo 27. i 28. studenoga 1678. godine kada je umro Juraj Habdelić, onda je to izravno i nesvakidašnje iskazivanje počasti pojedincu koji je obilježio i zadužio svoju sredinu, svoj narod, njegovu duhovnu i stvaralačku snagu, pa time i svoje vrijeme.

Jedan od najboljih pisaca 17. stoljeća Juraj Habdelić rodio se 17. travnja 1609. godine u Starome Čiču. Gimnaziju je pohađao u Zagrebu, filozofiju u Grazu, a teologiju u Trnavi. Radio je kao gimnazijski profesor u Rijeci, Varaždinu i Zagrebu, gdje je postao rektorom Isusovačkoga kolegija i upraviteljem sjemeništa. U vrijeme njegova rektoravanja gimnaziju je polazio književnik i povjesničar Pavao Ritter Vitezović koji će na svojevrstan način nastaviti Habdelićev jezikoslovni rad, ali na drukčijim zasadama od onih što ih je propisivala isusovačka gimnazija. Iako bi se Habdelićeva prozna djela teško svrstala u ono što danas ulazi u pojam književnosti, u njima ipak ima snage i svježine, osobito u bogatstvu i jedrosti jezika. To su djela moralno-didaktičke problematike, a prvo je među njima Zrcalo Marijansko tiskano u Grazu 1662. godine. Zrcalo Marijansko zbirka je moralističkih pouka o ljudskoj ispraznosti i skromnosti, od kojih neke uključuju i pripovjedno izložene životne primjere.

U Zbirci rukopisa i starih knjiga Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu čuvaju se prva izdanja Habdelićevih djela, kao što su Dictionar ili Rechi szlovenszke zvexega ukup zebrane, u red pofztaulyene i diachkemi zlahkotene, koje je dostupno u sklopu portala Digitalne zbirke Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, te Pervi otca našega Adama greh.

Dictionar je hrvatsko-latinski rječnik koji je objavljen 1670. godine u Grazu. Sadrži 12 000 riječi, a bio je namijenjen školskim potrebama, za  mladence horvatskoga i slovenskoga naroda. Naziv slovenski za Habdelića je samo ekavska inačica naziva. Isusovačka se tradicija zalagala za to da se književni jezik gradi na jednome narječju, pa tako i Juraj Habdelić smatra kako je najbolje za osnovicu književnoga jezika uzeti jedno narječje. Odlučuje se za kajkavsko narječje, želeći da ono preuzme ulogu književnoga jezika u cijelome sjevernom dijelu Hrvatske. Unatoč tomu, nije ostao gluh na onodobna nastojanja ozaljskoga kruga koji je promicao miješanje narječja. Smatrao je da su razlike među književnim stilizacijama triju narječja vrlo malene. Građu je crpio iz cijeloga hrvatskog narječnog sustava – iz majdačkoga i zagorskoga (kajkavskoga), iz solarskoga (čakavskoga) te iz tukavskoga (štokavskoga). Pretisak je objavljen u Zagrebu 1989. godine.

Knjiga Pervi otca našega Adama greh (1674.) naslanja se naslovom i tematikom na početak Staroga zavjeta, priču o rađanju ljudi u istočnome grijehu i njihovu oslobađanju u sakramentu krštenja. Na opreci zla i dobra navodi mnoge primjere preuzete iz literature, povijesti ili suvremenoga života – opreke među krivovjercima i vjernicima, rastrošnom gospodom i ubogim kmetovima, neukim razmetljivcima i skromnim znalcima. Ovo se vrijedno djelo po stilskoj i jezičnoj vrijednosti uvršćuje među najbolje knjige kajkavskoga narječja, a zanimljivo je i zbog sjećanja na Gupčevu seljačku bunu i zrinsko-frankopansku urotu.  Barokna je retorika u njegovu djelu dospjela do punoga sklada riječi i poruke. Habdelić je, uz to djelo i Zercalo Marijansko, htio napisati i Život Kristov, čime bi ta tri djela činila sustavnu kršćansku karakterologiju.

Juraj Habdelić imao je otvorene oči za prilike i neprilike svojega vremena, svoje domovine, Crkve, kao i svojega naroda. Za sve je imao i otvorenu, kritičku i prijateljsku riječ.

Otac kajkavske književnosti Juraj Habdelić preminuo je 27. studenoga 1678. godine u Zagrebu.

Za Habdelićevu jezičnu i književno-znanstvenu vrijednost te osebujnost njegova ključnog djela Pervi oca našega Adama greh, dovoljno je citirati ono što je o tome Kukuljevićevu radu istakao i Zvonimir Bartolić jer je u Kukuljevićevoj ocjeni sadržano zapravo sve ono bitno što se odnosi na to djelo, ali i njegovu provjerenu recepciju:

Mi se usuđujemo (ističe Kukuljević! op. J. S.) dapače utvrditi da sva kajkavsko-hrvatska književnost neima bolje pučke knjige, poučne vrsti od ove našega Jezuite Habdelića. Navlastito njegovi primjeri (pelde) crpljeni iz svetoga pisma i svetih otacah, iz povjesti svietske i crkvene, iz putopisah, te iz samoga života i narodnih običajah, tolika su zlatna zrna, kolika se u svih pobožnih i ćudorednih knjigah onodbne naše književnosti sabrati nemogu. Način pripoviedanja piščeva je katkad ozbiljan, kadkad šaljiv, sada kara, sad poučava, gdi je potrebno prost je, dapače trivijalan, a opet drugdje uglađen i pridvoran, kako je to uprav zahtjevao predmet, o kojem, ili stališ, za kojega je pisao. (…) Ne manje vriednosti ima ista knjiga pogledom na bogatstvo jezika i jezičnih frazah.

The post Uz 342. obljetnicu smrti oca kajkavske književnosti appeared first on .

NSK, HRZZ i ZNAK suorganizatori panel rasprave tvrtke Elsevier o budućnosti znanstvenih istraživanja u Hrvatskoj

Thu, 11/26/2020 - 15:21

Dana 3. prosinca 2020. godine održat će se mrežna panel rasprava o budućnosti znanstvenih istraživanja u Hrvatskoj pod nazivom Future pathways of Croatian research. U programu rasprave, koju organizira tvrtka Elsevier u suradnji s Hrvatskom zakladom za znanost, Hrvatskom udrugom za znanstvenu komunikaciju i Nacionalnom i sveučilišnom knjižnicom u Zagrebu, uz stvaratelje hrvatske znanstvene politike i međunarodne stručnjake u području znanstvenih istraživanja kao panelistica će sudjelovati i glavna ravnateljica Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu prof. dr. sc. Ivanka Stričević.

U raspravi će pored istaknutih primjera uspješnih hrvatskih istraživanja biti predstavljeni i izazovi i zapreke na koje nailaze hrvatski znanstvenici te iznesene ideje o tome kako osigurati održivu budućnost znanosti u Hrvatskoj. Također, predstavit će se rezultati istraživanja koje je 2019. godine o stanju znanstvenih istraživanja u Hrvatskoj provela tvrtka Elsevier (A research landscape assessment of Croatia), a prema kojima je Hrvatska u razdoblju od 2014. do 2018. godine ostvarila povećanje znanstvenog učinka za 3,6%. Iako takav porast značajno nadmašuje svjetski prosjek (1,6%), Hrvatska u usporedbi sa zemljama iz svoje kategorije ipak zaostaje u nekoliko ključnih područja.

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu poziva sve zainteresirane za sadržaj ove panel rasprave da se prijave za njezino praćenje.

The post NSK, HRZZ i ZNAK suorganizatori panel rasprave tvrtke Elsevier o budućnosti znanstvenih istraživanja u Hrvatskoj appeared first on .

Poziv za sudjelovanje na jubilarnom, 20. Okruglom stolu o slobodnom pristupu informacijama Hrvatskog knjižničarskog društva

Wed, 11/25/2020 - 08:55

Jubilarni, 20. Okrugli stol o slobodnom pristupu informacijama u organizaciji Komisije za slobodan pristup informacijama i slobodu izražavanja Hrvatskog knjižničarskog društva i Odsjeka za informacijske i komunikacijske znanosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu održat će se 10. prosinca 2020. godine pod naslovom Dva desetljeća Okruglih stolova o slobodnom pristupu informacijama. S obzirom na epidemiološku situaciju, Okrugli stol održat će se u mrežnom izdanju, korištenjem platforme Zoom.

Hrvatsko je knjižničarsko društvo po uzoru na Odbor za slobodni pristup informacijama i slobodu izražavanja Međunarodnog saveza knjižničarskih društava i ustanova (IFLA FAIFE) 1998. godine osnovalo vlastitu Komisiju za slobodan pristup informacijama i slobodu izražavanja. Komisija je među prve svoje zadaće uvrstila organizaciju stručnog skupa posvećenog temi slobodnog pristupa informacijama, a istu je zadaću ispunila 2001. godine, kada je održan prvi Okrugli stol. Njegov uspjeh potaknuo je Društvo da nastavi s njegovom organizacijom kao godišnjeg stručnog okupljanja, slijedom koje odluke je dosad održano ukupno devetnaest njegovih izdanja. Svaki je okrugli stol posvećen posebnoj temi vezanoj uz osiguranje slobodnog pristupa informacijama i slobodi izražavanja u hrvatskim knjižnicama, s ciljem utvrđivanja prepreka tom pristupu i ukazivanja na moguće načine njihova uklanjanja.

Program 20., jubilarnog Okruglog stola ponajprije će pružiti osvrt na dosad održane skupove, a njegovi sudionici pokušat će procijeniti koliko se koncept slobodnog pristupa informacijama uspjelo udomaćiti u hrvatskoj knjižničarskoj zajednici, ustanoviti koje su se prepreke njegovu ostvarenju dosad utvrdile i naglašavale, a poželjno i ublažile, je li se i u kojoj mjeri u tom kontekstu uspjelo pripremiti knjižničare za svakodnevne promjene u digitalnom okruženju u kojem djeluju te u kojem neprestano moraju održavati ravnotežu između slobodnog pristupa informacijama i očuvanja prava pojedinca na zaštitu osobnih podataka i ostalih osobnih sadržaja. Cilj je programa Okruglog stola utvrditi promjene u poimanju samog koncepta slobodnog pristupa informacijama koje proizlaze iz načina na koji se društvo razvijalo proteklih dvadeset godina te pokušati naznačiti kako se knjižnice i knjižničari danas mogu i trebaju odnositi prema slobodnom pristupu informacijama, osiguravanje kojeg spada u njihove temeljne zadaće.

Prijave za sudjelovanje u programu 20. Okruglog stola o slobodnom pristupu informacijama HKD-a.

The post Poziv za sudjelovanje na jubilarnom, 20. Okruglom stolu o slobodnom pristupu informacijama Hrvatskog knjižničarskog društva appeared first on .

Raspisan natječaj za dodjelu Nagrade i priznanja Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu za 2020. godinu

Tue, 11/24/2020 - 09:38

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu raspisala je natječaj za dodjelu Nagrade i priznanja Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu za 2020. godinu.

Nagrada se dodjeljuje djelatniku Knjižnice koji je osobito pridonio radu, razvoju i promidžbi Knjižnice prema sljedećim mjerilima:

– davanje svojega doprinosa u osmišljavanju i provedbi inovativnih programa i praksi

– pridonošenje razvoju hrvatskoga knjižničarstva u cjelini svojim stručnim i/ili znanstvenim radom

– sudjelovanje u radu nacionalnih stručnih tijela.

Nagrada se dodjeljuje i fizičkoj osobi koja promiče i/ili sudjeluje u osmišljavanju i provedbi međuinstitucijskih programa te suradnji s Knjižnicom prema sljedećim mjerilima:

– pridonošenje razvoju hrvatskoga knjižničarstva u cjelini svojim stručnim i/ili znanstvenim radom

– objava zapaženih stručnih i znanstvenih radova u području knjižnične i informacijske djelatnosti

– doprinos edukaciji djelatnika i korisnika.

Nagrada se sastoji od novčanoga iznosa i povelje, a postupak za dodjelu Nagrade i priznanja provodi Ocjenjivački odbor za Nagradu i priznanje Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.

Prijedlozi za dodjelu Nagrade i priznanja upućuju se Ocjenjivačkomu odboru najkasnije do 31. prosinca 2020. godine.

Ime nagrađenih osoba i poslovnoga subjekta objavit će glavna ravnateljica u povodu obilježavanja Dana Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu 2021. godine.

Više pojedinosti o Natječaju.

The post Raspisan natječaj za dodjelu Nagrade i priznanja Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu za 2020. godinu appeared first on .

Natječaj za dodjelu Nagrade i priznanja Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu za 2020. godinu

Tue, 11/24/2020 - 09:34

Na temelju članka 6. Pravilnika o postupku dodjeljivanja Nagrade i priznanja Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu od 11. rujna 2018. i Odluke Stručnoga vijeća NSK od 23. studenoga 2020. godine

NACIONALNA I SVEUČILIŠNA KNJIŽNICA U ZAGREBU

raspisuje

N A T J E Č A J

za dodjelu Nagrade i priznanje Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu

Raspisuje se Natječaj za dodjelu Nagrade i priznanja Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu za 2020. godinu.

Nagrada se dodjeljuje djelatniku Knjižnice koji je osobito pridonio radu, razvoju i promidžbi Knjižnice prema sljedećim mjerilima:

– davanje svojega doprinosa u osmišljavanju i provedbi inovativnih programa i praksi

– pridonošenje razvoju hrvatskoga knjižničarstva u cjelini svojim stručnim i/ili znanstvenim radom

– sudjelovanje u radu nacionalnih stručnih tijela.

Nagrada se dodjeljuje i fizičkoj osobi koja promiče i/ili sudjeluje u osmišljavanju i provedbi međuinstitucijskih programa te suradnji s Knjižnicom prema sljedećim mjerilima:

– pridonošenje razvoju hrvatskoga knjižničarstva u cjelini svojim stručnim i/ili znanstvenim radom

– objava zapaženih stručnih i znanstvenih radova u području knjižnične i informacijske djelatnosti

– doprinos edukaciji djelatnika i korisnika.

Priznanje se dodjeljuje poslovnomu subjektu koji potiče, podupire i sudjeluje u ostvarenju razvojnih programa Knjižnice te je tako pomogao u poboljšanju i promicanju Knjižnice i knjižničarske djelatnosti.

Nagrada se sastoji od novčanoga iznosa i povelje, a priznanje se sastoji od povelje. Postupak za dodjelu Nagrade i priznanja provodi Ocjenjivački odbor za Nagradu i priznanje Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu. Prijedloge za dodjelu Nagrade i priznanja mogu podnositi zaposlenici Knjižnice, pravne i fizičke osobe.

Obrazloženi prijedlog za dodjelu Nagrade i priznanja Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu potrebno je u pisanome obliku dostaviti Ocjenjivačkomu odboru za Nagradu i priznanje Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu na adresu Ulica Hrvatske bratske zajednice 4, 10 000 Zagreb, najkasnije do 31. prosinca 2020. godine.

Ime nagrađenih osoba i poslovnoga subjekta objavit će glavna ravnateljica u povodu obilježavanja Dana Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu 2021. godine.

The post Natječaj za dodjelu Nagrade i priznanja Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu za 2020. godinu appeared first on .

16. sajam stipendija i visokog obrazovanja

Tue, 11/24/2020 - 09:24

Institut za razvoj obrazovanja organizira 16. sajam stipendija i visokog obrazovanja koji će se održati u srijedu 25. studenoga 2020. godine na mrežnim stranicama Instituta od 10 do 16 sati. Pristup svim sadržajima bit će besplatan.

Tijekom cijeloga dana održavanja Sajma, posjetitelji će moći razgovarati online s predstavnicima visokih učilišta, ustanovama koje dodjeljuju stipendije, bivšim stipendistima i predstavnicima nacionalnih i međunarodnih organizacija iz Hrvatske i drugih dijelova Europe, Sjeverne Amerike, Japana i drugih zemalja. Izlagači će pružati informacije o studijskim programima, programima stipendiranja, stručnim praksama, standardiziranim ispitima za studij u inozemstvu i tečajevima stranih jezika.

U sklopu Sajma moći će se doznati rezultati istraživanja o utjecaju COVID-19 na visoko obrazovanje, čuti sve o primjerima dobre prakse Sveučilišta u Rijeci te dobiti savjete o novome Europassu i novim mogućnostima studentske mobilnosti. Na Sajmu će se predstaviti Grad Zadar, Grad Rijeka, Advantage Austrija i RIT CROATIA.

Ove se godine očekuje više od 30 izlagača, obuhvaćajući sveučilišta, veleučilišta, visoke škole, gradove, županije, udruge i veleposlanstva.

Institut za razvoj obrazovanja (IRO) utemeljen je 1999. godine kao neprofitna organizacija predana razvoju, zagovaranju i provedbi politika visokoga obrazovanja u Hrvatskoj. IRO se već osamnaest godina sustavno bavi visokim obrazovanjem, posebno u područjima novčanoga potpomaganja visokoga obrazovanja, jednakosti pristupa visokomu obrazovanju, povezivanja visokoga obrazovanja s tržištem rada te akademske mobilnosti, a od 2005. godine jednom godišnje organizira Sajam stipendija i visokog obrazovanja na kojem se predstavljaju stipendije, studijski programi i šira obrazovna ponuda dostupna hrvatskim građanima za visoko obrazovanje u Hrvatskoj i inozemstvu. Sajam stipendija i visokog obrazovanja događaj je neprofitnoga značaja od iznimne važnosti za hrvatsku akademsku zajednicu i društvo u cjelini te je u trinaest godina svojega postojanja postao jedan od najvažnijih događaja u visokome obrazovanju u Južnoj i Jugoistočnoj Europi.

The post 16. sajam stipendija i visokog obrazovanja appeared first on .

Privremeno nedostupna usluga Večernjega rada NSK – 23. studenoga 2020.

Mon, 11/23/2020 - 11:03

S obzirom na situaciju izazvanu širenjem bolesti COVID-19, od ponedjeljka 23. studenoga 2020. godine privremeno je nedostupna usluga Večernjega rada Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.

Djelatnici Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu redovito prate upute i odluke Hrvatskoga zavoda za javno zdravstvo, Nacionalnoga kriznog stožera i nadležnih ministarstava – Ministarstva kulture Republike Hrvatske i Ministarstva znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske.

Rad Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu odvija se u skladu s mjerama suzbijanja epidemije bolesti COVID-19. Sve protuepidemijske mjere i upute redovito se objavljuju i osuvremenjuju na portalu NSK u sklopu Obavijesti o radu i uslugama Knjižnice vezano uz mjere suzbijanja širenja bolesti COVID-19.

Zahvaljujemo svim korisnicima na razumijevanju!

 

 

 

 

 

 

 

 

The post Privremeno nedostupna usluga Večernjega rada NSK – 23. studenoga 2020. appeared first on .

„Dohvati mi, tata, Mjesec!“ – uz obljetnicu smrti Grigora Viteza

Mon, 11/23/2020 - 08:30

Dohvati mi, tata, Mjesec
Da kraj mene malo sja!
Dohvati mi, tata, Mjesec
Da ga rukom taknem ja.

Mjesec mora gore sjati
Ne smije se on skidati.
On mora kod zvijezda biti
Put zvijezdama svijetliti

Da zvjezdice kući znaju
Kad se nebom naigraju.
I na zemlju mora sjati

Da zec vidi večerati
Da jež vidi putovati
Da miš vidi trčkarati
Da bi ptice mogle spati

I da tebi, moje dijete,
Mjesec lagan san isplete
Od srebrnih niti
Pa da snivaš i ti.

(Dohvati mi, tata, Mjesec)

Uz pjesmu Dohvati mi, tata, Mjesec, koja nas vraća u bezbrižne dane djetinjstva, prisjećamo se jednoga od omiljenih autora dječje književnosti Grigora Viteza.

Grigor Vitez rođen je 15. veljače 1911. godine u Kosovcu pokraj Okučana. Bio je učitelj u Slavoniji, Podravini i Bosni, nakon toga u Ministarstvu prosvjete te zatim tajnik Društva hrvatskih književnika. Punih šesnaest godina proveo je u izdavačkoj kući Mladost, u kojoj pokreće i uređuje velik broj izdanja književnosti za djecu (Biblioteke Vjeverica i Jelen te nekoliko manjih serijala Iz priče u priču, Plava knjiga, Palčićeva knjižica). Iako je najprije objavio zbirke pjesama za odrasle (San boraca u zoru 1948., Naoružane ruže 1955. i dr.), najpoznatiji je i najcjenjeniji kao pjesnik za djecu. Najprije su mu objavljene slikovnice Medvjed kao pudar i Dva pijetla (1951.), a zatim su slijedile Tko će s nama u šumicu, Maksimir, Čudna škola, Ogledalce, A zašto ne bi … Igrokaz Plava boja snijega nekoliko je puta postavljan na kazališnu scenu. U desetak godina tiskano mu je čak sedam zbiraka poezije za djecu: Prepelica (1956.), Sto vukova i druge pjesme za djecu (1957.), Kad bi drveće hodalo (1959.), Jednog jutra u gaju (1961.), Iza brda plava (1961.), Hvatajte lopova (1964.), Gdje priče rastu (1965.) i Igra se nastavlja (posmrtno, 1967.).

Njegove zbirke pjesama prevedene na dvadesetak stranih jezika, a dobitnik je i svih bitnijih nagrada u zemlji. Začetnik je novoga, modernijega dječjeg pjesništva, bio je potpuno svoj. Do tada pretežno epsku i didaktičnu poeziju za djecu, Vitez oslobađa suvišnoga moraliziranja, unosi stilske, jezične i izražajne novosti, čime utječe na mnoge književnike koji su poslije pisali za djecu – Stanislava Femenića, Vesnu Parun, Tita Bilopavlovića, Zvonimira Baloga i dr. Njegove su pjesme prostor zamišljenoga djetinjstva, u kojem vladaju povjerenje, humanost, vedrina i optimizam. Njegove pjesme bile su nadahnuće brojnim skladateljima (Ivi Lhotka-Kalinskomu, Ivi Tijardoviću, Stanku Horvatu, Lovri Županoviću, Bruni Bjelinskomu i dr.), kao i likovnim umjetnicima i ilustratorima (Ordanu Petlevskomu, Svjetlanu Junakoviću, Tomislavu Torjancu, Zlatku Boureku i dr.). Prevodio je s ruskoga, francuskoga i slovenskoga jezika.

Ime Grigora Viteza nosi i godišnja nagrada za najuspješnija književna i likovna ostvarenja u knjigama za djecu autora koji žive i djeluju na tlu Hrvatske. Utemeljio ju je 1967. godine Savez društava Naša djeca Hrvatske, a uključuje novčani iznos, diplomu i statuu Ptica, akademske kiparice Ksenije Kantoci.

U sklopu Međunarodne dječje digitalne knjižnice, projekta započetoga u proljeće 2002. godine pozivom Kongresne knjižnice (Library of Congress) nacionalnim knjižnicama u svijetu na suradnju u izgradnji prve dječje digitalne knjižnice u svijetu, dostupna je i knjiga Grigora Viteza A zašto ne bi

Hrvatski pjesnik Grigor Vitez preminuo je 23. studenoga 1966. godine u Zagrebu.

U svoje pjesme sam utkao mnogo zvukova, mirisa, boja i pokreta iz svijeta vlastitog djetinjstva.
(…)
Ujedno sam htio da pružim u njima što više vedrine i radosti, one nepovratne radosti koja je svojstvena samo djetinjstvu i koju život odraslima razbija i polako uništava, a čovjek vazda teži da nešto od toga sačuva i dalje.

(Grigor Vitez)

Izvor naslovne fotografije: https://pixabay.com.

 

 

The post „Dohvati mi, tata, Mjesec!“ – uz obljetnicu smrti Grigora Viteza appeared first on .

Piscu našega djetinjstva – uz obljetnicu smrti Ivana Kušana

Fri, 11/20/2020 - 08:55

… Koko je još htio svašta pitati, ali se nije usudio, jer bi ga stariji drug žestoko napao radi svakog suvišnog ili smiješnog pitanja. Zato, kad su došli do ugla Ulice Bretonneau, samo je duboko uzdahnuo. Mučilo ga je jedno vrlo važno pitanje, ali ga je zadržao za sebe: slikar Poklepović oprezno, četverostruko zaključava ulaz u potkrovlje u kome skriva „Mona Lizu“, a zaboravlja da se do nje može doći i s druge strane preko susjednog krova i terase s koje su poslije podne gledali Pariz. Kada dođe vrijeme, Koko će se usuditi i to spomenuti.
– Idemo gore da vidim je li ujo kod kuće. Rekao je da će možda prošetati ako se brzo ne vratimo. Ako ga nema, pričekat ćemo ga, pa ćemo onda svi zajedno u grad – reče Zlatko. – Hajde, penji se, što si se zamislio? (…)

(Koko u Parizu)

Ako se bilo gdje spomenu imena Koka i Melite, svatko će se, od djetinjstva do zrelih godina, odmah sjetiti književnika Ivana Kušana. Književni tata Koka i Melite zauvijek nas je napustio 20. studenoga 2012. godine, u 80. godini života.

Odlaskom Ivana Kušana ostali smo bez istaknutoga književnika i tvorca naše dječje sreće, ali zato ćemo njegovim bezvremenskim djelima njegovati sjećanja na njega. I zato ponekad odvojite malo vremena za sebe i sjećanja na djetinjstvo, a upravo su neka od Kušanovih djela savršen instrument za taj magični povratak u doba bezbrižnosti.

Ivan Kušan rođen je u Sarajevu 30. kolovoza 1933. godine, a od šeste godine živio je u Zagrebu, gdje je završio studij slikarstva na Akademiji likovnih umjetnosti. Podatak o Kušanovu slikarskom obrazovanju bitan je za prepoznavanje slikarske sastavnice u njegovu stilu, a i stoga što je nekoliko svojih knjiga, poput Zvonimira Baloga, sam ilustrirao. Radio je kao urednik na Radio Zagrebu i u nakladničkim kućama, posebno u Školskoj knjizi, gdje je uređivao uspješnu biblioteku za mladež pod naslovom Modra lasta. Radio je i u Znanju, gdje je više godina uređivao zanimljivu i vrijednu biblioteku HIT junior. Pisao je za radio, televiziju i kazalište, odnosno za odraslu i mlađu čitalačku publiku. Kušan je i prevodio djela dječje, ali i klasične i moderne književnosti, i to s ruskoga, engleskoga i francuskoga jezika. Među djelima za odrasle značajnija su Kušanova djela Toranj, Naivci, Prerušeni prosjak i Čaruga (drama i filmski scenarij), a posebno treba istaknuti njegove romane za djecu Uzbuna na Zelenom Vrhu, Koko i duhovi, Domaće zadaće, Zagonetni dječak, Lažeš, Melita, Koko u Parizu i Ljubav ili smrt. Kušan je autor i knjige pripovijedaka Strašni kauboj, a u nizu njegovih radijskih i televizijskih tekstova ističe se televizijska serija Dvadeset slavnih.

U naslovima Kušanovih romana često se pojavljuje Koko (Koko i duhovi, Koko u Parizu i Koko u Kninu). I ne samo u naslovima romana, Koko je najčešći gost na stranicama Kušanovih knjiga. Koko nije postao samo junak Kušanovih romana već i junak hrvatske dječje književnosti. On je tu među nama, zajedno s Hlapićem, Perom Kvržicom, Grgom Čvarkom i dr. Ni u jednome romanu Koko se ne izdvaja iz sredine u kojoj se nalazi i s kojom živi. Bez obzira na to što se ne nameće čitatelju, on se svojom pojavom u nekoliko romana i svojim imenom na naslovnoj stranici doima kao središnji lik u cjelokupnome Kušanovu romansijerskom opusu. Bitno je naglasiti kako je roman Koko u Parizu zasićen dijalozima, što je iskoristio kazališni redatelj Miro Međimorec i preradio roman u dramsko djelo. Bitno je naglasiti kako je Koko u Parizu nagrađen 1972. godine nagradama Grigor Vitez i Ivana Brlić-Mažuranić.

Vraćajući se u Kušanovo djetinjstvo, vraća nam se i sjećanje na Melitu, a to znači i na najkraći Kušanov roman Lažeš, Melita. Dakle, i ne samo Koko! Melita je osebujna junakinja Kušanova opusa. Ona izmišlja, i to uporno. Njezina bujna mašta stvara mnogo problema, ali istodobno zbunjuje, ponajprije roditelje, a ni drugi ne ostaju hladni i neizainteresirani. U romanu Lažeš, Melita nema izrazito dobrih ni izrazito loših. Sva ta djeca, ali i odrasli, nikada ne čine zla djela.

… Što god je rekla… Zapravo, što god je izmislila, što god je slagala, ostvarilo se, obistinilo se. Tek sad je shvatila koliko je mnogo lagala.
– Ja sam lažljivica! – protisnu ona bijesno kroza zube i udari nogom o pod. (…)

(Lažeš, Melita)

U sklopu Međunarodne dječje digitalne knjižnice, projekta započetoga u proljeće 2002. godine pozivom Kongresne knjižnice (Library of Congress) nacionalnim knjižnicama u svijetu na suradnju u izgradnji prve dječje digitalne knjižnice u svijetu, dostupna je knjiga Koko i duhovi, koja je također dostupna i u sklopu portala Digitalne zbirke Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu. Na temelju toga uzbudljivog romana 2011. godine snimljen je igrani film u režiji Danijela Kušana.

Ne moraš mi vjerovati, ali je sve zaista tako bilo. Nisam ništa izmislio ni dodao – dovršio je Koko priču pozorno se zagledavši u novog prijatelja. (…)

(Koko i duhovi)

Izvor naslovne fotografije: Matica hrvatska.

 

The post Piscu našega djetinjstva – uz obljetnicu smrti Ivana Kušana appeared first on .

Ti i ne slutiš moj povratak… – uz obljetnicu rođenja Antuna Branka Šimića

Thu, 11/19/2020 - 08:13

Ti i ne slutiš
moj povratak i moju blizinu

U noći kada šumi u tvom uhu tiha mjesečina
znaj:
ne koraca mjesečina oko tvoje kuće
Ja lutam plavim stazama u tvojem vrtu

Kad koracajući cestom kroz mrtvo svijetlo podne
staneš
preplašena krikom čudne tice
znaj:
to krik je moga srca s blizih obala

I kad kroz suton vidiš crnu sjenku što se miče
s onu stranu mrke mirne vode
znaj:
ja koracam uspravan i svečan
kao pored tebe

(Povratak)

Malo je pjesnika koji su u tako kratkome životnom vijeku ostavili hrvatskoj književnosti toliko vrijednih ostvarenja kao što je to učinio Antun Branko Šimić.
Iza ranoga odlaska mladoga i nadarenoga pjesnika mnogi su naši velikani književnosti ostali dirnuti, pogođeni i nesretni te su svojim vrlo pohvalnim kritikama zauvijek obilježili njegovo postojanje među nama.

Znameniti hrvatski pjesnik Antun Branko Šimić rođen je 18. studenoga 1898. godine u Drinovcima u Hercegovini. Životni put Antuna Branka Šimića ide od Drinovca, preko Širokoga Brijega, Mostara i Vinkovaca do Zagreba u kojem, uz kraća izbivanja u Beogradu i Dubrovniku, živi do smrti. Školovao se u rodnome mjestu, Širokome Brijegu, Mostaru, Vinkovcima i Zagrebu. U osmome razredu napustio je školovanje zbog objavljivanja književnoga časopisa jer ravnateljstvo Donjogradske gimnazije u Zagrebu nije dopuštalo, uz školovanje, istodobno objavljivanje književnoga časopisa. Onemogućen u školovanju, posvetio se samo književnomu radu.

Antun Branko Šimić glavni je predstavnik i najistaknutiji pjesnik ekspresionističke etape hrvatske književnosti. Počeo je pjesmama koje oponašaju Antuna Gustava Matoša, ali je naglo izveo dramatski zaokret, nastupivši kao novi pjesnik i kritičar, nadahnut bečkim ekspresionističkim časopisom Der Sturm. Zalagao se za odbacivanje svega estetskog, dekorativnoga i suvišnoga, smatrajući da je jedini pravi put govoriti istinu. Njegova je riječ napisana odlučno, jezgrovito i razgovijetno. Tražio je viši i dublji smisao života. Nosio je u sebi sukobe, probleme i apsurd suvremena čovjeka. Živio je vrlo teško i siromašno. Sve je žrtvovao za književnost. U jedinoj zbirci pjesama objavljenoj za života, Preobraženja (1920.), koja je dostupna u sklopu portala Digitalne zbirke Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, unio je u hrvatsku poeziju nove svjetove i otvorio nove vidike. To je prva zbirka slobodnih stihova u hrvatskoj književnosti (48 pjesama). U njoj je progovorio na posve jedinstven način, uvevši u hrvatsku poeziju pojmovno pjesništvo i slobodan stih, a izostavljajući interpunkciju, dao i vizualnu snagu svojim lirskim motivima. Neobično sažetim izrazom Šimić je progovorio o temama ljubavi i smrti, temeljnim motivima njegova pjesništva, pobunivši se protiv neizbježnosti prolaznosti koju shvaća kao nepravdu u najširem smislu. Ostale su teme koje ga zaokupljaju tema o ljudskome tijelu i socijalna tematika (ciklus o siromasima). Bio je i književni kritičar te urednik časopisa Vijavica, Juriš i Književnik. Napisao je brojne eseje, književne i likovne kritike, polemike o novome pjesništvu, nekoliko kraćih proza, dnevnik, autobiografiju, nekoliko dramskih fragmenata te počeo roman Dvostruko lice. Brojni su mu izdavači poslije objavili izabrana djela, sabrana djela, prozu i poeziju kao Tijelo i mi, Croatica, Vinkovci, 1998. godine. Poznate su Šimićeve antologijske pjesme Pjesnici, Opomena, Smrt, Povratak, Siromasi koji jedu od podne do podne, Ručak siromaha, Hercegovina i dr.

Njemu u čast pokrenuta je kulturna manifestacija pod nazivom Šimićevi susreti, koja je prvi put održana 30. i 31. svibnja 1970. godine u Grudama i Drinovcima.

Mnogi su u Šimiću našli nešto za svoju dušu. Ostao je među nama kroz pjesme koje žive za njega. One trepću svojom trajnošću u ime pjesnika te ističu žudnju koju Šimić tijekom svojega života nije imao, ali joj se nadao. Stvarajući zbirku Preobraženja, pjesme su mu bile utočište i način mirenja ne samo s bolešću nego i s negativnim povijesnim zbivanjima u okolini i vremenu u kojem je živio.

Antun Branko Šimić nije mogao birati između bolesti i zdravlja, između siromaštva i bogatstva, ali je izabrao najveće vrijednosti koje je mogao ponuditi ljudima – svoja djela. Tako je, iako naslućujući smrt, zauvijek dotaknuo onu rijetku iskru besmrtnosti kojom jedan umjetnik vječno živi.

Preminuo je 2. svibnja 1925. godine u Zagrebu, ne navršivši ni 27 godina.

Jednom kad usneš i ne zaborave te, život nisi tek samo proživio. Živio si. Pa makar i tako kratko kao Ante Šimić …

(Zbornik radova o Antunu Branku Šimiću)

The post Ti i ne slutiš moj povratak… – uz obljetnicu rođenja Antuna Branka Šimića appeared first on .

„Grad nije nestao, Vukovar se zove!“– uz Dan sjećanja na Vukovar

Wed, 11/18/2020 - 08:31

U tišini molitve bdijmo nad otvorenom ranom Vukovara,
dok pod bijelim križem palimo svijeće braći znanoj i neznanoj,
a morali bi znati ime nestalog dragovoljca Jean-Michel Nicoliera,
i imena svih nestalih jer oni su Vukovar!
Grad nije nestao, Vukovar se zove!
Tijela branitelja moraju se pronaći, oni nisu broj,
branitelji su imenom i prezimenom Vukovar,
spomen majčinih suza, boli supruga i djece,
i naše boli, moje i tvoje, boli Hrvatske.
Grad nije nestao, Vukovar se zove!
Čuvajmo ga u istini, jer ako sačuvamo dostojanstvo
onda smo Grad i mi.
Grad nije nestao, Vukovar se zove!

(Grad nije nestao, Vukovar se zove!)

Čitajući molitvu Grad nije nestao, Vukovar se zove! Ivanke Zdrilić, prisjećamo se Vukovara, njegovih branitelja i stradalnika u Domovinskome ratu.

Vukovar koji je ovdje opisan ima dušu, odnosno autorica mu je udahnula dušu i nije ga pustila zaboravu, već ga je oživjela sa svime onim što je za njega izrekla.

Jedna od najvećih vrijednosti svakoga grada, a naročito onoga koji je pretrpio bilo koji oblik razaranja i kulturocida, njegovi su ljudi i njihova ostavština.

Svake godine uoči obilježavanja obljetnice pada Vukovara ožive sjećanja…
Jedan od najvećih blagoslova kojim čovjek može biti darovan je imati domovinu, i to domovinu u kojoj će slobodno živjeti, raditi i stvarati. Do svoje slobode došli smo trnovitim putem – odricanjem, boli i patnjom, a mnogi su za to što mi danas imamo nesebično dali svoje živote. Nepravda je bila toliko velika da mnoge još uvijek boli jednakom snagom kao i prije 29 godina.
To se posebno odnosi na grad Vukovar koji je 18. studenoga 1991. godine doživio posebnu tragediju, tragediju cijeloga jednog naroda koji je svoju patnju i herojsku obranu utkao u hrvatsku slobodu i neovisnost.

U fondu Grafičke zbirke Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu nalaze se stare razglednice Vukovara od početka 20. stoljeća do 1991. godine koje su objavljene u sklopu izložbe Pozdrav iz Vukovara: grad kakav pamtimo. Osim starih razglednica Vukovara, u fondu Grafičke zbirke NSK nalaze se i grafike s motivima Vukovara autora Dragutina Renarića i Adolpha Friedricha Kunike, koje su dostupne i u sklopu portala Digitalne zbirke Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.

Poštujući Vukovar, njegovu žrtvu i njegove heroje, poštujemo sve nedužne žrtve i branitelje Domovinskoga rata širom Domovine jer Vukovar nije samo grad heroj, on je simbol svehrvatske obrane, junaštva i žrtve za neovisnu Republiku Hrvatsku. Svjesni burne povijesti i prolaznosti na zemlji, ali i vječnih ideala koji ljudski život čine trajno vrijednim, uvijek spremni za obranu dostojanstva hrvatskoga čovjeka i domovine, izražavamo svima njima duboko poštovanje i zahvalnost.

… Ima jedan grad
koji je hrabrošću nadmašio sebe
i sve naše snove
zbog njega se sloboda
Vukovar zove.

(Tin Kolumbić – Vukovar 1991.)

Izvor naslovne fotografije: http://film-mag.net/wp/. Autor fotografije: Max Juhasz (iskorištena za naslovnicu poeme Nikole Šimića Tonina Ustani kada kažeš Vukovar).

 

The post „Grad nije nestao, Vukovar se zove!“– uz Dan sjećanja na Vukovar appeared first on .

Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu vraćeno vrijedno izdanje „Trinum magicum sive Secretorum magicorum opus continens“

Tue, 11/17/2020 - 14:39

Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu u utorak 17. studenoga 2020. vraćen je vrijedan, rijetki primjerak knjige Trinum magicum sive Secretorum magicorum opus continens autora Caesarea Longinusa iz 1614., koji je iz fonda Knjižnice otuđen 1987. godine.

Uz nazočnost ministrice kulture i medija Republike Hrvatske dr. sc. Nine Obuljen Koržinek, knjigu je glavnoj ravnateljici Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu prof. dr. sc. Ivanki Stričević uručio veleposlanik Republike Hrvatske u Talijanskoj Republici mr. sc. Jasen Mesić, koji je knjigu i donio u Zagreb. Primopredaji su nazočili i koordinatorica Zbirke rukopisa i starih knjiga Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu dr. sc. Irena Galić Bešker, čijem fondu i pripada otuđena knjiga, te rukovoditelj Odsjeka Marketing i komunikacije Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu Sandi Antonac.

Vraćanje knjige dokaz je dugogodišnje uspješne suradnje Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu i Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske u svezi s povratom otuđene knjižnične građe, kao i znak odlične suradnje Veleposlanstva Republike Hrvatske u Talijanskoj Republici s talijanskom policijom koja radi na pronalaženju otuđene kulturne baštine. U srpnju 2019. godine Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu na isti je način vraćena otuđena knjiga Selenographia sive Lunae descriptio atque accurata tam macularum eius, quam motuum diversorum … delineati autora Johannesa Heveliusa.

U srpnju 2020. godine Veleposlanstvo Republike Hrvatske u Talijanskoj Republici poslalo je Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu fotografije dijelova pronađenoga primjerka knjige Trinum magicum sive Secretorum magicorum opus continens. Uvidom u dostupne inventarne knjige, Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu potvrdila je da je primjerak knjige nekada pripadao njezinu fondu jer je signirana na način kako se to u Knjižnici radilo prije 1912. godine. Nakon određenoga vremena knjizi je prema sustavu numerus currens dodijeljena nova signatura 33.729 pod kojom je 1987. nestala te je 1988. godine uvrštena u popis otuđenih knjiga. Zbog pečata na poleđini prednje korice pretpostavlja se da je Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu knjigu pribavila kao dar od Sveučilišne knjižnice u Jeni.

Pljačka knjiga iz Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu bilo je višegodišnje protupravno oduzimanje knjiga, slika i drugih dragocjenosti koje se odvijalo od 1982. do 1987. godine. Krađu knjiga počinila je tročlana skupina s Aleksandrom Millesom na čelu. Neke su od dragocjenosti, poput ove, vraćene, a za ostalima se još uvijek traga.

The post Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu vraćeno vrijedno izdanje „Trinum magicum sive Secretorum magicorum opus continens“ appeared first on .

Objavljena „Bibliografija Zbirke knjižnične građe o Domovinskom ratu“

Tue, 11/17/2020 - 13:35

U danima u kojima se obilježava Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje, Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu objavila je e-publikaciju Bibliografija Zbirke knjižnične građe o Domovinskom ratu, čije je priređivanje potaknula deseta obljetnica utemeljenja Zbirke.

Brojeći u svom popisu više od 3000 jedinica građe, Bibliografija svjedoči o tom u kojoj je mjeri Domovinski rat zaživio kao tema u znanosti, književnosti i publicistici te ukazuje na značaj koji je kao povijesna činjenica imao za našu državu i društvo. Zahvaljujući multidisciplinarnosti kojom je obuhvaćen, nudi cjelokupnu sliku jednog vremena naše nedavne povijesti.

Podsjetimo, Zbirka knjižnične građe o Domovinskom ratu osnovana je odlukom Stručnog vijeća Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu 9. prosinca 2008. godine. Svečano je predstavljena 10. studenog 2009., a tijekom više od desetljeća postojanja, u želji da svoj rad i građu približi javnosti, u njezinoj su čitaonici organizirane tribine i izložbe u okviru obilježavanja datuma i obljetnica važnih za Domovinski rat.

Približavanje široj javnosti i suradnja sa srodnim institucijama su u Zbirku donijeli i neke od najvrjednijih jedinica građe putem darova. Izrazito smo zahvalni svima koji su joj u prvom desetljeću postojanja omogućili da bude značajno središte za sva znanstvena istraživanja o Domovinskom ratu te obuhvaća sjećanja, emocije i inspiracije onih koji su ta teška vremena proživjeli.

Hrvoje Špac, priređivač Bibliografije

 

Bibliografija Zbirke knjižnične građe o Domovinskom ratu

The post Objavljena „Bibliografija Zbirke knjižnične građe o Domovinskom ratu“ appeared first on .

Pages