Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu

Subscribe to Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu feed
Updated: 4 hours 29 min ago

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu harvestira hrvatski web

6 hours 48 min ago

[Obavijest za nakladnike i webmastere]

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu u sklopu programa Hrvatski arhiv weba od 2004. selektivno prikuplja obvezni primjerak online publikacija (Zakon o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti čl. 37-41 i Pravilnik o obveznom primjerku).

Kako bi se upotpunio opseg arhiviranih mrežnih publikacija, Knjižnica će jedanaesti put pobirati (harvestirati) sadržaje objavljene na nacionalnoj domeni hr.

Pobiranje cijele domene podrazumijeva prikupljanje svih javno dostupnih sadržaja u zadanome vremenu na aktivnim domenama hr, com.hr i iz.hr.

Svi prikupljeni sadržaji bit će javno dostupni u sklopu stranice Hrvatskoga arhiva weba.

Pobiranje će za Nacionalnu i sveučilišnu knjižnicu u Zagrebu obavljati Sveučilišni računski centar Sveučilišta u Zagrebu (Srce).

Robot-pobirač dolazi s IP adrese 61.53.3.11 i predstavlja se kao Mozilla/5.0 (compatible; heritrix/3.4.x; + https://haw.nsk.hr/cesta-pitanja/), a pobirat će i mrežna sjedišta koja imaju selektivno restriktivne postavke.

Ako harvestiranje utječe na Vaše internetske stranice, molimo javite se na haw@nsk.hr i damp@srce.hr.

Više o Hrvatskome arhivu weba.

The post Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu harvestira hrvatski web appeared first on .

Uz obljetnicu smrti dubrovačkoga baroknog virtuoza Ivana Gundulića

10 hours 47 min ago

Ah, čijem si se zahvalila,
tašta ljudska oholasti?
Sve što više stereš krila,
sve ćeš paka niže pasti! (…)

(Osman)

Dana 8. prosinca 1638. godine preminuo je Ivan Gundulić, dubrovački barokni pjesnik i dramski pisac, klasik hrvatske književnosti, čija je vrijednost odavno prepoznata i izvan granica Hrvatske. Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu s razlogom bilježi ovaj nadnevak jer u svojem fondu čuva vrijedna tiskana i rukopisna djela iz Gundulićeve književne ostavštine.

Ivan Gundulić rođen je u Dubrovniku 8. siječnja 1589. godine u uglednoj aristokratskoj obitelji. Školovao se u Gradu, koji je u to vrijeme bio na vrhuncu svoje gospodarske i kulturne moći, te su u njem boravili mnogi uglednici onoga vremena. Tako je mladomu Gunduliću učitelj bio i Toskanac Camillo Camilli, koji je dopunio Tassov Oslobođeni Jeruzalem, remek-djelo europskoga baroka i jedan od najpoznatijih epova svjetske književnosti. Ovaj podatak nije slučajan: nadahnut upravo tim tekstom Gundulić je nekoliko desetljeća poslije napisao svoje najvrjednije djelo, povijesno-romantični ep Osman.

Od poroda od tmine, kako naziva svoje nesačuvane mladenačke pjesme u predgovoru prve tiskane knjige Pjesni pokorne kralja Davida (Rim, 1621.), do Osmana, njegova posljednjeg djela, prošle su godine i godine Gundulićeva sazrijevanja i postupne književne afirmacije. U Veneciji je 1622. godine tiskao barokni plač (poemu) Suze sina razmetnoga, za koji je nadahnuće pronašao u biblijskoj paraboli o povratku rasipnoga sina, iz Evanđelja po Luki. Ovo će Gundulićevo djelo biti uzor drugim piscima baroknih plačeva u Hrvatskoj, osobito Ivanu Buniću (Mandalijena pokornica) te Ignjatu Đurđeviću (Uzdasi Mandalijene pokornice). Djelo Suze sina razmetnoga u izdanju iz 1703. godine dostupno je u sklopu portala Digitalne zbirke Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.

Dubravka, djelo koje je žanrovski teško jednoznačno odrediti, a koje pokazuje sličnosti i s pastoralom, kao i s baroknom dramom, izvedeno je 1628., a tiskano tek 1837. godine. Stihovi O lijepa, o draga, o slatka slobodo, / dar u kom sva blaga višnji nam bog je dô, poznati i kao Himna slobodi, često su se stavljali u službu nacionalnih ideologija. No, stavljanje književnih tekstova u službu ideja i ideologija nije bilo strano ni Gunduliću, kao ni hrvatskomu baroku općenito. Naime, 17. stoljeće proteklo je u znaku protureformacije, čiji je val nakon Tridentinskoga koncila (1545. – 1563.) zahvatio cijelu Europu. U želji da potaknu opću obnovu Katoličke Crkve, djela baroknih umjetnika, izborom tematike i poantom, često su bila u duhu protureformacijskih težnji.

Gunduliću je poseban položaj dodijelilo 19. stoljeće, u nas obilježeno hrvatskim narodnim preporodom. Oduševljeni dubrovačkom književnošću, u kojoj se mogla iščitavati neprekidnost kulturnoga i jezičnoga razvoja, ilirci su je prigrlili kao temelj i dokaz bogate zavičajne tradicije, u razdoblju kada se hrvatski identitet od sjevernih sila često dovodio u pitanje. Gundulićev ep Osman u tome je kontekstu postao Excalibur koji je čekao svoju izabranu ruku. Naime, Osman je povijesno-romantični ep u 20 pjevanja kojem nedostaju dva središnja pjevanja, 14. i 15., a uz nestale stihove vežu se različiti pokušaji tumačenja, koji često nalikuju i teorijama zavjere: od tvrdnje da su spomenuta pjevanja izgubljena, ideje da su namjerno sklonjena zbog političkih razloga (složenoga odnosa Dubrovačke Republike i Osmanskoga Carstva), nagađanja da je riječ o dvama epovima, do pretpostavke da pjevanja koja nedostaju nikada nisu ni napisana, jer bi povijesne i romantične epizode, koje čine dva temeljna tematska sloja ovoga epa, bilo teško uskladiti u logičnu i funkcionalnu cjelinu. Nadopuna Osmana stoga je predstavljala velik izazov, premda se toga zadatka već prije bio prihvatio Pjerko Sorkočević. Godine 1844. Gundulićev Osman izlazi u izdanju Matice hrvatske, nadopunjen stihovima Ivana Mažuranića. Pothvat koji je dočekan s velikim oduševljenjem poslije je ipak sagledan s kritičkim odmakom. Neprijeporan je podatak da je Mažuranić ep dopunio dosljedno Gundulićevu leksičkom izričaju, stihu i rimi, ali učinio je to kao književnik romantizma, prilično slobodno u odnosu na izvornik, s interpretativnim zadiranjem u Gundulićev predložak. Njegova osmrtnica objavljena u listu Napredak 10. kolovoza 1890. godine, u kojoj se ističe i kao dopunitelj Osmana, svjedoči koliku mu je slavu to nastojanje donijelo za života.

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu u Zbirci rukopisa i starih knjiga Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu čuva najstarije sačuvane rukopise Gundulićeva Osmana, iz 1650., 1689., 1727., 1765. i 1773. godine te s početka 19. stoljeća. Rukopis iz 1689. godine dostupan je u sklopu portala Digitalne zbirke Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.

Od 15. svibnja do 15. srpnja 1989. godine, četiristo godina nakon Gundulićeva rođenja, u Muzejskome prostoru na Jezuitskome trgu u Zagrebu, današnjim Klovićevim dvorima, priređena je izložba Gundulićev san, naslovljena kao i poznato djelo hrvatskoga slikara Vlahe Bukovca. Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, tada još Nacionalna i sveučilišna bibilioteka, ustupila je kao suorganizator izložbe velik broj vrijednih djela iz svojega fonda vezanih uz dubrovačkoga autora i vrijeme u kojem je stvarao. Uz izložbu je objavljen i bogat katalog.

Gundulićeva djela Osman i Suze sina razmetnoga predstavljena su na portalu Europske knjižnice te njezinu profilu na Facebooku i profilu na Twitteru tijekom srpnja 2013. godine kada je Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu odabrana kao knjižnica mjeseca u zajednici Europske knjižnice koja obuhvaća 48 nacionalnih i većinu bitnih europskih znanstvenih knjižnica.

Pjesnik epskoga zamaha, istančanoga baroknog izričaja te plodni pisac baroknih drama, od kojih su nam neke danas poznate samo po naslovu, Ivan Gundulić klasik je starije hrvatske književnosti, ali i nezaobilazno ime europskoga baroka u cjelini.

The post Uz obljetnicu smrti dubrovačkoga baroknog virtuoza Ivana Gundulića appeared first on .

I ovih blagdana nastavljamo „Tradiciju dobrih želja“

Tue, 12/07/2021 - 09:01

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu u suradnji s Večernjim listom i u 2021. godini nastavlja s uspješnom božićnom akcijom Tradicija dobrih želja koju je prošle godine pokrenula radi upoznavanja javnosti s božićnim čestitkama kao važnim dijelom hrvatske baštine i poticanja oživljavanja stoljetne tradicije slanja božićnih čestitaka, osobito u vremenu kada su nam lijepe želje i optimizam potrebni.

Knjižnica je u prigodnoj suradnji i ove godine izabrala motive prekrasnih čestitaka iz fonda Grafičke zbirke Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, a koje će 12. prosinca biti dar uz izdanje Večernjega lista.

Stoljetna tradicija božićnih čestitaka

Sredinom 19. stoljeća pisane čestitke s raznovrsnim motivima zamijenile su čestitanje božićnih i novogodišnjih blagdana u obliku usmene, pjevane ili govorne poruke. One su vrijedan dio hrvatske kulturne baštine, a Grafička zbirka Knjižnice s više od pet stotina božićnih i novogodišnjih čestitaka pravi je mali muzej blagdanskih želja. Svaka je od želja posebna jer je nadživjela trenutak u kojem je ispisana, a svjedoči i o onodobnim društvenim i političkim prilikama. Najstarije čestitke datiraju s kraja 19. stoljeća, a zanimljivo je da je jedna od najstarijih, iz 1904. godine, upućena prvoj ženi knjižničarki u Hrvatskoj Elzi Kučera. Većina čestitaka darovana je Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu, a krase ih različiti motivi ovisno o vremenu iz kojega datiraju – od gljiva ludara i djetelina s četiri lista preko bubamara, svinja, potkova do prikaza božićnih običaja u različitim dijelovima Hrvatske. Neke od motiva oslikali su poznati hrvatski likovni umjetnici poput Andrije Maurovića, Slavka Tomerlina, Zlatka Šulentića te Ota Antoninija. Dio prekrasnih čestitaka pogledajte na mrežnoj stranici božićne akcije Tradicija dobrih želja.

Običaj koji nas spaja

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu potiče i druge ustanove i organizacije da se pridruže Tradiciji dobrih želja i širenju njezine poruke optimizma. Zamišljena s namjerom da toplom porukom nadomjesti fizičko zajedništvo za blagdane, božićna čestitka i na njoj ispisane želje posebno zanimanje bude upravo danas. Stoga, okrenimo se običaju čestitanja kakav su poznavali naši stari i ispišimo svatko svoju blagdansku priču! Radost primanja i slanja božićnih čestitaka i ovih blagdana podijelite na društvenim mrežama uz #TradicijaDobrihŽelja i #SvakaŽeljaJePosebna.

The post I ovih blagdana nastavljamo „Tradiciju dobrih želja“ appeared first on .

Izložba radova iz grafičke mape Tvornička jutra Milana Trenca

Mon, 12/06/2021 - 13:39

U Laubi – Kući za ljude i umjetnost u srijedu 15. prosinca u 20 sati bit će otvorena izložba radova iz grafičke mape Tvornička jutra Milana Trenca.

Grafičku mapu Tvornička jutra u suradnji s autorom Milanom Trencom u ovoj je godini objavila Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu u sklopu programa Godina čitanja te uz potporu Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske i Zaklade Adris. Urednica izdanja je viša kustosica u Grafičkoj zbirci Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu Charlotte Marie Frank.

Otisnuto je 30 mapa, a u svaku je mapu uloženo 15 listova – 13 s motivima i dva lista s tekstom. Kroz mapu autor Milan Trenc istražuje odnos dvaju stilova protekloga stoljeća, pop arta i socrealizma, i odmiče se od uobičajene tehnologije svojega stvaranja – videa, filma i digitalnoga tiska te istražuje tehniku sitotiska, koristeći pritom kao ishodište kadrove stripa Maljički (Studentski list, 1981.), inspiriran hitom grupe Idoli.

„Ideja stripa Maljčiki, prvotno namijenjena dnevnom čitanju u novinskom listu, sačuvana je u ovoj grafičkoj mapi u novom umjetničkom obliku kao višestruko značajan sadržaj koji govori  o vremenu u kojem je originalno nastao, kao i o samom autoru, posebno osjetljivom na društvene pojave, lice i naličje svijeta koji nas okružuje, a koje je znao tada kao i danas prepoznati i inteligentno tematizirati u različitim medijima“, riječi su urednice izdanja Charlotte Marie Frank.

Izložba će u Laubi – Kući za ljude i umjetnost biti otvorena do 24. prosinca ove godine.

The post Izložba radova iz grafičke mape Tvornička jutra Milana Trenca appeared first on .

U Središnjoj knjižnici u Solothurnu otvorena izložba Marko Marulić – europski humanist

Mon, 12/06/2021 - 12:40

U Središnjoj knjižnici u Solothurnu 3. prosinca 2021. otvorena je izložba Marko Marulić – europski humanist (Marko Marulić – ein europäischer Humanist) koju je Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu pripremila u suradnji s Veleposlanstvom Republike Hrvatske u Švicarskoj Konfederaciji i Središnjom knjižnicom u Solothurnu.

Pozdravne su riječi na otvaranju izložbe održale dr. sc. Yvonne Leimgruber, ravnateljica Središnje knjižnice u Solothurnu, dr. sc. Andrea Bekić, veleposlanica Republike Hrvatske u Švicarskoj Konfederaciji te prof. dr. sc. Ivanka Stričević, glavna ravnateljica Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, koja je ujedno i predstavila izložbu. Marulićevu građu u fondu Središnje knjižnice u Solothurnu predstavio je Ian Holt, voditelj posebnih zbirki Središnje knjižnice u Solothurnu. Predavanje o životu i radu Marka Marulića održao je prof. dr. sc. Neven Jovanović, zamjenik pročelnice Odsjeka za klasičnu filologiju te v. d. predstojnika Katedre za grčki jezik i književnost Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Priča oko izložbe započela je krajem 2019. godine, prije početka predsjedanja Republike Hrvatske Vijećem Europske unije. Naime, Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu prepoznala je to predsjedanje kao priliku da Europi, ali i svijetu, predstavi neke od najznačajnijih osoba iz hrvatske povijesti. Jedna od njih svakako je Marko Marulić, čije je bogato stvaralaštvo tijekom 2020. ovom izložbom predstavljeno na području Litve, a sada se predstavlja i u Švicarskoj. Izložba je u Švicarskoj također trebala biti postavljena tijekom predsjedanja Republike Hrvatske Vijećem Europske unije, no zbog tada nastale epidemiološke situacije prebačena je na 2021. godinu.

Ova godina pokazala se izuzetno pogodnom jer je u znaku 500. obljetnice tiskanja najznačajnija Marulićeva djela Judita, prvoga umjetničkog epa hrvatske književnosti ispjevanoga na hrvatskome jeziku. Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu u fondu Zbirke rukopisa i starih knjiga čuva dva primjerka drugoga izdanja toga epa, koji je otisnut 1522. godine.

Osim svojega iznimnog značaja u kontekstu hrvatske književnosti, Marko Marulić podjednako je bitan i za ukupnu hrvatsku kulturu baštinu. Njegova su se djela tiskala u najvećim knjižarsko-nakladničkim središtima onoga doba, prevodila na brojne svjetske jezike te se spominju u svim značajnim katalozima, biografskim i bibliografskim zbornicima. Marko Marulić najznamenitiji je hrvatski pisac 15. i 16. stoljeća, ali i humanist puno širega dosega, čiji su duhovni i moralistički spisi na latinskome jeziku odjeknuli i u europskim i svjetskim kulturnim krugovima.

Izložba na 13 izložbenih panoa (na njemačkome i engleskome jeziku) kroz Marulićev životni i stvaralački put predstavlja reprezentativni izbor građe iz fonda Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu. Temelj izložbe prikaz je života i rada Marka Marulića kroz uvid u najčitanija Marulićeva djela koja su već u 16. i 17. stoljeću doživjela brojna izdanja i prijevode. Uz tekstualni i slikovni sadržaj dan je osvrt na Marulićev utjecaj na europske uglednike. Međunarodno značenje Marulićeve pojave dodatno je predstavljeno preslikama priloga o Marulićevu životu i djelu iz brojnih svjetskih enciklopedija, leksikona, kataloga i bibliografija te književno-povijesnih priručnika. Izložba prikazuje kulturno i gospodarsko stanje Marulićeva rodnoga grada Splita u doba njegova života i rada. Također, prikazuje prisustvo 113 Marulićevih djela na području Švicarske te imena i prezimena osoba koje su najzaslužnije za njihovo tiskanje. Osim Marulića, usporedbe radi, predstavljen je i rad njegovih hrvatskih suvremenika u Švicarskoj, među kojima svakako valja istaknuti Ivana Stojkovića, teologa i humanista koji je ostavio najveću humanističku knjižnicu ne samo u Švicarskoj nego uopće sjeverno od Alpa.

Osim panoa, na izložbi su prikazana i četiri odabrana djela Marka Marulića od ukupno osam koliko ih u svojemu fondu čuva Središnja knjižnica u Solthurnu.

Izložba je ostvarena uz potporu Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske, a posebna zahvala upućuje se dr. sc. Bratislavu Lučinu, voditelju Centra za proučavanje Marka Marulića i njegova humanističkoga kruga MARVLIANVM, na čijim se istraživanjima i autorskim tekstovima temelji sadržaj izložbe.

Pripremljen je prigodni katalog kao trajni podsjetnik na izložbu koja predstavlja i vezu između Hrvatske i Švicarske. U planu je putovanje izložbe i po ostalim gradovima Švicarske, osobito onima koji u svojim knjižnicama posjeduju neko od djela „oca hrvatske književnosti“.

[See image gallery at www.nsk.hr]

The post U Središnjoj knjižnici u Solothurnu otvorena izložba Marko Marulić – europski humanist appeared first on .

Osmi međunarodni Zagrebački harfistički festival

Fri, 12/03/2021 - 14:49

Osmi međunarodni Zagrebački harfistički festival (Zagreb Harp Festival) u organizaciji zagrebačkoga Hathora okuplja ugledne svjetske harfiste koji će u razdoblju od 1. do 12. prosinca 2021. godine održati niz koncerata u više kulturnih ustanova u Zagrebu.

U sklopu ovogodišnjega Festivala održat će se brojni koncerti, natjecanja, radionice, stručni skupovi, dok se predstavljanje i seminar udruge za proučavanje posture i edukaciju glazbenika Homini Artium održalo u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu 3. prosinca 2021. godine. Radionica je okupila dvadesetak djece i njihovih učitelja glazbe.

Udruga Homini Artium nudi pomoć glazbenim umjetnicima pri postizanju pravilnoga držanja te stjecanju i poboljšanju svijesti o uporabi vlastitoga tijela. Polazeći od pretpostavke da je glazbenik spreman stalno učiti, osvještavati procese vlastitoga tijela i prilagođavati načine njegova korištenja, rade na prevenciji prenaprezanja i poboljšanju kvalitete glazbenikova zdravlja.

 

The post Osmi međunarodni Zagrebački harfistički festival appeared first on .

„Kraj mojeg uzglavlja ko da mu vidim lice…“ – u spomen na Vjekoslava Majera

Fri, 12/03/2021 - 12:53

Kraj mojeg uzglavlja ko da mu vidim lice,
šapće: „Jesi li napisao zadaću?“
Ja se ispričavam: „Učitelju, sada ću.“
I hoću ustati, ali me godine sjete,
pa ti već dugo, dugo nisi dijete,
na tvoje mjesto davno su drugi došli.
Dani su prošli.

Kao da vidim kako preda mnom hoda.
Na glavi mu polucilindar crni.
Lijepo je znao pričati o srni,
o sigama i tajnama zvjezdanog svoda.
Složno smo zapjevali: „Hitra lasto.“
Njegovo lice, malo ružičasto,
smiješilo se dok je dirigirao.
Vani je glasno proljetni vjetar svirao.

Kraj mojeg uzglavlja ko da mu vidim lice,
šapće: „Jesi li napisao zadaću?“
Ja se ispričavam: „Učitelju, sada ću.“
I hoću ustati, ali me godine sjete,
pa ti već dugo, dugo nisi dijete,
tvoja su ljeta otišla po toplom zraku
kao baloni… i prsli… u mraku.

(Moj učitelj)

Čitajući pjesmu Moj učitelj, prisjećamo se hrvatskoga književnika, pjesnika, prevoditelja, romanopisaca i feljtonista Vjekoslava Majera. Bio je lirik zagrebačkih ulica, Griča, prizora s gradske periferije te malih donjogradskih gostionica.

Hrvatski književnik Vjekoslav Majer rodio se 27. travnja 1900. godine u Zagrebu. Godine 1928. odlazi iz Zagreba, da bi ga, kao i Antun Gustav Matoš, u tuđini još jače zavolio. Boravio je u Beču i pobliže upoznao moderne književne pojave u umjetničkome životu Europe. Godine 1937. vraća se na svoj Grič.

Slijedio je Matoševu i Wiesnerovu tzv. gričku poeziju i napisao nekoliko antologijskih pjesama kao što su Plinska laterna na Griču, Moj otac i ja i dr.

Njegovo je prozno stvaralaštvo obilježeno neposrednim izrazom i blagim humorom. Prevodio je s njemačkoga i hrvatskoga jezika. Jednostavno i neposredno u svojim je romanima Pepić u vremenu i prostoru, Život puža i Dnevnik Očenašeka prikazivao male ljude s gradske periferije.

Najpoznatije je Majerovo djelo novela Dnevnik malog Perice, prema kojoj je nastao kultni hrvatski film Tko pjeva zlo ne misli redatelja Kreše Golika (1970.), kao i istoimena predstava Renea Medvešeka u Hrvatskome narodnom kazalištu, „slijedeći europsku kazališnu praksu koja kultne filmove tretira kao kulturno blago kako bi nadahnula nove generacije gledatelja“. Devetogodišnji Perica piše dnevnik, nadajući se kako će ga za tisuću godina pronaći znanstvenici i kako će postati znamenito povijesno svjedočanstvo. U njem potanko opisuje događaje koji su se dogodili u tjednu tijekom ljetnih praznika. Priča je to o jednoj zagrebačkoj obitelji čiju svagdašnjicu mijenja neobičan lik uglađenoga gospodina Fulira.

U online katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu dostupno je približno 140 zapisa o njegovim djelima.

Časopis Antena objavio je u siječnju 1926. godine vrijedan prilog posvećen Majerovu stvaralaštvu koji je dostupan na Portalu starih časopisa.

Hrvatski književnik Vjekoslav Majer preminuo je 4. prosinca 1975. godine u Zagrebu.

Danas otac nije išao u ured, jer mu je od jučer zlo. Bili smo u pivovari, ja, teta Mina, mama, tata i gospodin Fulir. Bilo je jako lijepo, vojnička glazba je svirala, teta Mina se zibala po taktu i dok je gledala u brkatog vojnika, koji je udarao u bubanj, stavila je kriomice nekoliko čačkalica u svoju torbicu na stolcu. Ja sam također počeo mahati glavom kao teta i onda sam rekao: Tetice, kako je to lijepo. Je li to iz Zrinjskoga? Teta je rekla: Ne, to ti je nekakova francuska opera. Faust, rekao je važno gospodin Fulir, tekst je od Goethea. Ah, vi zbilja sve znate, rekla je mama i lijepo ga pogledala. (…)

(Dnevnik malog Perice)

 

 

 

The post „Kraj mojeg uzglavlja ko da mu vidim lice…“ – u spomen na Vjekoslava Majera appeared first on .

Izložba „Tragovima dječje mašte – TRACE“

Fri, 12/03/2021 - 09:18

U malome predvorju Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu od 2. do 16. prosinca 2021. godine postavljena je izložba Trgovima dječje mašte – TRACE koja prikazuje dječje radove nastale u sklopu projekta Traditional children’s stories for a common future – TRACE.

Riječ je o projektu koji je odobren u rujnu 2018. godine iz Erasmus+ programa Europske unije. Projekt vrijedan 178.330,00 eura trajao je od 1. rujna 2018. do 31. srpnja 2021. godine u suradnji s partnerima iz Hrvatske, Grčke, Latvije i Španjolske.

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu koordinirala je Projekt, a suradnici su joj bili Udruga za poticanje neformalnoga obrazovanja, kritičkoga mišljenja i filozofije u praksi Mala filozofija (Zadar, Hrvatska), Osnovna škola Josip Pupačić (Omiš, Hrvatska), Sveučilište u Peloponezu (Tripolis, Grčka), Udruga Kreativne ideje (Riga, Latvija) i Euroarapska zaklada za visoko obrazovanje (Granada, Španjolska).

Svrha je Projekta bila upoznati ciljne skupine, učitelje, edukatore i knjižničare koji rade s djecom u dobi između šest i 12 godina s tradicionalnim dječjim pričama iz partnerskih zemalja, a posredno i s kulturom tih zemalja.

U odabiru priča u svakoj su pojedinoj zemlji preko anketa i fokus grupa sudjelovali istaknuti stručnjaci u području obrazovanja i informacijsko-komunikacijskih znanosti.

Iz Hrvatske su odabrane priče Crni ovan, Crvene stine, Ni u drvo ni u kamen, Manduševac, Priča o Plitvičkim jezerima i Žabica djevojka, iz Grčke Priča o Dedalu i Wikaru, Čovjek, dječak i magarac i Tezej i Minotaur, iz Latvije Divlje životinje i izrađivač kutija za kruh, Kako je pčela kažnjena za laž, Malo pecivo, Starčeva rukavica, Zahvalna stvorenja, Zlatno jaje i Zvjezdani tramvaj, a iz Španjolske Redovnik i lasica, Putnik i zlatar, Kalif, pastir i sreća te Kako naučiti slona govoriti.

Organizirano je mnoštvo radionica za učitelje i knjižničare kako bi ih se upoznalo s kreativnim i inovativnim metodama poticanja djece spomenute dobne skupine na čitanje, kritičko razmišljanje i vlastito istraživanje europske kulture i europskih zemalja preko njima bliske literature – tradicionalnih dječjih priča koje su vrijedan dio europske kulturne baštine. Na tim su radionicama djeca nadahnuta odabranim pričama stvarala prava mala umjetnička djela. Neka od njih imate priliku vidjeti na ovoj izložbi.

Priče su prevedene na jezike zemalja partnera u Projektu te objavljene na e-platformi Traditional children’s stories for a common future – TRACE.

The post Izložba „Tragovima dječje mašte – TRACE“ appeared first on .

Glavna ravnateljica Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu na sastanku CENL-a

Thu, 12/02/2021 - 11:21

Glavna ravnateljica Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu prof. dr. sc. Ivanka Stričević sudjelovala je na općem godišnjem sastanku Konferencije ravnatelja europskih nacionalnih knjižnica (Conference of European National Librarians – CENL) održanome 29. i 30. studenoga 2021. godine u organizaciji Nacionalne knjižnice Belgije. Glavna ravnateljica NSK članica je novoizabranoga Izvršnog odbora CENL-a.

U sklopu programa sastanka CENL-a glavna ravnateljica NSK prof. dr. sc. Ivanka Stričević sudjelovala je, kao jedan od triju pozvanih panelista, na panel raspravi na temu Nacionalne knjižnice i održivost 29. studenoga 2021. godine. Dio programa drugoga dana sastanka bio je posvećen interaktivnoj sesiji na temu Strateški prioriteti nacionalnih knjižnica i CENL-a za sljedeće četiri godine, a jednu od radionica vodila je prof. dr. sc. Ivanka Stričević. Objedinjeni zaključci rasprave bit će temelj za pripremu izradbe novoga strateškog plana CENL-a, jednoga od prioritetnih zadataka novoga Izvršnog odbora tijekom sljedeće godine.

CENL je mreža koja okuplja ravnatelje nacionalnih knjižnica iz zemalja Europe te trenutačno broji 49 članova iz 46 europskih zemalja. Njezina je svrha jačanje suradnje te promicanje uloge i poslanja europskih nacionalnih knjižnica koje čuvaju vrijednu kulturnu baštinu. Sudjelovanje glavne ravnateljice NSK na ovogodišnjem sastanku nastavak je dugogodišnjega aktivnog djelovanja Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu u CENL-u.

 

The post Glavna ravnateljica Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu na sastanku CENL-a appeared first on .

Citat 1. prosinca 2021.

Wed, 12/01/2021 - 06:00

Hoće li daleka pokoljenja umjeti čitati naše zagonetne lirske znakove kojima markiramo ljudski put kroz ove pomrčine?

The post Citat 1. prosinca 2021. appeared first on .

„… Ali ljubav u srcu – to je zvijezda gore na nebu. Skriva se u noći, ali utrnuti ne može…” – sjećanje na Mariju Jurić Zagorku

Tue, 11/30/2021 - 09:32

… U dnu krčme pojavila se djevojka u ružičastoj haljini. Mlada je i jedra. Lica su joj ruže proljetne, oči dva rosna krasuljka. Zlatokose pletenice sjaju niz ramena kao da ih je splela od zlatnih sunčanih zraka. Sva je mlada i ružičasta kao grančice mlade kajsije kad procvate u proljeće. Iglica se uspravi i s ponosom reče:
– Znate, Grič ima dvije znamenite stvari: Mandušu i moj krasopis. Tomica se nasmije pa odvrati:
– Tvoj krasopis sam vidio, a o Manduši sam čuo. Vele da nitko tako lijepo ne zvoni u Lotrščaku kao ona.
– Da ste Gričanin, već biste se bili rastopili. Pod njezinom rukom zvono u tornju pjeva kao ptica u zraku. A kad zvoni za vatru i đavo bi došao da gasi! Od svoga djetinjstva zvoni ona, umjesto oca. Kad ona u toranj, ljudi je gledaju i šapću: ide kneževica Manduša, pjesmozvonica! (…)

(Ulomak iz romana Kći Lotrščaka)

Čitajući ulomak iz romana Kći Lotršćaka, prisjećamo se jedne je od najčitanijih hrvatskih književnica svih vremena Marije Jurić Zagorke.

Najistaknutija hrvatska književnica i prva hrvatska novinarka Marija Jurić Zagorka rođena je 2. ožujka 1873. godine u plemićkome dvoru Negovcu nadaleko od Vrbovca. Djetinjstvo je provela u Hrvatskome zagorju. Premda je nekoliko godina provela u Mađarskoj, najvećim dijelom života bila je povezana sa Zagrebom, radno i tematski, a u njem je i preminula 30. studenoga 1957. godine.

Hrvatsku je javnost uzbunila već prvim novinarskom člankom, Egy Percz (Jedan časak), objavljenim u Obzoru u listopadu 1896. godine. U njem je pisala o problematici uporabe mađarskoga jezika na željezničkim postajama u Hrvatskoj, a zahvaljujući tomu tekstu i potpori biskupa Josipa Jurja Strossmayera, ušla je u redakciju Obzora kao referent za hrvatsko-mađarsku politiku. Bio je to početak Zagorkine anonimnosti u jednome od najuglednijih hrvatskih listova, u kojem je pisala u svojoj vlastitoj sobi da je kao ženu nitko ne bi vidio, dok je Obzor dostizao rekordne naklade zahvaljujući upravo njoj.

Marija Jurić Zagorka pokrenula je i uređivala Ženski list, prvi hrvatski časopis za žene (1925. – 1938.) te Hrvaticu (1939. – 1941.). Surađivala je i u Vijencu i sarajevskoj Nadi.

Osim pisanjem, bavila se i političkim aktivizmom, boreći se protiv mađarizacije, germanizacije i društvene diskriminacije te zastupajući prava žena.

Čitateljsku je popularnost stekla svojim romanima, osobito Gričkom vješticom, koja je izlazila u nastavcima u Malim novinama (1912. – 1914.). Započela ih je pisati na preporuku biskupa Strossmayera, a njezini kolege novinari, mahom i književnici, njezino su pisanje zvali „šundliteraturom za kravarice“. Iz autobiografskoga teksta Što je moja krivnja, koji se čuva u Zbirci rukopisa i starih knjiga Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, jasno je da je sebe, ponajprije, smatrala novinarkom, unatoč dotad nezapamćenoj popularnosti njezinih romana, koji su izlazili i u Jutarnjem listu, Obzoru, Ženskome listu, Hrvatskome dnevniku i Hrvatici. Napisala je tridesetak romana, od kojih su, uz Gričku vješticu, poznatiji Gordana, Kći Lotrščaka, Plameni inkvizitori, Jadranka, Vitez slavonske ravni, ali i prvi hrvatski kriminalistički roman Kneginja iz Petrinjske ulice, te autobiografski roman Kamen na cesti.

Zbirka Digitalizirana zagrebačka baština, koju Knjižnice grada Zagreba vrijedno izgrađuju kako bi upoznale javnost s bogatom kulturnom i znanstvenom baštinom hrvatske metropole, svoj je digitalni fond 2019. godine prinovila i trima djelima popularne hrvatske spisateljice Marije Jurić Zagorke.

… Ali ljubav u srcu – to je zvijezda gore na nebu. Skriva se u noći, ali utrnuti ne može…

Izvor naslovne fotografije.

[See image gallery at www.nsk.hr]

The post „… Ali ljubav u srcu – to je zvijezda gore na nebu. Skriva se u noći, ali utrnuti ne može…” – sjećanje na Mariju Jurić Zagorku appeared first on .

Uz obljetnicu smrti oca kajkavske književnosti Jurja Habdelića

Fri, 11/26/2021 - 08:21

… Ali kakti cirkvene svete i pobožne popevke jakost imaju veliku na isprošenje od Boga kaj ponizno potrebujemo, tak protivnem zakonom imaju i moč svoju veliku popevke one, keh je sada pun svet i zovu se od ljubavi. (…)

(Pervi otca našega Adama greh)

Kada u znak žalosti za nekim dva dana zvone sva zagrebačka zvona kao što se to dogodilo 27. i 28. studenoga 1678. godine kada je umro Juraj Habdelić, onda je to izravno i nesvakidašnje iskazivanje počasti pojedincu koji je obilježio i zadužio svoju sredinu, svoj narod, njegovu duhovnu i stvaralačku snagu, pa time i svoje vrijeme.

Jedan od najboljih pisaca 17. stoljeća Juraj Habdelić rodio se 17. travnja 1609. godine u Starome Čiču. Gimnaziju je pohađao u Zagrebu, filozofiju u Grazu, a teologiju u Trnavi. Radio je kao gimnazijski profesor u Rijeci, Varaždinu i Zagrebu, gdje je postao rektorom Isusovačkoga kolegija i upraviteljem sjemeništa. U vrijeme njegova rektoravanja gimnaziju je polazio književnik i povjesničar Pavao Ritter Vitezović koji će na svojevrstan način nastaviti Habdelićev jezikoslovni rad, ali na drukčijim zasadama od onih što ih je propisivala isusovačka gimnazija. Iako bi se Habdelićeva prozna djela teško svrstala u ono što danas ulazi u pojam književnosti, u njima ipak ima snage i svježine, osobito u bogatstvu i jedrosti jezika. To su djela moralno-didaktičke problematike, a prvo je među njima Zrcalo Marijansko tiskano u Grazu 1662. godine. Zrcalo Marijansko zbirka je moralističkih pouka o ljudskoj ispraznosti i skromnosti, od kojih neke uključuju i pripovjedno izložene životne primjere.

U Zbirci rukopisa i starih knjiga Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu čuvaju se prva izdanja Habdelićevih djela, kao što su Dictionar ili Rechi szlovenszke zvexega ukup zebrane, u red pofztaulyene i diachkemi zlahkotene, koje je dostupno u sklopu portala Digitalne zbirke Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, te Pervi otca našega Adama greh.

Dictionar je hrvatsko-latinski rječnik koji je objavljen 1670. godine u Grazu. Sadrži 12 000 riječi, a bio je namijenjen školskim potrebama, za  mladence horvatskoga i slovenskoga naroda. Naziv slovenski za Habdelića je samo ekavska inačica naziva. Isusovačka se tradicija zalagala za to da se književni jezik gradi na jednome narječju, pa tako i Juraj Habdelić smatra kako je najbolje za osnovicu književnoga jezika uzeti jedno narječje. Odlučuje se za kajkavsko narječje, želeći da ono preuzme ulogu književnoga jezika u cijelome sjevernom dijelu Hrvatske. Unatoč tomu, nije ostao gluh na onodobna nastojanja ozaljskoga kruga koji je promicao miješanje narječja. Smatrao je da su razlike među književnim stilizacijama triju narječja vrlo malene. Građu je crpio iz cijeloga hrvatskog narječnog sustava – iz majdačkoga i zagorskoga (kajkavskoga), iz solarskoga (čakavskoga) te iz tukavskoga (štokavskoga). Pretisak je objavljen u Zagrebu 1989. godine.

Knjiga Pervi otca našega Adama greh (1674.) naslanja se naslovom i tematikom na početak Staroga zavjeta, priču o rađanju ljudi u istočnome grijehu i njihovu oslobađanju u sakramentu krštenja. Na opreci zla i dobra navodi mnoge primjere preuzete iz literature, povijesti ili suvremenoga života – opreke među krivovjercima i vjernicima, rastrošnom gospodom i ubogim kmetovima, neukim razmetljivcima i skromnim znalcima. Ovo se vrijedno djelo po stilskoj i jezičnoj vrijednosti uvršćuje među najbolje knjige kajkavskoga narječja, a zanimljivo je i zbog sjećanja na Gupčevu seljačku bunu i zrinsko-frankopansku urotu.  Barokna je retorika u njegovu djelu dospjela do punoga sklada riječi i poruke. Habdelić je, uz to djelo i Zercalo Marijansko, htio napisati i Život Kristov, čime bi ta tri djela činila sustavnu kršćansku karakterologiju.

Juraj Habdelić imao je otvorene oči za prilike i neprilike svojega vremena, svoje domovine, Crkve, kao i svojega naroda. Za sve je imao i otvorenu, kritičku i prijateljsku riječ.

Otac kajkavske književnosti Juraj Habdelić preminuo je 27. studenoga 1678. godine u Zagrebu.

Za Habdelićevu jezičnu i književno-znanstvenu vrijednost te osebujnost njegova ključnog djela Pervi oca našega Adama greh, dovoljno je citirati ono što je o tome Kukuljevićevu radu istakao i Zvonimir Bartolić jer je u Kukuljevićevoj ocjeni sadržano zapravo sve ono bitno što se odnosi na to djelo, ali i njegovu provjerenu recepciju:

Mi se usuđujemo (ističe Kukuljević! op. J. S.) dapače utvrditi da sva kajkavsko-hrvatska književnost neima bolje pučke knjige, poučne vrsti od ove našega Jezuite Habdelića. Navlastito njegovi primjeri (pelde) crpljeni iz svetoga pisma i svetih otacah, iz povjesti svietske i crkvene, iz putopisah, te iz samoga života i narodnih običajah, tolika su zlatna zrna, kolika se u svih pobožnih i ćudorednih knjigah onodbne naše književnosti sabrati nemogu. Način pripoviedanja piščeva je katkad ozbiljan, kadkad šaljiv, sada kara, sad poučava, gdi je potrebno prost je, dapače trivijalan, a opet drugdje uglađen i pridvoran, kako je to uprav zahtjevao predmet, o kojem, ili stališ, za kojega je pisao. (…) Ne manje vriednosti ima ista knjiga pogledom na bogatstvo jezika i jezičnih frazah.

The post Uz obljetnicu smrti oca kajkavske književnosti Jurja Habdelića appeared first on .

Posjet francuskih parlamentaraca Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu

Thu, 11/25/2021 - 18:14

U četvrtak 25. studenoga Nacionalnu i sveučilišnu knjižnicu u Zagrebu posjetili su gospođa Liliana Tanguy, zastupnica u Narodnoj skupštini, donjemu domu Francuskoga parlamenta te M. Jean-Yves Leconte, zastupnik u Senatu, gornjemu domu Francuskoga parlamenta, u pratnji Estelle Halimi-Dagron, predsjednice Francuskoga instituta u Hrvatskoj. U Hrvatskoj borave kao dio delegacije francuskoga predsjednika Emmanuela Macrona, koji je 24. studenoga 2021. stigao u dvodnevni posjet našoj zemlji. Francusku je delegaciju dočekala glavna ravnateljica Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu prof. dr. sc. Ivanka Stričević u čijoj su pratnji bile knjižničarska savjetnica za međunarodnu suradnju Jasenka Zajec, viša stručna savjetnica za odnose s javnošću Nela Marasović te diplomirana knjižničarka u Informacijskome centru Maja Mihalić.

Tijekom boravka u Knjižnici posjetili su  Zbirku rukopisa i starih knjiga Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, gdje im je je koordinatorica Zbirke dr. sc. Irena Galić Bešker predstavila prigodno izložena djela iz fonda Zbirke te nekoliko izvornih svezaka enciklopedije Encyclopédie ou Dictionnaire raisonné des Sciences, des Arts et des Métiers Denisa Diderota i Jeana le Ronda d’Alemberta, koje je Francuski institut u Hrvatskoj u kolovozu i studenome ove godine pohranio u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici radi njihova pregleda, zaštite i pohrane.

[See image gallery at www.nsk.hr]

The post Posjet francuskih parlamentaraca Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu appeared first on .

Sloboda se njegovim imenom zove

Thu, 11/25/2021 - 15:38

ISBN 978-953-500-206-2

Preuzimanje

The post Sloboda se njegovim imenom zove appeared first on .

Posjet predsjednika Međunarodnoga rezidualnog mehanizma za kaznene sudove Carmela Agiusa Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu

Thu, 11/25/2021 - 10:27

Predsjednik Međunarodnoga rezidualnog mehanizma za kaznene sudove Carmel Agius posjetio je 24. studenoga 2021. godine Nacionalnu i sveučilišnu knjižnicu u Zagrebu kako bi razgledao izložbu Sloboda se njegovim imenom zove koju je Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu u suradnji s partnerima priredila u povodu 30. obljetnice stradanja Vukovara u Domovinskome ratu i koja se u velikome predvorju Knjižnice može pogledati do 30. studenoga ove godine.

Predsjednik Međunarodnoga rezidualnog mehanizma za kaznene sudove Carmel Agius tijekom boravka u Knjižnici razgledao je i izložbu Žrtva Vukovara 1991. u suvremenoj umjetnosti koja je u malome predvorju Knjižnice otvorena do 30. studenoga ove godine u organizaciji Ministarstva branitelja Republike Hrvatske i Hrvatskoga društva likovnih umjetnika, a posjetio je i Zbirku rukopisa i starih knjiga Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, gdje su mu pokazana prigodno izložena djela iz fonda Zbirke.

The post Posjet predsjednika Međunarodnoga rezidualnog mehanizma za kaznene sudove Carmela Agiusa Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu appeared first on .

Otvoren natječaj „Hrvatska lijepa knjiga“ za 2021. godinu

Thu, 11/25/2021 - 09:45

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu otvara natječaj Hrvatska lijepa knjiga radi odabira najljepše oblikovanih hrvatskih knjiga za međunarodni natječaj i izložbu Best Book Design from all over the World koja će se održati za trajanja Sajma knjiga u Leipzigu te za izložbu Book Art International koja se organizira u sklopu Sajma knjiga u Frankfurtu. Riječ je o natječaju i izložbama na kojima se predstavljaju dosegnute razine kreacija likovnih urednika, dizajnera i tiskarskog umijeća. Natječaj se raspisuje na poziv Zaklade Stiftung Buchkunst.

Molimo sve zainteresirane hrvatske nakladnike da do 16. prosinca 2021. godine knjige koje bi željeli prijaviti na natječaj (primjerak po naslovu) pošalju na adresu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, Ulica Hrvatske bratske zajednice 4, 10000 Zagreb, s naznakom Hrvatska lijepa knjiga. Prijaviti se mogu knjige koje su objavljene tijekom 2021. godine. Ocjenjivački sud odabrat će najljepše oblikovane hrvatske knjige, a organizator će o njihovu izboru obavijestiti javnost na svojim mrežnim stranicama i putem medija.

Nakladnike također molimo da za prijavljene knjige ispune popratni obrazac i pošalju ga na adresu e-pošte marketing@nsk.hr.

Kategorije u kojima se knjige mogu prijaviti na natječaj su: književnost; znanost; monografije o umjetnosti i umjetnicima i fotomonografije; knjige za djecu i mladež; školske knjige; bibliofilska i reprint izdanja; katalozi.

Podsjećamo, u 2020. godini na natječaj je pristiglo 210 naslova, od čega je stručni ocjenjivački sud odabrao 18 knjiga koje su predstavljale Hrvatsku na natječaju Best Book Design from all over the World i izložbi Book Art International.

Odabrane knjige nakon Sajma u Frankfurtu postaju dio fonda German Museum of Books and Writing u Leipzigu, koji je dio Njemačke nacionalne knjižnice (Die Deutsche Bibliothek).

Obrazac za prijavu knjiga.

The post Otvoren natječaj „Hrvatska lijepa knjiga“ za 2021. godinu appeared first on .

Znanstvenici iz Hrvatske na popisu najcitiranijih znanstvenika 2021. Instituta za znanstvene informacije

Wed, 11/24/2021 - 09:37

Institut za znanstvene informacije (The Institute for Scientific Information) izdavača Clarivate jednom godišnje objavljuje popis najcitiranijih znanstvenika (Highly Cited Researchers 2021) iz cijeloga svijeta. Popis ove godine obuhvaća 6602 znanstvenika iz različitih znanstvenih područja čiji su radovi u prvih jedan posto prema broju citata na platformi Web of Science.

Ove godine na popis je uvršteno i dvoje znanstvenika iz hrvatskih ustanova, i to izv. prof. dr. sc. Danijela Bursać Kovačević s Prehrambeno-tehnološkoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i prof. dr. sc. Predrag Putnik iz Odjela za prehrambenu tehnologiju Sveučilišta Sjever.

Prema podatcima dostupnima na portalu Web of Science izv. prof. dr. sc. Danijela Bursać Kovačević ima 96 radova indeksiranih u WoS-u i citirani su 2773 puta s h-indexom 29, dok prof. dr. sc. Predrag Putnik ima također 96 radova u WoS-u citiranih 2805 puta s h-indexom 29.

The post Znanstvenici iz Hrvatske na popisu najcitiranijih znanstvenika 2021. Instituta za znanstvene informacije appeared first on .

Virtualna izložba „Rroma pe droma: baština i budućnost Roma“ objavljena s potporom Konferencije ravnatelja europskih nacionalnih knjižnica (CENL)

Tue, 11/23/2021 - 14:15

Dana 5. studenoga 2021. godine na svečanome obilježavanju Svjetskoga dana romskoga jezika u Savezu Roma u Republici Hrvatskoj „Kali Sara“ predstavljena je virtualna izložba Rroma pe droma: baština i budućnost Roma izrađena u suradnji Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, Središnje knjižnice Roma u Republici Hrvatskoj i Saveza Roma u Republici Hrvatskoj „Kali Sara“ te ostvarena uz novčanu potporu Konferencije ravnatelja europskih nacionalnih knjižnica (The Conference of European National Librarians – CENL).

Konferencija ravnatelja europskih nacionalnih knjižnica koja okuplja ravnatelje 49 nacionalnih knjižnica iz zemalja članica Vijeća Europe dodijelila je 2020. godine na temelju prijave na javni poziv Zaklade Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu novčana sredstva u iznosu od 2.500,00 eura iz fonda za potporu projektima posvećenima okupljanju građe i izvora koji se odnose na zajednice nedovoljno zastupljene i predstavljene u zbirkama knjižnica članica Zaklade (Hidden Stories Support Fund) za pripremu virtualne izložbe posvećene romskoj zajednici.

Virtualna izložba Rroma pe droma: baština i budućnost Roma predstavlja cestu i put Roma, od vremena njihove prve migracije do njihova puta prema budućnosti. Ona je jedinstveno mrežno mjesto koje pruža uvid u povijest, kulturu, baštinu, seobe i patnje romskoga naroda, donosi bilješke o zaslužnim i znamenitim Romima čiji je doprinos za znanost, kulturu i društvo priznat te obrađuje bitne teme i događaje iz sadašnjice Roma kao što su život Romkinja danas, romski običaji, romske poslovice, romska suvremena umjetnost, Memorijalni centar Uštica i dr. Uz obilje slikovne građe koja prati tekstualne sadržaje Izložbe i koja je objedinjena u Galeriji Virtualne izložbe, u Izložbu je uvrštena i Digitalna zbirka koja sadrži raznovrsnu građu, izdanja Saveza Roma u Republici Hrvatskoj „Kali Sara“, od slikovnica do knjiga i časopisa. Sadržaji su dostupni na hrvatskome, engleskome i romskome jeziku Romani chib.

Trojezičnu virtualnu izložbu pripremile su dr. sc. Breza Šalamon-Cindori, knjižničarska savjetnica za visokoškolske i specijalne knjižnice u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu, i diplomirana knjižničarka Petra Medić, voditeljica Središnje knjižnice Roma u Republici Hrvatskoj, a Izložbu je razvila tvrtka Oxidian d.o.o. iz Zagreba. Nakon njezina predstavljanja virtualna izložba namijenjena je dopunjavanju, izgrađivanju i razvijanju i prema portalu romske baštine koji će u budućnosti održavati Središnja knjižnica Roma u Republici Hrvatskoj, osnovana pri Savezu Roma 2020. godine kao specijalna knjižnica, jedina u Europi, a vjerojatno i u svijetu, koja prikuplja, obrađuje i daje na korištenje raznovrsnu građu i izvore o Romima.

Virtualnom izložbom Rroma pe droma: baština i budućnost Roma i stvaranjem kreativne mrežne stranice kojom je otkrivena skrivena priča o romskoj zajednici i njezinoj bogatoj baštini koja dosad nije bila dovoljno zastupljena u digitalnim knjižničnim zbirkama, Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu potvrđuje poslanje knjižnica koje, uz svoje temeljne zadaće, trebaju osluškivati i prihvaćati različitosti, osiguravajući jednak pristup za sve, dok je provedbom Projekta s potporom CENL-a učvršćena suradnja sa specijalnom knjižnicom koja je u njezinoj nadležnosti.

Virtualna izložba bit će uvrštena na portal Virtualne izložbe Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.

[See image gallery at www.nsk.hr]

The post Virtualna izložba „Rroma pe droma: baština i budućnost Roma“ objavljena s potporom Konferencije ravnatelja europskih nacionalnih knjižnica (CENL) appeared first on .

Paginacija