Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu

Subscribe to Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu feed
Updated: 4 hours 53 min ago

Radionica tvrtke Elsevier „Open access and open science“

Mon, 02/17/2020 - 12:58

Tvrtka Elsevier u suradnji s Nacionalnom i sveučilišnom knjižnicom u Zagrebu i Sveučilištem u Zagrebu 4. ožujka 2020. godine organizira radionicu pod nazivom Open access and open science. Radionica će se održati u Auli Sveučilišta u Zagrebu od 10 do 12 sati.

Programom Radionice predstavit će se osnovni pojmovi i aspekti u području otvorene znanosti te proces objavljivanja radova u otvorenome pristupu, u povezanosti s kojim temama će polaznicima biti pružene praktične smjernice i savjeti, kao i održana završna rasprava.

Radionicu će voditi djelatnice tvrtke Elsevier Lucie Boudova, Katarzyna Gaca-Zając i Ingrid van de Stadt.

Program Radionice.
Prijave za sudjelovanje.

The post Radionica tvrtke Elsevier „Open access and open science“ appeared first on .

Poziv za prijavu izlaganja za Deseti festival hrvatskih digitalizacijskih projekata

Mon, 02/17/2020 - 10:15

Deseti festival hrvatskih digitalizacijskih projekata, skup posvećen digitalizaciji kulturne i znanstvene baštine, sustavima za upravljanje digitalnom građom, digitalnim proizvodima i uslugama te predstavljanju digitalizacijskih projekata, održat će se 14. i 15. svibnja 2020. godine u organizaciji Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.

Središnja je tema ovogodišnjega Festivala digitalno objedinjavanje građe i podataka te izgradnja suradničkih sustava kao simbolički naglasak obljetničkoga D-festa kojim se želi istaknuti i njegova uloga u razvoju i promidžbi digitalizacije građe u Republici Hrvatskoj.

Teme Desetoga festivala hrvatskih digitalizacijskih projekata

  • Digitalno objedinjavanje
  • Suradnički sustavi
  • Zaštita i očuvanje digitalne baštine
  • Autorskopravni aspekti korištenja digitalne građe
  • Interpretacija digitalne kulturne baštine
  • Digitalizacija specifičnih vrsta građe
  • Predstavljanje provedenoga projekta digitalizacije ili digitalnoga proizvoda.

 Prijave izlaganja

Izlaganja se prijavljuju preko mrežne stranice D-festa.
Formati izlaganja: izlaganje i izlaganje na posteru.
Rok je za prijavu izlaganja do 31. ožujka 2020. godine.
Autori će o prihvaćanju izlaganja biti obaviješteni do 7. travnja 2020. godine.

Pojedinosti o Desetome festivalu hrvatskih digitalizacijskih projekata.

The post Poziv za prijavu izlaganja za Deseti festival hrvatskih digitalizacijskih projekata appeared first on .

Dani otvorenih vrata Digitalnoga laboratorija NSK

Fri, 02/14/2020 - 15:58

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu u utorak 18. veljače 2020. godine od 10 do 15 sati ponovno otvara vrata novootvorenoga prostora Digitalnoga laboratorija Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu svim građanima u sklopu Dana otvorenih vrata Digitalnoga laboratorija Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.

Na Danima otvorenih vrata Digitalnoga laboratorija Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu svi zainteresirani imaju priliku razgledati prostor i opremu Laboratorija, upoznati se s njegovim uslugama, donijeti svoj 3D digitalni model te samostalno modelirati i/ili nešto izraditi pomoću 3D pisača.

Održavanje Dana otvorenih vrata Digitalnoga laboratorija NSK počelo je 4. veljače i planira se nastaviti svakoga drugog utorka u mjesecu.

Svi zainteresirani građani mogu se prijaviti preko obrasca dostupnoga na mreži.

The post Dani otvorenih vrata Digitalnoga laboratorija NSK appeared first on .

Uoči obljetnice rođenja Grigora Viteza

Fri, 02/14/2020 - 14:38

Dohvati mi, tata, Mjesec
Da kraj mene malo sja!
Dohvati mi, tata, Mjesec
Da ga rukom taknem ja.

Mjesec mora gore sjati
Ne smije se on skidati.
On mora kod zvijezda biti
Put zvijezdama svijetliti
Da zvjezdice kući znaju
Kad se nebom naigraju.

I na zemlju mora sjati
Da zec vidi večerati
Da jež vidi putovati
Da miš vidi trčkarati
Da bi ptice mogle spati

I da tebi, moje dijete,
Mjesec lagan san isplete
Od srebrnih niti
Pa da snivaš i ti.

(Dohvati mi, tata, Mjesec)

Uz pjesmu Dohvati mi, tata, Mjesec, koja nas vraća u bezbrižne dane djetinjstva, prisjećamo se jednoga od omiljenih autora dječje književnosti Grigora Viteza.

Grigor Vitez rođen je 15. veljače 1911. godine u Kosovcu pokraj Okučana. Bio je učitelj u Slavoniji, Podravini i Bosni, nakon toga u Ministarstvu prosvjete te zatim tajnik Društva hrvatskih književnika. Punih šesnaest godina proveo je u izdavačkoj kući Mladost, u kojoj pokreće i uređuje velik broj izdanja književnosti za djecu (Biblioteke Vjeverica i Jelen te nekoliko manjih serijala Iz priče u priču, Plava knjiga, Palčićeva knjižica). Iako je najprije objavio zbirke pjesama za odrasle (San boraca u zoru 1948., Naoružane ruže 1955. i dr.), najpoznatiji je i najcjenjeniji kao pjesnik za djecu. Najprije su mu objavljene slikovnice Medvjed kao pudar i Dva pijetla (1951.), a zatim su slijedile Tko će s nama u šumicu, Maksimir, Čudna škola, Ogledalce, A zašto ne bi … Igrokaz Plava boja snijega nekoliko je puta postavljan na kazališnu scenu. U desetak godina tiskano mu je čak sedam zbiraka poezije za djecu: Prepelica (1956.), Sto vukova i druge pjesme za djecu (1957.), Kad bi drveće hodalo (1959.), Jednog jutra u gaju (1961.), Iza brda plava (1961.), Hvatajte lopova (1964.), Gdje priče rastu (1965.) i Igra se nastavlja (posmrtno, 1967.).

Njegove zbirke pjesama prevedene na dvadesetak stranih jezika, a dobitnik je i svih bitnijih nagrada u zemlji. Začetnik je novoga, modernijega dječjeg pjesništva, bio je potpuno svoj. Do tada pretežno epsku i didaktičnu poeziju za djecu, Vitez oslobađa suvišnoga moraliziranja, unosi stilske, jezične i izražajne novosti, čime utječe na mnoge književnike koji su poslije pisali za djecu – Stanislava Femenića, Vesnu Parun, Tita Bilopavlovića, Zvonimira Baloga i dr. Njegove su pjesme prostor zamišljenoga djetinjstva, u kojem vladaju povjerenje, humanost, vedrina i optimizam. Njegove pjesme bile su nadahnuće brojnim skladateljima (Ivi Lhotka-Kalinskomu, Ivi Tijardoviću, Stanku Horvatu, Lovri Županoviću, Bruni Bjelinskomu i dr.), kao i likovnim umjetnicima i ilustratorima (Ordanu Petlevskomu, Svjetlanu Junakoviću, Tomislavu Torjancu, Zlatku Boureku i dr.). Prevodio je s ruskoga, francuskoga i slovenskoga jezika.

Ime Grigora Viteza nosi i godišnja nagrada za najuspješnija književna i likovna ostvarenja u knjigama za djecu autora koji žive i djeluju na tlu Hrvatske. Utemeljio ju je 1967. godine Savez društava Naša djeca Hrvatske, a uključuje novčani iznos, diplomu i statuu Ptica, akademske kiparice Ksenije Kantoci.

U sklopu Međunarodne dječje digitalne knjižnice, projekta započetoga u proljeće 2002. godine pozivom Kongresne knjižnice (Library of Congress) nacionalnim knjižnicama u svijetu na suradnju u izgradnji prve dječje digitalne knjižnice u svijetu, dostupna je i knjiga Grigora Viteza A zašto ne bi

Hrvatski pjesnik Grigor Vitez preminuo je 23. studenoga 1966. godine u Zagrebu.

Ja sam pisao zato da vam pričinim radost, da lakše osjetite ono što je lijepo u životu, da se smijete onome što je smiješno (…) Želja mi je da poslije čitanja ovih stihova lakše svladate svoje zadatke, da vam teškoće budu lakše, da ciljeve koje ste sebi postavili dostignete s uspjehom i da budete vedri i neustrašivi pred onim što se zove budućnost…

(Grigor Vitez)

Izvor naslovne fotografije: https://pixabay.com.

 

The post Uoči obljetnice rođenja Grigora Viteza appeared first on .

„Za tebe ljubavi moja“ – Uz Dan ljubavi

Fri, 02/14/2020 - 07:42

Išao sam na trg ptica
I kupio sam ptice
Za tebe, ljubavi moja

Otišao sam na trg cvijeća
I kupio sam cvijeća
Za tebe, ljubavi moja

Otišao sam na trg željeza
I kupio sam okove
Teške okove
Za tebe, ljubavi moja

A zatim sam otišao na trg roblja
I tražio sam tebe
Ali te nisam našao
Ljubavi moja.

(Jacques Prévert  – Za tebe ljubavi moja)

Možda i nije potreban poseban motiv ni povod pisati o ljubavi…
Ona sasvim dobro služi kao nadahnuće za milijune ispisanih stranica na svim jezicima svijeta.
Valentinovo nije samo dan za zaljubljene. Ono je dan i za one koji se već dugo samo vole. Ono služi i onima koji nisu baš sigurni je li to ljubav ili samo zanesenost koja će proći.
Bez zaljubljenosti, bez zanosa, teško se živi. Bez ljubavi još i teže…
Kako do ljubavi, najveće tajne života, ljubavi koja ispunja sve naše čežnje, ljubavi za koju se uvijek ponovno rađa i umire, pitanja su koja često postavljamo.
Na putu do istinske ljubavi potrebna je borba. Svaki čovjek nosi u sebi neodoljivu čežnju voljeti i biti voljen. Istinski voljeti znači željeti drugomu dobro, ne tražiti samo svoje zadovoljenje i vlastitu sreću, nego to isto htjeti i drugomu. Voljeti treba naučiti, a to nije lako.

Slavite 14. veljače kao Dan ljubavi ili slavite neki drugi dan, svejedno. Ili slavite svaki dan, ali ako ikako možete, budite zaljubljeni svaki dan, cijeli život, jer tako ćete uvijek ostati mladi i veseli.

Ljubav se sastoji od jedne duše koja nastanjuje dva tijela. 

(Aristotel)

 

 

The post „Za tebe ljubavi moja“ – Uz Dan ljubavi appeared first on .

Potpisan ugovor Read & Publish u sklopu pretplate na časopise Cambridge University Press

Thu, 02/13/2020 - 13:07

U sklopu pretplate na časopise Cambridge University Press u 2020. godini potpisan je ugovor Read & Publish koji omogućuje hrvatskoj akademskoj i znanstvenoj zajednici uključenoj u pretplatu objavljivanje neograničenoga broja radova u otvorenome pristupu bez dodatnih troškova objave (Article Processing Charge – APC).

Ova mogućnost odnosi se na sve hrvatske znanstvenike, odnosno autore za korespondenciju kojima su matične ustanove uključene u pretplatu na časopise Cambridge University Press. Riječ je o sastavnicama hrvatskih javnih sveučilišta, hrvatskim kliničkim bolničkim centrima, hrvatskim javnim znanstvenim institutima te Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti.

Objava radova moguća je u časopisima u otvorenome pristupu te pretplaćenim raznovrsnim časopisima koji dopuštaju mogućnost objave članaka i u otvorenome pristupu.

U skladu sa sklopljenim Ugovorom, radovi koje su predali autori za korespondenciju ispunjavaju uvjete za objavu u otvorenome pristupu na dan kada je članak prihvaćen za objavu, i to u razdoblju od 1. siječnja 2020. do 31. prosinca 2020. godine.

Autori za korespondenciju povezani s ustanovom koja je uključena u pretplatu utvrdit će se na temelju službenih e-mail domena navedenih u popisu. U navedenome popisu nalaze se i osobe za kontakt u svakoj ustanovi koje će preko aplikacije Rightslink moći pratiti podatke o autorima s njihovih ustanova i radovima koji su predani za objavu.

Popis ustanova uključenih u pretplatu na časopise Cambridge University Press.

Popis časopisa u kojima je moguće objaviti rad u otvorenome pristupu.

Podrobne upute postupka objave radova u otvorenome pristupu za autore i osobe za kontakt u pojedinim ustanovama.

Pojedinosti o e-izvorima za hrvatsku akademsku i znanstvenu zajednicu dostupne su u sklopu Portala elektroničkih izvora za hrvatsku akademsku i znanstvenu zajednicu.

 

The post Potpisan ugovor Read & Publish u sklopu pretplate na časopise Cambridge University Press appeared first on .

Tijekom veljače omogućen besplatan pristup odabranim e-izvorima tvrtke Ovid Technologies

Thu, 02/13/2020 - 09:29

Baze podataka u izdanju Američkoga društva psihologa (American Psychological Association – APA) koje su hrvatskoj akademskoj i znanstvenoj zajednici u sklopu pretplate dostupne preko platforme EBSCOhost promijenile su naziv iz PsycARTICLES i PsycINFO u APA PsycArticles i APA PsycInfo te će na portalu e-Izvori biti pretražive pod novim nazivima.

Do kraja veljače 2020. godine tvrtka Ovid Technologies omogućila je besplatan pristup sljedećim odabranim e-izvorima:

Baza podataka Global Infectious Diseases and Epidemiology Online Network (GIDEON) sadrži podatke o svim zaraznim bolestima u svakoj zemlji. Svakodnevno posuvremenjivanje podataka o najnovijim epidemijama čini ju iznimno korisnim pomagalom pri dijagnosticiranju bolesti, identifikaciji organizama i liječenju. Baza obuhvaća više od 30 000 grafičkih prikaza i slika.

Baza podataka Health and Psychosocial Instruments (HaPI) omogućuje pristup informacijama o mjernim instrumentima – upitnicima, shemama kodiranja, ljestvicama vrjednovanja, anketama, testovima i dr. u području medicine, sestrinstva, javnoga zdravstva, psihologije, socijalnoga rada, sociologije i srodnim područjima. Sadržaj u bazi HaPI temelji se na objavljenim istraživanjima iz recenziranih znanstvenih časopisa, knjiga, tehničkih izvješća i drugih izvora.

Interaktivni 3D atlas Visible Body Heart & Circulatory Premium koji je izradio nagrađivani tim medicinskih ilustratora, stručnjaka za biomedicinsku vizualizaciju i animatora iz Udruge medicinskih ilustratora (Association of Medical Illustrators) sadrži više od 600 prikaza anatomije srca i krvožilnoga sustava, obuhvaća osnovne funkcije, uobičajene patologije i postupke te abnormalnu anatomiju. Sadrži ilustracije i kratke animacije koje dopuštaju mogućnost zumiranja, pomicanja, rotiranja i seciranja 3D modela te druga zanimljiva obilježja.

Journal of Cataract and Refractive Surgery (JCRS) službeni je oftalmološki časopis Američkoga društva za kataraktu i refraktivnu kirurgiju (ASCRS) i Europskoga društva za kataraktu i refraktivnu kirurgiju (ESCRS). JCRS objavljuje članke visoke kvalitete o svim oblicima kirurgije prednjega segmenta. Osim kliničkih studija, časopis obuhvaća savjetovanje, praktične tehnike, bitne slučajeve i recenzije, kao i osnovne znanstvene članke.

The Journal of Bone & Joint Surgery službena je publikacija Američkoga ortopedskog društva te već 126 godina predstavlja standard u recenziranim znanstvenim istraživanjima u sklopu područja ortopedije. Objavljuje istraživanja temeljena na dokazima radi poboljšanja kvalitete skrbi za ortopedske pacijente.

Upute za pristup navedenim izvorima.

Pojedinosti o e-izvorima za hrvatsku akademsku i znanstvenu zajednicu dostupne su u sklopu Portala elektroničkih izvora za hrvatsku akademsku i znanstvenu zajednicu.

The post Tijekom veljače omogućen besplatan pristup odabranim e-izvorima tvrtke Ovid Technologies appeared first on .

Međunarodni natječaj za kratku ljubavnu priču „Moje drago serce“ za 2020. godinu

Wed, 02/12/2020 - 08:22

Gradska knjižnica i čitaonica Ivana Belostenca Ozalj i Ogranak Matice hrvatske u Ozlju pod pokroviteljstvom Grada Ozlja, Ministarstva kulture Republike Hrvatske i Karlovačke županije dodjeljuju nagradu „Stjepko Težak” za najbolju kratku ljubavnu priču potaknutu pismom Petra Zrinskoga upućenim noć uoči smaknuća dragoj ženi Katarini.

Moje drago serce. Nimaj se žalostiti zverhu ovoga moga pisma, niti burkati. Polag Božjega dokončanja sutra o desete ore budu mene glavu sekli, i tulikajše naukupe tvojemu Bratcu. Danas (s)mo mi jedan od drugoga serčeno prošćenje vzeli. Zato jemljem ja sada po ovom listu i od tebe jedan vekovečni valete, Tebe proseći, ako sam te u čem zbantuval aliti se u čem zameril (koje ja dobro znam) oprosti mi. Budi Bog hvaljen, ja sam k smerti dobro pripravan, niti se plašim. Ja se ufam u Boga vsamogućega koj me je na ovom svetu ponizil, da se tulikajše mene hoće smiluvati, i ja ga budem molil i prosil (komu sutra dojti ufam se) da se mi naukupa pred njegovem svetem thronušem u dike vekovečne sastanemo. Veće ništar ne znam ti pisati, niti za sina, niti za druga dokončanja našega siromaštva. Ja sam vse na Božju volju ostavil. Ti se ništar ne žalosti, ar je to tak moralo biti.
U Novom Mestu pred zadnjim dnevom mojega zaživljenja, 29. dan aprila meseca o sedme ure podvečer, leta 1671.

Naj te Gospodin Bog s moju kćerju Auroru Veroniku blagoslovi.

Groff Zrini Petar

Međunarodni natječaj za kratku ljubavnu priču „Moje drago serce“ otvoren je do 31. ožujka 2020. godine, a Prosudbeno će povjerenstvo vrjednovati pristigle priče.

Nagrada „Stjepko Težak” sastoji se od novčanoga iznosa.

Dodjela nagrade bit će upriličena krajem travnja 2020. godine u povodu obilježavanja Dana grada Ozlja. Nagrade za najbolje priče dodijelit će se u svibnju 2020. godine.

Pojedinosti o Natječaju.

The post Međunarodni natječaj za kratku ljubavnu priču „Moje drago serce“ za 2020. godinu appeared first on .

Prvi poziv za sudjelovanje na međunarodnoj konferenciji „Solidarnost u kulturi: Zaštita kulturne baštine u kriznim uvjetima“

Tue, 02/11/2020 - 08:51

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu od 18. do 20. ožujka 2021. godine organizira međunarodnu konferenciju Solidarnost u kulturi: Zaštita kulturne baštine u kriznim uvjetima (Solidarity in culture: Heritage protection under conditions of crisis).

Organizacija Konferencije odgovor je na suvremene sveopće prijetnje očuvanju kulturne baštine, kao i na nužnost uspostavljanja sveobuhvatno planiranoga sustava njezine zaštite. Svrha je Konferencije naglasiti i potrebu za osmišljavanje integriranoga, uključivoga i pomno promišljenoga pristupa zaštiti kulturne baštine, tematizirati različite oblike unutarsektorske i međusektorske suradnje te promicati suradnju i solidarnost među ustanovama u kulturi u tome kontekstu. Službeni je jezik Konferencije engleski.

Pojedinosti o temi, prijavi sažetaka i sudjelovanju.

Više o Konferenciji.

The post Prvi poziv za sudjelovanje na međunarodnoj konferenciji „Solidarnost u kulturi: Zaštita kulturne baštine u kriznim uvjetima“ appeared first on .

Uz 345. obljetnicu smrti hrvatskoga jezikoslovca i leksikografa

Mon, 02/10/2020 - 08:38

Evo, preljubazni čitatelju, moje brodovlje, što se prije nekoliko godina bilo otisnulo iz luke, sada je napokon – ne nakrcano Krezovim i Midinim bogatstvom, nego književnim blagom, ne bez oluja, ni bez svakodnevna olujna mora, niti bez vjetrova, a ni bez jedara – neokrnjeno pristalo uz obalu, mimo moju i tvoju nadu, ali ne izvan očekivanja. Možda ne bi bilo potrebno toliko napora, toliko brige i uporna truda, toliko dugotrajna bdijenja i nesanice, da se nakon starih komu drugomu slučilo prijeći ovim tako da kažem književnim morem, tako prostranim i gotovo neiscrpnim…

(Gazophylacium)

Svakim danom otkrivamo bogatstva našega jezika. Mnogo je razloga koji nas navode na traženje jezičnoga blaga, no navest ćemo samo dva. Prvi se krije u našoj ljubavi prema hrvatskoj kulturnoj baštini uopće, dok drugi leži u debelome sloju prašine zaborava koji je prekrio mnoga vrijedna djela. Kako se to ne bi dogodilo s najvećim i najznamenitijim djelom starije hrvatske leksikografije, vrijeme je da se prisjetimo našega najvećeg leksikografa, Ivana Belostenca, kao i njegova životnog djela Gazophylacium, s kojim je udario trajan pečat u našu, ali i u europsku kulturnu povijest.

Hrvatski jezikoslovac i leksikograf Ivan Belostenec jedan je od prvih djelatnika u hrvatskoj književnosti i jezikoslovlju koji se svjesno zauzimao za gradnju jedinstvenoga hrvatskog književnog jezika. Njegov lik, nažalost, nije sačuvan. Na njega podsjećaju djela i spomen-ploče. Bio je najučeniji među pavlinima svojega doba.

Ivan Belostenec živio je od 1594. ili 1595. (nadnevak nije poznat). Prvi podatci o njegovu životu vezani su uz 1616. godinu kada je u Lepoglavi stupio u pavlinski red. Dvije godine poslije odlazi u Beč u isusovački kolegij kako bi studirao filozofiju. Ondje ostaje tri godine, a onda odlazi u Rim u glasoviti zavod Collegium Germanicum, gdje studira teologiju. Nakon završetka studija djelovao je kao prior u samostanima u Lepoglavi, Sveticama pokraj Ozlja, Čakovcu i Crikvenici te kao administrator i provincijal u Istri. Stoga ne čudi što je Belostenec, rođenjem kajkavac, svjesno ustrajao u unošenju južnih jezičnih elemenata u kajkavštinu. Pisao je pjesme koje nisu sačuvane te propovijedi Sacri sermones in sacratissimum festum Corporis Christi. Idiomate Illyrico composti ac editi Opera ARPF Joannis Byllostinacz. Ord. S. Pauli Primi Eremitae Provinciae Istriae & Vinodol bis Emerito provinciale Deset propovijedi o euharistiji (1672.) koje su dostupne u sklopu portala Digitalne zbirke Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.

Njegovo je najvrjednije djelo veliki dvojezični rječnik Gazophylacium, seu Latino-Illyricorum onomatum aerarium (Gazofilacij ili latinsko-ilirska riznica riječi), a drugi Gazophylacium Illyrico-Latium (Riznica ilirsko-latinska), koji je i po naslovu riznica riječi. Sastoji se od dva dijela – prvi je latinsko-hrvatski i sadrži gotovo 40 000 latinskih riječi koje su objašnjene znatno većim brojem hrvatskih sinonima (istoznačnica), a drugi, hrvatsko-latinski dio, ima enciklopedijsko obilježje po svojim gospodarskim poukama, liječničkim savjetima, poslovicama, izrekama i epigramima te sadržava gotovo 25 000 riječi. Rječnik je objavljen tek 1740. godine u Zagrebu, a za tisak su ga priredili pavlini Jerolim Orlović i Matija Mužar. U oblikovanju rječnika autor se naslanjao na Vrančića, Habdelića i Mikalju. Koncept književnoga jezika naslijedio je od pokupskih glagoljaša, hrvatskih protestanata i ozaljskoga kruga, odnosno zastupnik je tronarječne osnovice književnoga jezika. U skladu s njom piše svoje prezime (Bellosztenecz) tako da se može čitati kao Belostenec, Bilostinac i Bijelostijenac, ali u knjizi propovijedi svoje prezime zapisao je kao Bilostinac.

U Zbirci rukopisa i starih knjiga Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu čuva se njegovo djelo Gazophylacium iz 1740. godine, a kao dragocjenost hrvatske pisane baštine bilo je predstavljeno i na izložbi Blago NSK.

Pavlinski prior Ivan Belostenec preminuo je 10. veljače 1675. godine u Lepoglavi u dubokoj starosti.

Ivan Belostenec je stup na kojem počiva hrvatska jezična znanost.

(Josip Bratulić)

The post Uz 345. obljetnicu smrti hrvatskoga jezikoslovca i leksikografa appeared first on .

Postavljene ledene skulpture pingvina ispred Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu

Fri, 02/07/2020 - 14:29

U sklopu jedne od dosad najvećih globalnih akcija svjetske nevladine organizacije, radi podizanja javne svijesti o potrebi zaštite mora i oceana Greenpeace, 7. veljače 2020. godine ispred Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, kao središnjega prostora za provedbu aktivnosti predsjedanja Republike Hrvatske Vijećem Europske Unije, postavljene su ledene skulpture pingvina.

Ledene skulpture pingvina, čiji ubrzani nestanak predstavlja samo jednu od pogubnih posljedica prisutnih klimatskih promjena, bit će izložene do 15 sati.

Glavna ravnateljica Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu prof. dr. sc. Ivanka Stričević poduprla je akciju potpisivanjem peticije Greenpeacea Zaštitimo oceane.

Ta međunarodna akcija u sljedećih nekoliko dana obuhvatit će dvadesetak zemalja, a slične skulpture bit će postavljene pred brojnim važnim društvenim i političkim sjedištima u svijetu. Uključivši među prioritete svojega predsjedanja Vijećem Europske unije vodstvo u borbi protiv klimatskih promjena, Republika Hrvatska pridonijet će održavanju bitne uloge koju je Europska unija dosad imala u postignutome napretku u pregovorima povezanima s donošenjem Sporazuma o svjetskim morima Ujedinjenih naroda.

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu poziva sve pripadnike knjižničarske zajednice, svoje korisnike te širu javnost da saznaju više o tome bitnom svjetskom problemu i podupru ovu akciju potpisivanjem peticije Greenpeacea Zaštitimo oceane koja se može potpisati i mrežnim putem.

The post Postavljene ledene skulpture pingvina ispred Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu appeared first on .

Rijeka – središte europske kulture 2020. godine

Fri, 02/07/2020 - 08:58

U 2020. godini kada Hrvatska predsjeda Europskom unijom Rijeka je kao najveća hrvatska luka središte kulturno-umjetničkoga programa te grad domaćin najboljim i najzanimljivijim umjetnicima svjetske, europske i hrvatske kulturne scene – Rijeka je Europska prijestolnica kulture. Smještena između mediteranskoga, srednjoeuropskoga i istočnoeuropskoga utjecaja u zadnjih se sto godina Rijeka razvijala u čak sedam različitih država. Nalikujući po tome Europi u malome, postala je mjesto dinamičnoga života, simbol slobodarskoga duha i progresivnih ideja te grad u koji su oduvijek svi dobro došli. Godina nošenja naslova Europske prijestolnice kulture u Rijeci počela je 1. veljače 2020. godine svečanim otvorenjem  upriličenim u riječkoj luci, mjestu koje čini identitetsku točku toga grada.

Šarolik i dinamičan kulturno-umjetnički program koji će ispuniti 2020. godinu obuhvaća više od 600 kulturno-umjetničkih i ostalih događanja, u čijem stvaranju sudjeluje više od 250 kulturnih ustanova i organizacija iz Hrvatske te 40 drugih zemalja Europe i svijeta.

U sklopu projekta Europske prijestolnice kulture u 2020. godini Rijeka gradi te otvara nove zgrade i objekte kulture sufinancirane sredstvima EU fondova. Tako se na području bivše tvornice Rikard Benčić u Krešimirovoj ulici u Rijeci obnavljaju četiri zgrade industrijske baštine koje dobivaju kulturnu namjenu i u kojima svoj novi dom nalaze Muzej Grada Rijeke, Muzej moderne i suvremene umjetnosti, Gradska knjižnica Rijeka i Dječja kuća namijenjena razvoju dječje kreativnosti, prva takve vrste u Hrvatskoj. Obnavlja se i uređuje Brod Galeb koji postaje brod muzej i kulturno-turistička atrakcija u Rijeci. Za te obnove Rijeka je dobila bespovratna europska novčana sredstva u iznosu od gotovo 140 milijuna kuna, a zgrade i objekti dovršavaju se i otvaraju tijekom 2020. i dijelom 2021. godine.

Bogat kulturni program koji Rijeka nudi u 2020. godini u središte pozornosti postavlja suvremena europska kulturno-društvena pitanja, a  tri su glavne programske teme izabrane kao simboli ispreplitanja identiteta Rijeke i suvremene Europe, a to su voda, rad i migracije.  Teme se u programu pojavljuju na najrazličitije načine, i to u izložbama, predstavama, operama, na konferencijama, koncertima, festivalima, gostovanjem svjetskih i hrvatskih umjetnika, projektima lokalnih udruga, uređenjima prostora, postavljanju skulptura, predstavljanju knjiga te susretima i druženju građana Rijeke, regije, Hrvatske i Europe.

Postavši Europskom prijestolnicom kulture, Rijeka je uvrštena na popis šezdesetak europskih gradova koji su taj naslov nosili dosad, poput Marseillea, Linza, Essena, Graza, Dublina, Liverpoola, Atene, Roterdama, Genove i mnogih drugih te je prvi hrvatski grad koji nosi taj naslov.

Iako naslov Europske prijestolnice kulture nosi Grad Rijeka, taj bitan projekt okupio je mnoge ustanove, institucije i organizacije koji sudjeluju u njegovoj provedbi. Strateški su partneri Projekta Vlada Republike Hrvatske, Primorsko-goranska županija, Sveučilište u Rijeci i Turistička zajednica grada Rijeke. Uz tvrtku RIJEKA 2020 d.o.o. utemeljenu za pripremu i provedbu programa, glavni su programski partneri i organizatori programa HNK Ivana pl. Zajca Rijeka, DeltaLab – Centar za urbanu tranziciju, arhitekturu i urbanizam (Sveučilište u Rijeci), Drugo more, Rijeka, Muzej moderne i suvremene umjetnosti, Rijeka, Muzej grada Rijeke, Art-kino, Rijeka, Gradsko kazalište lutaka Rijeka, Gradska knjižnica Rijeka, Pomorski i povijesni muzej Hrvatskoga primorja, Rijeka i Hrvatski kulturni dom na Sušaku. Na popisu suorganizatora, suproducenata i ostalih suradnika u organizaciji programa nalazi se još više od 250 organizacija iz Hrvatske i inozemstva.

Pojedinosti o Rijeci – Europskoj prijestolnici kulture 2020.

The post Rijeka – središte europske kulture 2020. godine appeared first on .

Poništenje dijela Natječaja od 3. siječnja 2020. za radno mjesto knjižničarskoga savjetnika u Odjelu Korisničke službe

Fri, 02/07/2020 - 08:14

Na temelju članka 25. Statuta glavni ravnatelj Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu donosi odluku o

PONIŠTENJU DIJELA NATJEČAJA

objavljenoga u Narodnim novinama broj 2 od 3. siječnja 2020., u Biltenu Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje u Zagrebu, na mrežnoj stranici i oglasnoj ploči Knjižnice od 3. siječnja 2020.

Poništava se natječaj pod točkom 1. koja glasi:

1. KNJIŽNIČARSKI SAVJETNIK U ODJELU KORISNIČKE SLUŽBE

– jedan izvršitelj na neodređeno vrijeme, uz probni rad u trajanju od šest mjeseci

Uvjeti: završen preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij, odnosno VSS, stečeno stručno zvanje knjižničarskoga savjetnika u skladu sa Zakonom o knjižnicama i pravilnikom koji uređuje uvjete i način stjecanja stručnih zvanja u području knjižničarstva, jedna godina radnoga iskustva na poslovima knjižničarskoga savjetnika, znanje engleskoga jezika.
Napomena: radno mjesto podrazumijeva smjenski rad.

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu

The post Poništenje dijela Natječaja od 3. siječnja 2020. za radno mjesto knjižničarskoga savjetnika u Odjelu Korisničke službe appeared first on .

Uz 85. obljetnicu smrti hrvatskoga Turgenjeva

Thu, 02/06/2020 - 08:01

… Kao sakrita od svijeta, u uzahnu jarku, među dosta visokim bregovima, stajala je crna drvena kuća, a tamnoj joj prilici toliko je pristajala gusta dubrava dugovječnih dubova, što se je odmah za njom širila u bregove, podavajući joj u jedan mah i nešto od idile i nešto od onih davnih priča koje smo za mladih dana tako rado slušali…
… Kad se još spomenem onih tmurnih, crvotočnih stijena stare kurije, sivoga joj drvenoga krova, tamnih soba s neravnim, istrošenim podom; crnih svinutih već tramova, pa k tomu još pocrnjelih od starosti portreta nepamćeno dugo već pokojnih ljudi, naslikanih u odorama pradavna, neobična kroja — tad shvaćam onu zamamnu otajstvenost kojom bi me uvijek savladala starodrevna Brezovica…

(Illustrissimus Battorich)

Čitajući odlomak iz pripovijetke Illustrissimus Battorich, prisjećamo se hrvatskoga pripovjedača, romanopisca, kritičara, feljtonista i političara Ksavera Šandora Gjalskoga.

O najhrvatskijem književniku Ksaveru Šandoru Gjalskomu Antun Gustav Matoš, uz čije je uzglavlje, kada je umro, nađen roman Pod starimi krovovi, pisao je: „On je prijelazan tip i otud njegova umjetnička univerzalnost. Njegova umjetnost je psihološka kao Leskovarova, realistična kao Kumičićeva, historijska i romantična kao Šenoina, patriotska i satirična kao Kovačićeva.“ U tim riječima sadržana je bit književne pojave Gjalskoga koji je ujedinio dva razdoblja: realizam i modernu te koji je u književnost ušao sa Starima, a postao jednim od vođa Mladih.

Hrvatski književnik i političar Ksaver Šandor Gjalski, pravim imenom Ljubomil Tito Josip Franjo Babić, rođen je 26. listopada 1854. godine u Gredicama kod Zaboka, u uglednoj zagorskoj plemenitaškoj obitelji. Proživio je tamo veći dio života, a rodni mu je kraj bio stalno stvaralačko nadahnuće.
Školovao se u Varaždinu, Zagrebu i Beču, gdje je završio pravo. Nakon školovanja na Pravoslovnoj akademiji niz godina službovao je u Koprivnici, Osijeku, Virovitici, Sisku i Sušaku te je 1891. godine bio konačno dodijeljen Kraljevskoj zemaljskoj vladi u Zagrebu. Gjalski se i politički uključio pa je tako 1906. godine izabran za zastupnika u Hrvatskome saboru. Godine 1917. biran je za velikoga župana Zagrebačke županije. Od 1909. do 1918. godine bio je predsjednik Društva hrvatskih književnika. Godine 1919. član je Privremenoga narodnog predstavništva u novoutemeljenoj državi Kraljevini SHS u Beogradu. Razočaran u novu državu i umirovljen povlači se iz javnoga života na svoje imanje u Gredicama.

U književnosti se prvi put javio 1884. godine pripovijetkom Illustrissimus Battorych te nastavlja književni rad u razdoblju moderne i međuratne književnosti. Glavna je tema njegovih djela život i propadanje zagorskoga plemenitaškog sloja pedesetih i šezdesetih godina 19. stoljeća, no pisao je on i o suvremenim društvenim prilikama, političkim i povijesnim temama, filozofskim i općeljudskim, a dotaknuo se i mističnih i okultnih tema. U mnoštvu Gjalskijevih djela ističu se zbirke pripovijedaka s motivima iz plemenitaškoga života Pod starimi krovovi, Iz varmeđinskih dana, zatim povijesni romani Osvit, Za materinsku riječ i Dolazak Hrvata, filozofski romani Janko Borislavić i Radmilović te politički romani U noći i Pronevjereni ideali.

Vrhuncem njegova stvaralaštva smatra se djelo Pod starimi krovovi (1886.) koje je dostupno u sklopu portala Digitalne zbirke Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.

Temi pod starim krovovima vraća se on čitavoga svojeg života, pa se može reći da je to djelo pisano tijekom čitavoga njegova stvaralačkog vijeka.

Njemu u čast pokrenuta je kulturna manifestacija Dani Ksavera Šandora Gjalskoga, na kojoj se dodjeljuje i istoimena književna nagrada, nagrada Ksaver Šandor Gjalski.

U online katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu dostupno je više od 175 zapisa o njegovim djelima.

Hrvatski književnik Ksaver Šandor Gjalski preminuo je 6. veljače 1935. godine u rodnim Gredicama.

Prosuđujući literarnu vrijednost Ksavera Šandora Gjalskoga, suvremeni i kasniji kritičari zvali su ga Turgenjevom hrvatske novele, Europejcem u hrvatskoj književnosti i Homerom Hrvatskoga zagorja.

 

The post Uz 85. obljetnicu smrti hrvatskoga Turgenjeva appeared first on .

Prof. dr. sc. Ivanka Stričević imenovana glavnom ravnateljicom Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu

Mon, 02/03/2020 - 14:14

Vlada Republike Hrvatske na svojoj je sjednici održanoj 28. studenoga 2019., od 1. veljače 2020. godine prof. dr. sc. Ivanku Stričević imenovala glavnom ravnateljicom Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.

Prof. dr. sc. Ivanka Stričević na mjesto glavne ravnateljice Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu dolazi s mjesta prorektorice za znanost i informacijsku infrastrukturu Sveučilišta u Zadru. Na Filozofskome fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1995. stekla je magisterij iz područja pedagogije, a doktorat iz područja informacijskih znanosti 2006. godine. Niz je godina radila u narodnoj knjižnici u kojoj se istaknula svojim radom na inoviranju, organiziranju i promicanju programa za djecu i mlade te je u Međunarodnome savezu knjižničarskih društava i ustanova (IFLA) četiri godine bila predsjednica Sekcije knjižnica za djecu i mlade te četiri godine predsjednica Sekcije za pismenost i čitanje.

U programu svojega četverogodišnjeg mandata pošla je od niza čimbenika koji utječu na ostvarivanje uloge Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu kao ustanove od posebnoga značenja za Republiku Hrvatsku, uzimajući u obzir posebnost trenutka u kojem započinje svoj mandat – donesen je novi Zakon o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti koji otvara prostor osuvremenjivanju cijeloga sustava, zatim stvaranje novoga Strateškog plana, što zahtijeva djelotvorno prilagodljiv, ali u temelju stabilan unutarnji sustav koji u kratkome roku može odgovoriti na novosti, te predsjedanje Republike Hrvatske Vijećem Europske unije koje, osim pojačane vidljivosti, otvara nove mogućnosti i odgovornosti, a dvojaka uloga Nacionalne i sveučilišne knjižnice u svojoj upotpunjenosti zahtijeva promišljenu provedbu razvojnih mogućnosti na više razina.

Ističe kako veliki sustavi kao što je Nacionalna i sveučilišna knjižnica ne podnose niz naglih istodobnih promjena koje mogu izazvati nestabilnost, osobito nepoželjnu za neprekidnu redovitu djelatnost, pa će promjene provoditi planski, uzastopno i projektno, usmjerene na iskorištavanje unutarnjih snaga i vanjskih prilika, a vođene načelima izgradnje kulture kvalitete i povezivanja u sklopu hrvatskoga knjižničnog sustava. Dodaje i kako je djelokrug rada Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu iznimno složen, a znatne su promjene u bližem i sveopćem okruženju stalne, pa je u sljedećem razdoblju potrebno uspostaviti unutarnji sustav koji nije spor, nego prilagodljiv te otvoren za promjene, ali ih prihvaća i razvija uz jasne ciljeve koji polaze od stvarnih potreba i predviđaju održivost i razvojnost. Prioritet joj je povezanost svih zaposlenika Knjižnice, od vrhunskih knjižničnih i informacijskih stručnjaka, do administrativnoga i tehničkoga osoblja, oko zajedničkih ciljeva i aktivnoga sudjelovanja svih u ustanovi koja ima i treba imati visoki društveni ugled.

Naposljetku, želi da svi osvijeste i dijele ono što vjeruje da mnogi osjećaju – ponos što rade u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu i što su dio njezine povijesti i budućnosti.

The post Prof. dr. sc. Ivanka Stričević imenovana glavnom ravnateljicom Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu appeared first on .

Dani otvorenih vrata Digitalnoga laboratorija Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu

Mon, 02/03/2020 - 12:29

Digitalni laboratorij Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu otvara vrata korisnicima Knjižnice, građanima te ostaloj zainteresiranoj javnosti.

Želite li razgledati prostor i opremu Digitalnoga laboratorija NSK, upoznati se s njegovim uslugama, donijeti svoj digitalni 3D model, samostalno modelirati i/ili nešto izraditi pomoću 3D pisača, možete doći svakoga drugog utorka u razdoblju od 10 do 15 sati.

U veljači će se Dani otvorenih vrata Digitalnoga laboratorija NSK održati 4. veljače i 18. veljače 2020. godine u razdoblju od 10 do 15 sati, a svi zainteresirani mogu se prijaviti preko obrasca dostupnoga na mreži.

Pojedinosti o Danima otvorenih vrata Digitalnoga laboratorija Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.

 

The post Dani otvorenih vrata Digitalnoga laboratorija Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu appeared first on .

„Himnu Slobode davne pjeva Ti harni puk“ – uz Festu svetoga Vlaha

Mon, 02/03/2020 - 09:26

Sad razvijmo barjak, pred oltar kleknimo svi,
Prošlosti slavne nek nam danas oživne dni.
Kad Dubrave hridi Slobode bile su hram
Zanosnu pjesmu Svecu spjevao je val o kam,
Čuj Sveti Vlaho naš
Molitve glas,
Dubrovnik čuvaj svoj,
Čuvaj sve nas,
Uz barjak vijor i zvona svečanih zvuk
Himnu Slobode davne pjeva Ti harni puk.

Uz himnu koju je skladao Rade degl’ Ivellio na tekst Vinka Vilića, a koja se pjeva uz Dan svetoga Vlaha 3. veljače, Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu pridružuje se obilježavanju Feste svetoga Vlaha odabirom digitaliziranih razglednica s motivima crkve svetoga Vlaha koje se čuvaju u Grafičkoj zbirci Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.

Sveti Vlaho (Blaž) je biskup, mučenik, liječnik te prijatelj siromaha i bolesnika. Naziv Blaž dolazi od prilagodbe latinske inačice imena (Blasius), a dubrovački naziv Vlaho nastao je od grčke riječi Vlasios.

Štovanje svetoga Vlaha ostalo je nepromijenjeno tijekom turbulentne dubrovačke povijesti, a zaštita trajna. U ime svetoga Vlaha donosili su se zakoni, kovali se novci s njegovim likom, pod njegovom zastavom plovili su brodovi, njegovi kipovi bdiju na zidinama nad svakim putnikom i došljakom, a njegove slike nalaze se u kućama i sprječavaju mnoge nedaće.

Festa svetoga Vlaha, zaštitnika Dubrovnika, UNESCO-va je nematerijalna svjetska baština u Hrvatskoj koja, kao proslava njegova blagdana, neprekidno traje od 972. godine do danas. Svake godine okupi veliki broj hrvatskih i inozemnih gostiju te je zasigurno najbitnije crkveno-svjetovno događanje mjesnoga stanovništva, ali i jedinstvena turistička atrakcija.

Osim u Dubrovniku, taj se svetac štuje i u Zagrebu. Tomu svjedoči velebna crkva svetoga Blaža arhitekta Viktora Kovačića, jedno od najvrjednijih ostvarenja sakralne arhitekture s početka 20. stoljeća.

Sve je na svijetu nestalno i promjenjivo; ali je jedna stvar stalna i nepromjenjiva, a to je: da će, dok traje Dubrovnik, trajati i neograničena ljubav Dubrovčana prema svome milome i svetome Parcu, a ufamo da će i njegova obrana stalna ostati na dobro i na spas svih Dubrovčana.

(kanonik Antun Ljepopili: List dubrovačke biskupije, br. 2, 1916., str. 30)

The post „Himnu Slobode davne pjeva Ti harni puk“ – uz Festu svetoga Vlaha appeared first on .

Citat 3. veljače 2020.

Mon, 02/03/2020 - 09:12

A sada draga moja bratje primite te knige i držite je kako zrcalo pred očima vašima…

The post Citat 3. veljače 2020. appeared first on .

Fasade knjižnica nadahnute knjigama

Fri, 01/31/2020 - 08:20

Tehnološki napredak u građevinarstvu i arhitekturi od naličja su knjižnica stvorili prostor za istraživanje i promišljanje koji čini siluetu i identitet pojedinih gradova. Kao izvor nadahnuća za praktično promišljanje o stiliziranju knjižnica poslužila je upravo knjiga te su fasade pojedinih knjižnica i stambenih zgrada pretvorene u divovske police za knjige.

Pročelje garaže Središnje gradske knjižnice u Kansas Cityju koje naizgled nalikuje na policu za knjige jedan je od najimpresivnijih detalja središta grada Kansas Cityja u američkoj saveznoj državi Missouri. Prema pisanju portala Atlas Obscura garaža Knjižnice izgrađena je 2004. godine radi zbrinjavanja povećanoga broja vozila u središtu grada, a s idejom za prenamjenu siluete gradske jezgre povjerenstvo Knjižnice provelo je anketu među korisnicima o njihovim omiljenim književnim djelima, od kojih su odabrana 22 naslova, poput Gospodara prstenova J. R. R. Tolkiena te Fahrenheit 451 Raya Bradburyja. Hrbat s prikazanim naslovom svake knjige na pročelju zgrade visok je približno osam metara te je sačinjen od tekstilne folije koja je prilijepljena za vanjski obol zgrade.

Slična arhitektonska rješenja koja obilježavaju književnu baštinu nalaze se i u francuskome gradu Aix-en-Provence, u pokrajini Provansa, gdje ulaz u Gradsku knjižnicu Méjanes tvore tri djela znamenitih francuskih pisaca, kao i u nizozemskome gradu Utrechtu, gdje su ulični umjetnici Jan Is De Man i Deef Feed oslikali pročelje stambene zgrade naslovnicama omiljenih knjiga njezinih stanara.

Umjetničke intervencije uzoran su primjer jednoga od brojnih čimbenika međudruštvene učinkovitosti u lokalnoj zajednici, ali su i odraz strukturnih promjena o arhitektonskome sagledavanju knjižnica i njezinih pripadajućih prostora.

The post Fasade knjižnica nadahnute knjigama appeared first on .

Noć muzeja 2020.

Thu, 01/30/2020 - 09:42

Ovogodišnja, petnaesta Noć muzeja održat će se u petak 31. siječnja 2020. godine od 18 do 1 sat u brojnim kulturnim ustanovama širom Hrvatske. Temom ovogodišnjega programa, Velike obljetnice hrvatskih muzeja, želi se istaknuti važnost muzejske povijesti, sadašnjosti i budućnosti. Jubilarnu Noć muzeja bitno je povezati s dvije velike obljetnice, i to 200. obljetnicom postojanja i rada Arheološkoga muzeja u Splitu te 400. obljetnicom Muzeja za umjetnost i obrt u Zagrebu.

Noć muzeja u Hrvatskoj, od svojega prvoga održavanja 2005. godine do danas, iz programa u kojem je sudjelovalo šest zagrebačkih muzeja i 10 000 posjetitelja, izrasla je u nacionalnu kulturnu manifestaciju u koju se uključuje sve više muzeja i gradova i koju je prethodnih 15 godina posjetilo više od 5 000 000 posjetitelja.

Jedan je od najbitnijih dosega manifestacije promicanje muzeja i muzejske struke te stvaranje nove publike jer su brojni posjetitelji u Noći muzeja otkrili muzeje te su poslije postali stalna publika.

Stoga je Noć muzeja još jednom prigoda da muzealci i svi ostali sudionici ponude publici i javnosti različite doživljaje – od  muzejskih zbiraka, stručnih, znanstvenih, edukativnih i zabavnih sadržaja –  do mogućnosti virtualnih obilazaka muzejskih postava, povijesnih zdanja i zaštićenih baštinskih lokaliteta te primjena digitalnih tehnologija koje su otvorile goleme mogućnosti inspiracije, interpretacije i predstavljanja muzejskih sadržaja.

U manifestaciji i ove godine sudjeluju muzejske i brojne druge baštinske, obrazovne i znanstvene ustanove koje će posjetiteljima ponuditi raznolik program i besplatan ulaz.

Noć muzeja organizira Hrvatsko muzejsko društvo kojemu je želja da petnaesta jubilarna Noć knjige bude potvrda da hrvatski muzeji imaju znanje, snagu, potencijal i publiku koja ih voli.

The post Noć muzeja 2020. appeared first on .

Pages