Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu

Subscribe to Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu feed
Updated: 59 min 3 sec ago

Potpisan sporazum o suradnji NSK i Nacionalne i sveučilišne knjižnice „Sv. Kliment Ohridski“

Thu, 12/15/2022 - 14:34

U Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu 14. prosinca 2022. godine potpisan je petogodišnji sporazum o suradnji Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu i Nacionalne i sveučilišne knjižnice „Sv. Kliment Ohridski“. Sporazum su potpisali glavna ravnateljica Knjižnice prof. dr. sc. Ivanka Stričević i ravnatelj Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Makedoniji Rahmetula Kuqi. Isti je Sporazum, također na petogodišnje razdoblje, bio potpisan 2014. godine.

U izaslanstvu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Makedoniji, osim ravnatelja, sudjelovali su i rukovoditeljica Matičnoga odjela i razvoja bibliotekarstva Jelisaveta Kostadinova te rukovoditelj Odjela informacijskih tehnologija Ljupcho Jovanov. Potpisivanju Sporazuma iz Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, osim glavne ravnateljice, nazočili su koordinatorica Zbirke rukopisa i starih knjiga dr. sc. Irena Galić Bešker, voditelj Odjela zajedničkih službi Tomislav Tomašić te viša stručna savjetnica za odnose s javnošću Odsjeka marketing i komunikacije Nela Marasović.

Sporazum je potpisan s obzirom na zajedničke interese u području knjižničnih i informacijskih znanosti te u želji da se poboljšaju uzajamna suradnja i pridonese razvoju hrvatskih i makedonskih kulturnih i znanstvenih veza.

Tema je Sporazuma razmjena publikacija objavljenih u Hrvatskoj i Makedoniji te znanstvenih, bibliografskih i stručnih publikacija, zatim razmjena iskustava, znanja i podataka te suradnja na zajedničkim programima i projektima kao što su izložbe, publikacije, znanstveni i stručni skupovi, zaštita i restauracija građe, digitalizacija i sl. Određena je i suradnja u regionalnim, europskim i međunarodnim projektima koji su uzajamno korisni za obje nacionalne knjižnice kao i za kulturu i znanost obiju država.

Pri potpisivanju je dogovorena i suradnja na organizaciji izložbe digitalnih preslika orijentalnih rukopisa (arapskih, turskih i perzijskih) iz fonda Nacionalne i sveučilišne knjižnice Makedonije u prostoru  Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu. U planu je organizacija te izložbe tijekom 2023. godine.

[See image gallery at www.nsk.hr]

The post Potpisan sporazum o suradnji NSK i Nacionalne i sveučilišne knjižnice „Sv. Kliment Ohridski“ appeared first on .

Predstavljen UNESCO-ov priručnik „Svjetska baština u rukama mladih“ u NSK

Wed, 12/14/2022 - 10:26

U Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu 13. prosinca 2022. godine Hrvatsko povjerenstvo za UNESCO predstavilo je UNESCO-ov priručnik i nastavni materijal za učitelje pod nazivom Svjetska baština u rukama mladih.

Uvodnu riječ na predstavljanju uputila je glavna tajnica i voditeljica Službe za UNESCO pri Ministarstvu kulture i medija Republike Hrvatske te ujedno i urednica priručnika i nastavnih materijala Rut Carek. Pozdravne su govore održali glavna ravnateljica Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu prof. dr. sc. Ivanka Stričević, akademik Zvonko Kusić, predsjednik Hrvatskoga povjerenstva za UNESCO, ministar znanosti i obrazovanja prof. dr. sc. Radovan Fuchs te ministrica kulture i medija dr. sc. Nina Obuljen Koržinek.

„Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu uvijek se sa zadovoljstvom odaziva svim manifestacijama koje promiču baštinu, njezine vrijednosti te načine očuvanja. Posebna je vrijednost kada se u to uključe mladi jer njihovom sustavnom edukacijom i osvješćivanjem o važnosti baštine za sadašnje i buduće naraštaje stvaramo svijet odgovornih i samosvjesnih“, istaknula je na predstavljanju glavna ravnateljica Knjižnice.

Priručnik koncepcijski podupire suvremene pristupe poučavanja temeljene na cjelovitome pristupu, mogućnosti prilagodbe potrebama učenika, poticanju kritičkoga mišljenja i stavova te boljem razumijevanju multikulturalnih različitosti suvremenoga svijeta. Priručnik potiče integrirano učenje i poučavanje, bogato je opremljen različitim materijalima i izvorima znanja te je prilagođen za uporabu u osnovnim i srednjim školama Republike Hrvatske.

[See image gallery at www.nsk.hr]

The post Predstavljen UNESCO-ov priručnik „Svjetska baština u rukama mladih“ u NSK appeared first on .

„… Zašumit će strujanje koje će moju dušu dignuti u visinu i pustiti je da uživa u svom rodnom Hvaru…“ – uz obljetnicu smrti Hanibala Lucića

Wed, 12/14/2022 - 06:00

Osjećam, lako kao moje pisaće pero, izlazim iz kamene grobnice pred glavnim oltarom franjevačke crkve Sv. Marije u Hvaru, koju smo zajedno podizali moj otac Antun i ja, Hanibal Lucić, hvarski vlastelin, branitelj i sudac hvarske komune, ordinarij pregradnje zvonika i katedrale Sv. Stjepana, našeg zajedničkog zaštitnika.

Osjećam kako se moja duša izvija kroz renesansni spomenik i onda odlazi na moje omiljeno mjesto.

Kamenu klupicu pod golemim čempresom koji se uzdiže još od moje mladosti, pa sjeda kao stotinama puta u mom prošlom tjelesnom i sadašnjem duhovnom životu, pod najstarije živo biće Hvara, koje je poput mene zapamtilo mnoge događaje, sjećanja, uspone i padove otoka i grada.

Golemo stablo ne govori ništa. Zna, još malo i među njegovim granama zašumiti će strujanje koje će moju dušu, dušu pjesnika Hanibala Lucića, kako danas govore, najvještijeg pjesnika hrvatske renesanse, piscu Robinje, prve romance europske književnosti, dignuti u visinu i pustiti je da uživa u svom rodnom Hvaru…

(Najljepši otok na Sredozemlju po ispovijesti Hanibala Lucića o 450. obljetnici njegove smrti – Veljko Barbieri)

Hvarski lirik i dramatičar Hanibal Lucić potječe iz jedne od najuglednijih hrvatskih vlastelinskih obitelji. Rođen je 1485. godine u Hvaru. O njegovu životu nemamo puno sačuvanih podataka. Obavljao je visoke državničke i upravne dužnosti u rodnome kraju. Sudeći prema njegovu književnom djelu, Lucić je izvrsno poznavao klasičnu književnost, srednjovjekovnu glagoljašku i usmenu hrvatsku književnost te suvremenu talijansku i hrvatsku književnost.

Veći dio svojega stvaralaštva uništio je u nastupu autokritičnosti, a nevelik mu je opus objavljen 1556. godine u Mlecima pod naslovom Skladanja izvarsnih pisan razlicih, zahvaljujući njegovu sinu Antunu. Riječ je o antologiji u kojoj se nalaze 22 ljubavne pjesme, drama Robinja, nekoliko pjesničkih poslanica, dva epitafa te prijevod Ovidijeve heroide Pariž Eleni koja je dostupna u sklopu portala Digitalne zbirke Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.

U Lucićevoj lirskoj zbirci opijeva se ljubav prema ženi i njezina ljepota. Po estetskim dosezima, pjesme u kanconijeru pravo su remek-djelo hrvatske renesansne ljubavne lirike. U njima on opisuje ljepotu i ljubav u tradiciji Petrarke i petrarkizma, a istodobno i u tradiciji usmene hrvatske ljubavne poezije.
Među ljubavnim je pjesmama i Jur nijedna na svit vila, pjesma u kojoj Lucić opisuje ljepotu svoje drage, biranim leksikom u osmeračkim oktavama, vrlo pregledne simetrične kompozicije. Moleći na kraju pjesme Boga da ljepotu vile sačuva od starenja, pjesnik posredno izražava samosvijest renesansnoga tvorca da će njezina ljepota biti ovjekovječena, zahvaljujući neprolaznoj vrijednosti njegove umjetnine.

Lucićeva drama Robinja prva je svjetovna drama na hrvatskome jeziku. Djelo je napisano kao pjesničko-dramski spjev sa suvremenom, povijesnom temom te radnjom koja sadržava i jednostavnost pučke igre, što upućuje na njezino moguće podrijetlo. Sastoji se od tri čina, u dvostruko rimovanim dvanaestercima.

Njemu u čast pokrenuta je kulturna manifestacija pod nazivom Sonetni dani Hanibala Lucića, koja je nastala na poticaj književnika Veljka Barbierija, a namjera je Festivala bila probuditi svijest o vrijednosti književnoga opusa hvarskoga renesansnog autora Hanibala Lucića.

Njegovi stihovi, prepjevi, poslanice, a posebno drama Robinja danas čine mali, ali nezaobilazni dio europske renesansne književne baštine.

Zahvaćen renesansnim duhom, Hanibal Lucić približno 1530. godine počeo je nedaleko od grada graditi svoj renesansni ljetnikovac. U svojem ljetnikovcu na izmaku grada, koji se po svojem renesansnom slogu izdvaja od onodobnih graditeljskih dosega na otoku, Hanibal Lucić proveo je posljednje godine svojega pjesničkog i duhovnoga života.

Umro je u Hvaru 14. prosinca 1553. godine, a pokopan je u obiteljskome grobu u franciskanskoj crkvi svete Marije, ispod glavnoga oltara, na kojem se nalazi ploča s grbom Lucića i slovima A. L. MDLXXV.

[See image gallery at www.nsk.hr]

The post „… Zašumit će strujanje koje će moju dušu dignuti u visinu i pustiti je da uživa u svom rodnom Hvaru…“ – uz obljetnicu smrti Hanibala Lucića appeared first on .

U spomen na Sunčanu Škrinjarić i njezin maslačak

Sun, 12/11/2022 - 06:00

… I u svojoj prozračnoj, paučinastoj haljinici maslačak ode na ples. Svi su se divili njegovoj haljini, najljepšoj i najčudesnijoj u koju je stari pauk utkao svu ljubav svog oporog srca koja je bila skrivena na dnu. Maslačak je plesao sa svima i bio je sretan. Glazba je te noći bila krasna, životinje su se umirile slušajući slavujevu pjesmu, pa i posve mala djeca u kolijevkama prestala su plakati. Maslačak je bio sretan i radostan. Dozivao je leptire i razgovarao s bumbarima. On je kao i jasmin i perunika hvatao blijede mjesečeve zrake koje su se prosipale na prostranu poljanu i na cvijeće prekrasno u ovoj nezaboravnoj noći…

(Plesna haljina žutog maslačka)

Plesna haljina žutog maslačka jedna je od njezinih najljepših i najčitanijih priča. Nadahnuće kao i sadržaj ove omiljene priče pronašla je promatrajući prirodu i njezine mijene, pa tako i preobrazbu žutoga maslačka u cvijet neobične i krhke ljepote. Svijet Sunčane Škrinjarić poetska je bajka, u kojoj slobodno djeluju ljudi, stvari i pojave. Svijet je to kojemu je granice odredila pjesnička mašta, a pokrenula ga mudrost bajki.

Sunčana Škrinjarić rođena je 11. prosinca 1931. godine u Zagrebu. Diplomirala je hrvatski jezik na Pedagoškoj akademiji. Radila je kao službenica, glumica i novinarka te, naposljetku, kao profesionalna književnica. U književnosti se javila 1946. godine zbirkom pjesama Sunčanice. Bila je književnica istančana senzibiliteta i bujne imaginacije. Njezina dječja proza nije tendenciozna ni didaktički nametljiva te je među rijetkima koji su u hrvatskoj književnosti nakon Ivane Brlić Mažuranić prihvatili bajku kao oblik iznošenja svojega viđenja djetinjstva.

Objavila je dvadesetak knjiga pjesama i proze za djecu, od kojih su najpoznatije Kaktus bajke, Ljeto u modrom kaputu, Pisac i princeza, Slikar u šumi, Čudesna šuma i Dva smijeha. Najmlađima je namijenila slikovnice Plesna haljina žutog maslačka, Tri jabuke s bakina ormara i Zimska bajka. Od dramskih tekstova ističu se igrokazi Bajka o maslačku, Slon u gradu i Ludi lampion, koji su izvedeni u Zagrebu i Uppsalli, te radiodrame za djecu i mladež Zeleni šešir i Čovjek koji je postao gljiva.

Sunčana Škrinjarić dobitnica je triju književnih nagrada Grigor Vitez (1970., 1978. i 1983.) te nagrade Ivana Brlić Mažuranić (1981.). Godine 1999. bila je nominirana za najveću svjetsku nagradu u području dječje i književnosti za mlade, Hans Christian Andersen, poznatu kao Mali Nobel.

Njezina knjiga Ulica predaka (1980.) predstavljala je Hrvatsku na Međunarodnoj izložbi Mir, sloboda i tolerancija u Münchenu. Ulica predaka roman je o odrastanju, ali i o odraslima, pa i o ratu. Pisala je i prozu za odrasle – Kazališna kavana, Jogging u nebo, Pasji put, Čarobni prosjak.

Knjige su joj prevedene na litavski, mađarski, slovenski i druge jezike, a prema njezinu romanu i scenariju snimljen je prvi hrvatski dugometražni crtani film Čudesna šuma (1989.).

U online katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu dostupno je približno 190 zapisa o njezinim djelima.

Plesna haljina žutog maslačka i Ulica predaka dva su različita svijeta. Priča o maslačku i roman o predcima kao da sadržavaju Sunčanin svijet sastavljen od jake svjetlosti i najmračnije tame. U tome je znaku njezino stvaranje za djecu, ali i za odrasle.

S maslačkom u ruci oprostili smo se od Sunčane Škrinjarić koja je preminula 21. travnja 2004. godine u Zagrebu.

Mislim da je život najljepše što se može čovjeku dogoditi i kad sam već u tom životu, želim ga koristiti na najljepši mogući način, da bude lijepo i nama i ljudima koji s nama žive, a posebno da bude lijepo djeci. Djeca moraju imati sretno djetinjstvo, ljubav svojih roditelja i prijatelja, jer sretno je djetinjstvo polazna stanica za sretan život.

(Sunčana Škrinjarić)

Izvor naslovne fotografije: https://pixabay.com.

The post U spomen na Sunčanu Škrinjarić i njezin maslačak appeared first on .

Europska deklaracija o pravu djeteta na digitalnu pismenost dostupna na hrvatskome jeziku

Fri, 12/09/2022 - 10:01

U studenome 2022. godine, u povodu Svjetskoga dana djece, Hrvatsko čitateljsko društvo objavilo je Europsku deklaraciju o digitalnoj pismenosti kao temeljnomu pravu djeteta, hrvatski prijevod deklaracije koju je u srpnju 2022. usvojila Europska mreža za poticanje pismenosti (European Literacy Policy Network, ELINET) i u čijem su sastavljanju sudjelovale članice Društva Snježana Berak i Kristina Čunović.

Udruga ELINET Deklaraciju je usvojila u sklopu programa 22. Europske konferencije o pismenosti, u skladu sa sadržajem Europske deklaracije o digitalnim pravima i načelima za digitalno desetljeće i novom Europskom strategijom za bolji internet za djecu (BIK+), s ciljem proširenja prava na pismenost, prepoznatoga kao temeljno ljudsko pravo dulje od pola stoljeća, te omogućivanja upravo najmlađim članovima društva razvoja vještina nužnih za pronalaženje, razumijevanje, objedinjavanje, procjenjivanje, stvaranje i korištenje podataka iz brojnih danas dostupnih informacijskih izvora kao i za tekstualno, vizualno i digitalno izražavanje djece.

Kao putokaz za zadovoljenje preduvjeta nužnih za ostvarivanje prava na ovu suvremenu i mladim naraštajima prijeko potrebnu vrstu pismenosti Deklaracija navodi brojne primjere dobre prakse iz europskih zemalja, među kojima su i dva iz Hrvatske – tehnološka rješenja za lakše i bolje čitanje i učenje tvrtke Omoguru, čija aplikacija Lexie pruža pristup i djelima iz fonda NSK, te aktivnosti i sadržaji namijenjeni osobama sa složenim komunikacijskim potrebama platforme Kompetencijska mreža, koju predvode sastavnice Sveučilišta u Zagrebu.

Ne zaboravljajući da su razvijena jezična komunikacija te čitanje i pisanje temeljne vještine digitalne pismenosti, Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu poziva sve knjižnice, ali i ostale ustanove u sklopu baštinskoga i kulturnoga sektora da se pridruže širenju svijesti o važnosti digitalne pismenosti za sve članove društva, osobito za one najmlađe.

The post Europska deklaracija o pravu djeteta na digitalnu pismenost dostupna na hrvatskome jeziku appeared first on .

Objavljena tematska zbirka „Ljudska prava” na Hrvatskome arhivu weba

Fri, 12/09/2022 - 09:53

U povodu Međunarodnoga dana ljudskih prava koji se obilježava 10. prosinca, objavljena je tematska zbirka Ljudska prava na Hrvatskome arhivu weba. Ljudskim pravima smatraju se zajamčena prava pojedinca na zaštitu od države, prava koja mu pripadaju na temelju njegova postojanja kao čovjeka, prava koja u svakome slučaju ostaju održiva i država ih ne može ograničavati. Ljudskim, odnosno temeljnim, pravima pripadaju: dostojanstvo čovjeka, pravo na razvoj osobe, jednakost pred zakonom i ravnopravnost, sloboda religije i rasuđivanja, sloboda učenja, sloboda mišljenja, sloboda tiska i informacija, sloboda okupljanja, sloboda ujedinjavanja, sloboda kretanja, sloboda izbora zanimanja i sloboda rada, nepovredivost stana, jamstvo privatnoga vlasništva, jamstvo prava na nasljedstvo, pravo na azil i peticiju i dr.

O ljudskim pravima mnogo se govori i na internetu, a ovom tematskom zbirkom želi se istaknuti raznolikost i važnost mrežnoga sadržaja o toj temi. Zbirka je nastala u suradnji sa Zbirkom službenih publikacija NSK i Komisijom za državne informacije i službene publikacije Hrvatskoga knjižničarskog društva radi promicanja mrežnoga sadržaja tijela državne vlasti, tijela lokalne samouprave te nevladine udruge i organizacije koji se odnosi na temu ljudskih prava. Članice su Komisije zajedno s djelatnicama Hrvatskoga arhiva weba u razdoblju od mjesec dana prikupile cjelovite mrežne stranice, dijelove mrežnih stranica kao i izdanja zakonskih propisa u PDF obliku na državnoj i međunarodnoj razini, elektroničke knjige u izdanju vladinih i nevladinih organizacija te članke s informativnih portala. Suradnjom je prikupljeno 135 URL-ova ukupne veličine od 253 GB.

Zbirka omogućuje korisnicima da na jednostavan način i jednome mjestu pronađu mrežni sadržaj koji se odnosi na ljudska prava. Osim svoje sveobuhvatnosti, zbirka je važna zato što trajno arhivira pohranjeni sadržaj. Tematska zbirka Ljudska prava promiče i kulturu otvorenoga pristupa jer je arhivirani sadržaj dostupan svima koji se služe internetom, a može biti zanimljiva udrugama, aktivistima, pravnicima, studentima kao i svim istraživačima u stjecanju i nadopuni znanja o temi ljudskih prava.

The post Objavljena tematska zbirka „Ljudska prava” na Hrvatskome arhivu weba appeared first on .

Sjećanje na dubrovačkoga baroknog virtuoza Ivana Gundulića

Thu, 12/08/2022 - 06:00

… Kolo od sreće uokoli
vrteći se ne pristaje:
tko bi gori, eto je doli,
a tko doli gori ustaje.

Sad vrh sablje kruna visi,
sad vrh krune sablja pada,
sad na carstvo rob se uzvisi,
a tko car bi, rob je sada. (…)

(Osman)

Dana 8. prosinca 1638. godine preminuo je Ivan Gundulić, dubrovački barokni pjesnik i dramski pisac, klasik hrvatske književnosti, čija je vrijednost odavno prepoznata i izvan granica Hrvatske. Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu s razlogom bilježi ovaj nadnevak jer u svojem fondu čuva vrijedna tiskana i rukopisna djela iz Gundulićeve književne ostavštine.

Ivan Gundulić rođen je u Dubrovniku 8. siječnja 1589. godine u uglednoj aristokratskoj obitelji. Školovao se u Gradu, koji je u to vrijeme bio na vrhuncu svoje gospodarske i kulturne moći, te su u njem boravili mnogi uglednici onoga vremena. Tako je mladomu Gunduliću učitelj bio i Toskanac Camillo Camilli, koji je dopunio Tassov Oslobođeni Jeruzalem, remek-djelo europskoga baroka i jedan od najpoznatijih epova svjetske književnosti. Ovaj podatak nije slučajan: nadahnut upravo tim tekstom Gundulić je nekoliko desetljeća poslije napisao svoje najvrjednije djelo, povijesno-romantični ep Osman.

Od poroda od tmine, kako naziva svoje nesačuvane mladenačke pjesme u predgovoru prve tiskane knjige Pjesni pokorne kralja Davida (Rim, 1621.), do Osmana, njegova posljednjeg djela, prošle su godine i godine Gundulićeva sazrijevanja i postupne književne afirmacije. U Veneciji je 1622. godine tiskao barokni plač (poemu) Suze sina razmetnoga, za koji je nadahnuće pronašao u biblijskoj paraboli o povratku rasipnoga sina, iz Evanđelja po Luki. Ovo će Gundulićevo djelo biti uzor drugim piscima baroknih plačeva u Hrvatskoj, osobito Ivanu Buniću (Mandalijena pokornica) te Ignjatu Đurđeviću (Uzdasi Mandalijene pokornice). Djelo Suze sina razmetnoga u izdanju iz 1703. godine dostupno je u sklopu portala Digitalne zbirke Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.

Dubravka, djelo koje je žanrovski teško jednoznačno odrediti, a koje pokazuje sličnosti i s pastoralom, kao i s baroknom dramom, izvedeno je 1628., a tiskano tek 1837. godine. Stihovi O lijepa, o draga, o slatka slobodo, / dar u kom sva blaga višnji nam bog je dô, poznati i kao Himna slobodi, često su se stavljali u službu nacionalnih ideologija. No, stavljanje književnih tekstova u službu ideja i ideologija nije bilo strano ni Gunduliću, kao ni hrvatskomu baroku općenito. Naime, 17. stoljeće proteklo je u znaku protureformacije, čiji je val nakon Tridentinskoga koncila (1545. – 1563.) zahvatio cijelu Europu. U želji da potaknu opću obnovu Katoličke Crkve, djela baroknih umjetnika, izborom tematike i poantom, često su bila u duhu protureformacijskih težnji.

Gunduliću je poseban položaj dodijelilo 19. stoljeće, u nas obilježeno hrvatskim narodnim preporodom. Oduševljeni dubrovačkom književnošću, u kojoj se mogla iščitavati neprekidnost kulturnoga i jezičnoga razvoja, ilirci su je prigrlili kao temelj i dokaz bogate zavičajne tradicije, u razdoblju kada se hrvatski identitet od sjevernih sila često dovodio u pitanje. Gundulićev ep Osman u tome je kontekstu postao Excalibur koji je čekao svoju izabranu ruku. Naime, Osman je povijesno-romantični ep u 20 pjevanja kojem nedostaju dva središnja pjevanja, 14. i 15., a uz nestale stihove vežu se različiti pokušaji tumačenja, koji često nalikuju i teorijama zavjere: od tvrdnje da su spomenuta pjevanja izgubljena, ideje da su namjerno sklonjena zbog političkih razloga (složenoga odnosa Dubrovačke Republike i Osmanskoga Carstva), nagađanja da je riječ o dvama epovima, do pretpostavke da pjevanja koja nedostaju nikada nisu ni napisana, jer bi povijesne i romantične epizode, koje čine dva temeljna tematska sloja ovoga epa, bilo teško uskladiti u logičnu i funkcionalnu cjelinu. Nadopuna Osmana stoga je predstavljala velik izazov, premda se toga zadatka već prije bio prihvatio Pjerko Sorkočević. Godine 1844. Gundulićev Osman izlazi u izdanju Matice hrvatske, nadopunjen stihovima Ivana Mažuranića. Pothvat koji je dočekan s velikim oduševljenjem poslije je ipak sagledan s kritičkim odmakom. Neprijeporan je podatak da je Mažuranić ep dopunio dosljedno Gundulićevu leksičkom izričaju, stihu i rimi, ali učinio je to kao književnik romantizma, prilično slobodno u odnosu na izvornik, s interpretativnim zadiranjem u Gundulićev predložak. Njegova osmrtnica objavljena u listu Napredak 10. kolovoza 1890. godine, u kojoj se ističe i kao dopunitelj Osmana, svjedoči koliku mu je slavu to nastojanje donijelo za života.

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu u Zbirci rukopisa i starih knjiga Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu čuva najstarije sačuvane rukopise Gundulićeva Osmana, iz 1650., 1689., 1727., 1765. i 1773. godine te s početka 19. stoljeća. Rukopis iz 1689. godine dostupan je u sklopu portala Digitalne zbirke Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.

Od 15. svibnja do 15. srpnja 1989. godine, četiristo godina nakon Gundulićeva rođenja, u Muzejskome prostoru na Jezuitskome trgu u Zagrebu, današnjim Klovićevim dvorima, priređena je izložba Gundulićev san, naslovljena kao i poznato djelo hrvatskoga slikara Vlahe Bukovca. Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, tada još Nacionalna i sveučilišna bibilioteka, ustupila je kao suorganizator izložbe velik broj vrijednih djela iz svojega fonda vezanih uz dubrovačkoga autora i vrijeme u kojem je stvarao. Uz izložbu je objavljen i bogat katalog.

Gundulićeva djela Osman i Suze sina razmetnoga predstavljena su na portalu Europske knjižnice te njezinu profilu na Facebooku i profilu na Twitteru tijekom srpnja 2013. godine kada je Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu odabrana kao knjižnica mjeseca u zajednici Europske knjižnice koja obuhvaća 48 nacionalnih i većinu bitnih europskih znanstvenih knjižnica.

Pjesnik epskoga zamaha, istančanoga baroknog izričaja te plodni pisac baroknih drama, od kojih su nam neke danas poznate samo po naslovu, Ivan Gundulić klasik je starije hrvatske književnosti, ali i nezaobilazno ime europskoga baroka u cjelini.

[See image gallery at www.nsk.hr]

The post Sjećanje na dubrovačkoga baroknog virtuoza Ivana Gundulića appeared first on .

Otvoren 9. zagrebački harfistički festival u NSK

Wed, 12/07/2022 - 13:28

U Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu 7. prosinca 2022. godine svečano je otvoren 9. međunarodni zagrebački harfistički festival (Zagreb Harp Festival).

Pozdravne su riječi na svečanome otvorenju Festivala uputile koordinatorica Zbirke muzikalija i audiomaterijala Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu dr. sc. Tatjana Mihalić i ravnateljica Festivala i harfistica Tajana Vukelić Peić.

Na otvorenju je predstavljen i rad mlade dizajnerice i harfistice Brune Krčelić, ambijentalna lampa Chord nastala od odbačenih prirodnih i metalnih žica instrumenata nadahnuta ponajprije harfom.

U glazbenome dijelu programa harfistica Tajana Vukelić Peić nastupila je sa sopranisticom Marijom Lešajom. a glazbenom božićnom čestitkom pridružile su im se harfistica Zagrebačkoga gradskog kazališta Komedija Doris Karamatić i glazbenica Nika Pastuović.

Zagrebački harfistički festival održava se do 10. prosinca 2022. godine na nekoliko gradskih lokacija. Uz već spomenute, na Festivalu će nastupiti neke od najboljih domaćih i međunarodnih harfistica, i to Veronika Lemishenko, Mina Momčilović Belić i Ivana Pavlović, Nives Rački, Marija Klepo, Biserka Krčeli i dr.

Svi su koncerti na Festivalu besplatni uz prethodnu najavu na e-adresu zagrebharpfestival@harfacroatia.com.

Više o Festivalu.

[See image gallery at www.nsk.hr]

The post Otvoren 9. zagrebački harfistički festival u NSK appeared first on .

Otvoren natječaj “Hrvatska lijepa knjiga” za 2022. godinu

Mon, 12/05/2022 - 09:49

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu otvara natječaj Hrvatska lijepa knjiga radi odabira najljepše oblikovanih hrvatskih knjiga za međunarodni natječaj i izložbu Best Book Design from all over the World koja će se održati za trajanja Sajma knjiga u Leipzigu te za izložbu Book Art International koja se organizira u sklopu Sajma knjiga u Frankfurtu. Riječ je o natječaju i izložbama na kojima se predstavljaju dosegnute razine kreacija likovnih urednika, dizajnera i tiskarskog umijeća. Natječaj se raspisuje na poziv Zaklade Stiftung Buchkunst.

Molimo sve zainteresirane hrvatske nakladnike da do 30. prosinca 2022. godine knjige koje bi željeli prijaviti na natječaj (primjerak po naslovu) pošalju na adresu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, Ulica Hrvatske bratske zajednice 4, 10000 Zagreb, s naznakom Hrvatska lijepa knjiga. Prijaviti se mogu knjige koje su objavljene tijekom 2022. godine. Ocjenjivački sud odabrat će najljepše oblikovane hrvatske knjige, a organizator će o njihovu izboru obavijestiti javnost na svojim mrežnim stranicama i putem medija.

Nakladnike također molimo da za prijavljene knjige ispune popratni obrazac i pošalju ga na adresu e-pošte marketing@nsk.hr.

Kategorije u kojima se knjige mogu prijaviti na natječaj su: književnost; znanost; monografije o umjetnosti i umjetnicima i fotomonografije; knjige za djecu i mladež; školske knjige; bibliofilska i reprint izdanja; katalozi.

Podsjećamo, u 2021. godini na natječaj je pristiglo 175 naslova, od čega je stručni ocjenjivački sud odabrao 17 knjiga koje su predstavljale Hrvatsku na natječaju Best Book Design from all over the World i izložbi Book Art International. Knjiga Fiume Fantasika autora Vedrana Mimice, Maroja Mrduljaša i Idisa Turata, koju su izdali Sveučilište u Rijeci i Oaza Books, našla se u najužem izboru međunarodnoga stručnog povjerenstva.

Odabrane knjige nakon Sajma u Frankfurtu postaju dio fonda German Museum of Books and Writing u Leipzigu, koji je dio Njemačke nacionalne knjižnice (Die Deutsche Bibliothek).

Obrazac za prijavu knjiga.

The post Otvoren natječaj “Hrvatska lijepa knjiga” za 2022. godinu appeared first on .

Uz obljetnicu smrti Vjekoslava Majera

Sun, 12/04/2022 - 06:50

Kad otac moj i ja pođemo u šumu
na šetnju
sve je oko nas svečano i tiho
ko da će svaki čas zasvirati orgulje
sakrite negdje u lišću.

Moj otac, malo pognut, na šljunku stane
i sluša: pjev ptica;
pjeva negdje visoko na vrhu grane
u velikoj tišini,
gdje leptir gore i dolje pleše
u modrini.

Pa ćutim, ja i moj otac mi smo jedno
i ko da nevidljive cijevi
toče krv iz njegova tijela u moje
i kao da čujem klokotanje naše krvi
med zelenilom,

I tako mi je teško kada znam,
da svaki korak njegov
vodi ga sve bliže tami,
a svaki korak moj
sve bliže me životu vodi,
pa kao pun krivnje od njega odvraćam lice
dok tako hodamo šumom sami,
jedan uzbrdice, drugi nizbrdice.

Pa kao dva dobra druga na rastanku
koracamo šljunkom
i sve je oko nas svečano i tiho
ko da će svaki čas zasvirati orgulje
sakrite negdje u lišću.

(Moj otac i ja)

Čitajući antologijsku pjesmu Moj otac i ja, prisjećamo se hrvatskoga književnika, pjesnika, prevoditelja, romanopisaca i feljtonista Vjekoslava Majera. Bio je lirik zagrebačkih ulica, Griča, prizora s gradske periferije te malih donjogradskih gostionica.

Hrvatski književnik Vjekoslav Majer rodio se 27. travnja 1900. godine u Zagrebu. Godine 1928. odlazi iz Zagreba, da bi ga, kao i Antun Gustav Matoš, u tuđini još jače zavolio. Boravio je u Beču i pobliže upoznao moderne književne pojave u umjetničkome životu Europe. Godine 1937. vraća se na svoj Grič.

Slijedio je Matoševu i Wiesnerovu tzv. gričku poeziju i napisao nekoliko antologijskih pjesama, kao što su Plinska laterna na Griču, Moj otac i ja i dr.

Njegovo je prozno stvaralaštvo obilježeno neposrednim izrazom i blagim humorom. Prevodio je s njemačkoga i hrvatskoga jezika. Jednostavno i neposredno u svojim je romanima Pepić u vremenu i prostoru, Život puža i Dnevnik Očenašeka prikazivao male ljude s gradske periferije.

Najpoznatije je Majerovo djelo novela Dnevnik malog Perice, prema kojoj je nastao kultni hrvatski film Tko pjeva zlo ne misli redatelja Kreše Golika (1970.), kao i istoimena predstava Renea Medvešeka u Hrvatskome narodnom kazalištu, „slijedeći europsku kazališnu praksu koja kultne filmove tretira kao kulturno blago kako bi nadahnula nove generacije gledatelja“. Devetogodišnji Perica piše dnevnik, nadajući se kako će ga za tisuću godina pronaći znanstvenici i kako će postati znamenito povijesno svjedočanstvo. U njem potanko opisuje događaje koji su se dogodili u tjednu tijekom ljetnih praznika. Priča je to o jednoj zagrebačkoj obitelji čiju svagdašnjicu mijenja neobičan lik uglađenoga gospodina Fulira.

U online katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu dostupno je približno 140 zapisa o njegovim djelima.

Časopis Antena objavio je u siječnju 1926. godine vrijedan prilog posvećen Majerovu stvaralaštvu koji je dostupan na Portalu starih časopisa.

Hrvatski književnik Vjekoslav Majer preminuo je 4. prosinca 1975. godine u Zagrebu.

Danas otac nije išao u ured, jer mu je od jučer zlo. Bili smo u pivovari, ja, teta Mina, mama, tata i gospodin Fulir. Bilo je jako lijepo, vojnička glazba je svirala, teta Mina se zibala po taktu i dok je gledala u brkatog vojnika, koji je udarao u bubanj, stavila je kriomice nekoliko čačkalica u svoju torbicu na stolcu. Ja sam također počeo mahati glavom kao teta i onda sam rekao: Tetice, kako je to lijepo. Je li to iz Zrinjskoga? Teta je rekla: Ne, to ti je nekakova francuska opera. Faust, rekao je važno gospodin Fulir, tekst je od Goethea. Ah, vi zbilja sve znate, rekla je mama i lijepo ga pogledala. (…)

(Dnevnik malog Perice)

Izvor naslovne fotografije: https://pixabay.com.

 

The post Uz obljetnicu smrti Vjekoslava Majera appeared first on .

Vratite knjige u NSK bez plaćanja zakasnine

Fri, 12/02/2022 - 12:01

Iskoristite posebnu pogodnost i u razdoblju od 5. do 20. prosinca 2022. godine besplatno vratite posuđene knjige iz NSK kojima je prošao rok posudbe.

Knjige možete vratiti osobnim dolaskom u Knjižnicu ili poštom na adresu Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, Ulica Hrvatske bratske zajednice 4, 10 000 Zagreb.

The post Vratite knjige u NSK bez plaćanja zakasnine appeared first on .

Natječaj za popunu upražnjenih sistematiziranih radnih mjesta od 2. prosinca 2022.

Fri, 12/02/2022 - 10:08

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu raspisala je natječaj za popunu sljedećih sistematiziranih radnih mjesta:

– viši knjižničar za međunarodnu suradnju u Uredu glavnoga ravnatelja
– pomoćni knjižničar u Odjelu korisničke službe (Proces informacijski centar)
– rukovoditelj Odsjeka marketing i komunikacije u Odjelu zajednički poslovi
– viši stručni savjetnik za pravne poslove u Odjelu zajednički poslovi – Odsjek tajništvo
– namještenik – radno mjesto IV. vrste na poslovima čišćenja u Odjelu zajednički poslovi – Odsjek održavanje.

Pojedinosti o Natječaju.

The post Natječaj za popunu upražnjenih sistematiziranih radnih mjesta od 2. prosinca 2022. appeared first on .

Raspisan natječaj za popunu upražnjenih sistematiziranih radnih mjesta

Fri, 12/02/2022 - 10:07

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu raspisala je natječaj za popunu sljedećih sistematiziranih radnih mjesta:

– viši knjižničar za međunarodnu suradnju u Uredu glavnoga ravnatelja
– pomoćni knjižničar u Odjelu korisničke službe (Proces informacijski centar)
– rukovoditelj Odsjeka marketing i komunikacije u Odjelu zajednički poslovi
– viši stručni savjetnik za pravne poslove u Odjelu zajednički poslovi – Odsjek tajništvo
– namještenik – radno mjesto IV. vrste na poslovima čišćenja u Odjelu zajednički poslovi – Odsjek održavanje.

Pojedinosti o Natječaju.
Opis poslova i zadaća oglašenih radnih mjesta.

The post Raspisan natječaj za popunu upražnjenih sistematiziranih radnih mjesta appeared first on .

Citat 1. prosinca 2022.

Thu, 12/01/2022 - 06:00

… poželjeti da priča (…) ne bude ni zatrovana mržnjom ni zaglušena grmljavinom ubilačkog oružja, nego što je moguće više pokretana ljubavlju…

The post Citat 1. prosinca 2022. appeared first on .

„Svaka je duša za sebe tajna kao i one zvijezde gore koje gledamo“ – uz 65. obljetnicu smrti Marije Jurić Zagorke

Wed, 11/30/2022 - 08:35

… Smrtna opasnost ne dotiče se njezine duše. Ne vidi i ne čuje grmeću rastuću bujicu i jače se privija uz njega. On je miran, dok oko njega dozivaju, zapomažu. (…) U njegovu dušu ulazi spokojnost, draga, kao da ga miluje. Stoji na pećini i osjeća kao da je svijetu oteo, ugrabio njezino tijelo. Drži ga u naručju… i ne da ga više nikome. Časovi teku nijemo kao da su čitav život. Sve što je bilo prije toga, nestaje u njegovu sjećanju. Ima samo jednu životnu spoznaju: da na grudima drži nju… Ničim ne mjeri vrijeme, sam je sa svojim srcem i s njom. Osjeća se na pragu prelaza u drugi svijet. (…) Pogleda dolje. Voda opada, a on još uvijek drži svoje blago… Zar ga opet mora ljudima vratiti? (…)

(Plameni inkvizitori)

Najistaknutija hrvatska književnica i prva hrvatska novinarka Marija Jurić Zagorka rođena je 2. ožujka 1873. godine u plemićkome dvoru Negovcu nadaleko od Vrbovca. Djetinjstvo je provela u Hrvatskome zagorju. Premda je nekoliko godina provela u Mađarskoj, najvećim dijelom života bila je povezana sa Zagrebom, radno i tematski, a u njem je i preminula 30. studenoga 1957. godine.

Hrvatsku je javnost uzbunila već prvim novinarskom člankom, Egy Percz (Jedan časak), objavljenim u Obzoru u listopadu 1896. godine. U njem je pisala o problematici uporabe mađarskoga jezika na željezničkim postajama u Hrvatskoj, a zahvaljujući tomu tekstu i potpori biskupa Josipa Jurja Strossmayera, ušla je u redakciju Obzora kao referent za hrvatsko-mađarsku politiku. Bio je to početak Zagorkine anonimnosti u jednome od najuglednijih hrvatskih listova, u kojem je pisala u svojoj vlastitoj sobi da je kao ženu nitko ne bi vidio, dok je Obzor dostizao rekordne naklade zahvaljujući upravo njoj.

Marija Jurić Zagorka pokrenula je i uređivala Ženski list, prvi hrvatski časopis za žene (1925. – 1938.) te Hrvaticu (1939. – 1941.). Surađivala je i u Vijencu i sarajevskoj Nadi.

Osim pisanjem, bavila se i političkim aktivizmom, boreći se protiv mađarizacije, germanizacije i društvene diskriminacije te zastupajući prava žena.

Čitateljsku je popularnost stekla svojim romanima, osobito Gričkom vješticom, koja je izlazila u nastavcima u Malim novinama (1912. – 1914.). Započela ih je pisati na preporuku biskupa Strossmayera, a njezini kolege novinari, mahom i književnici, njezino su pisanje zvali „šundliteraturom za kravarice“. Iz autobiografskoga teksta Što je moja krivnja, koji se čuva u Zbirci rukopisa i starih knjiga Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, jasno je da je sebe, ponajprije, smatrala novinarkom, unatoč dotad nezapamćenoj popularnosti njezinih romana, koji su izlazili i u Jutarnjem listu, Obzoru, Ženskome listu, Hrvatskome dnevniku i Hrvatici. Napisala je tridesetak romana, od kojih su, uz Gričku vješticu, poznatiji Gordana, Kći Lotrščaka, Plameni inkvizitori, Jadranka, Vitez slavonske ravni, ali i prvi hrvatski kriminalistički roman Kneginja iz Petrinjske ulice, te autobiografski roman Kamen na cesti.

Zbirka Digitalizirana zagrebačka baština, koju Knjižnice grada Zagreba vrijedno izgrađuju kako bi upoznale javnost s bogatom kulturnom i znanstvenom baštinom hrvatske metropole, svoj je digitalni fond 2019. godine prinovila i trima djelima popularne hrvatske spisateljice Marije Jurić Zagorke.

Svaka je duša za sebe tajna kao i one zvijezde gore koje gledamo.

(Marija Jurić Zagorka)

Izvor naslovne fotografije.

[See image gallery at www.nsk.hr]

The post „Svaka je duša za sebe tajna kao i one zvijezde gore koje gledamo“ – uz 65. obljetnicu smrti Marije Jurić Zagorke appeared first on .

Uz obljetnicu smrti Jurja Habdelića

Sun, 11/27/2022 - 06:00

… Ali kakti cirkvene svete i pobožne popevke jakost imaju veliku na isprošenje od Boga kaj ponizno potrebujemo, tak protivnem zakonom imaju i moč svoju veliku popevke one, keh je sada pun svet i zovu se od ljubavi. (…)

(Pervi otca našega Adama greh)

Kada u znak žalosti za nekim dva dana zvone sva zagrebačka zvona kao što se to dogodilo 27. i 28. studenoga 1678. godine kada je umro Juraj Habdelić, onda je to izravno i nesvakidašnje iskazivanje počasti pojedincu koji je obilježio i zadužio svoju sredinu, svoj narod, njegovu duhovnu i stvaralačku snagu, pa time i svoje vrijeme.

Jedan od najboljih pisaca 17. stoljeća Juraj Habdelić rodio se 17. travnja 1609. godine u Starome Čiču. Gimnaziju je pohađao u Zagrebu, filozofiju u Grazu, a teologiju u Trnavi. Radio je kao gimnazijski profesor u Rijeci, Varaždinu i Zagrebu, gdje je postao rektorom Isusovačkoga kolegija i upraviteljem sjemeništa. U vrijeme njegova rektoravanja gimnaziju je polazio književnik i povjesničar Pavao Ritter Vitezović koji će na svojevrstan način nastaviti Habdelićev jezikoslovni rad, ali na drukčijim zasadama od onih što ih je propisivala isusovačka gimnazija. Iako bi se Habdelićeva prozna djela teško svrstala u ono što danas ulazi u pojam književnosti, u njima ipak ima snage i svježine, osobito u bogatstvu i jedrosti jezika. To su djela moralno-didaktičke problematike, a prvo je među njima Zrcalo Marijansko tiskano u Grazu 1662. godine. Zrcalo Marijansko zbirka je moralističkih pouka o ljudskoj ispraznosti i skromnosti, od kojih neke uključuju i pripovjedno izložene životne primjere.

U Zbirci rukopisa i starih knjiga Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu čuvaju se prva izdanja Habdelićevih djela, kao što su Dictionar ili Rechi szlovenszke zvexega ukup zebrane, u red pofztaulyene i diachkemi zlahkotene, koje je dostupno u sklopu portala Digitalne zbirke Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, te Pervi otca našega Adama greh.

Dictionar je hrvatsko-latinski rječnik koji je objavljen 1670. godine u Grazu. Sadrži 12 000 riječi, a bio je namijenjen školskim potrebama, za  mladence horvatskoga i slovenskoga naroda. Naziv slovenski za Habdelića je samo ekavska inačica naziva. Isusovačka se tradicija zalagala za to da se književni jezik gradi na jednome narječju, pa tako i Juraj Habdelić smatra kako je najbolje za osnovicu književnoga jezika uzeti jedno narječje. Odlučuje se za kajkavsko narječje, želeći da ono preuzme ulogu književnoga jezika u cijelome sjevernom dijelu Hrvatske. Unatoč tomu, nije ostao gluh na onodobna nastojanja ozaljskoga kruga koji je promicao miješanje narječja. Smatrao je da su razlike među književnim stilizacijama triju narječja vrlo malene. Građu je crpio iz cijeloga hrvatskog narječnog sustava – iz majdačkoga i zagorskoga (kajkavskoga), iz solarskoga (čakavskoga) te iz tukavskoga (štokavskoga). Pretisak je objavljen u Zagrebu 1989. godine.

Knjiga Pervi otca našega Adama greh (1674.) naslanja se naslovom i tematikom na početak Staroga zavjeta, priču o rađanju ljudi u istočnome grijehu i njihovu oslobađanju u sakramentu krštenja. Na opreci zla i dobra navodi mnoge primjere preuzete iz literature, povijesti ili suvremenoga života – opreke među krivovjercima i vjernicima, rastrošnom gospodom i ubogim kmetovima, neukim razmetljivcima i skromnim znalcima. Ovo se vrijedno djelo po stilskoj i jezičnoj vrijednosti uvršćuje među najbolje knjige kajkavskoga narječja, a zanimljivo je i zbog sjećanja na Gupčevu seljačku bunu i zrinsko-frankopansku urotu.  Barokna je retorika u njegovu djelu dospjela do punoga sklada riječi i poruke. Habdelić je, uz to djelo i Zercalo Marijansko, htio napisati i Život Kristov, čime bi ta tri djela činila sustavnu kršćansku karakterologiju.

Juraj Habdelić imao je otvorene oči za prilike i neprilike svojega vremena, svoje domovine, Crkve, kao i svojega naroda. Za sve je imao i otvorenu, kritičku i prijateljsku riječ.

Otac kajkavske književnosti Juraj Habdelić preminuo je 27. studenoga 1678. godine u Zagrebu.

Za Habdelićevu jezičnu i književno-znanstvenu vrijednost te osebujnost njegova ključnog djela Pervi oca našega Adama greh, dovoljno je citirati ono što je o tome Kukuljevićevu radu istakao i Zvonimir Bartolić jer je u Kukuljevićevoj ocjeni sadržano zapravo sve ono bitno što se odnosi na to djelo, ali i njegovu provjerenu recepciju:

Mi se usuđujemo (ističe Kukuljević! op. J. S.) dapače utvrditi da sva kajkavsko-hrvatska književnost neima bolje pučke knjige, poučne vrsti od ove našega Jezuite Habdelića. Navlastito njegovi primjeri (pelde) crpljeni iz svetoga pisma i svetih otacah, iz povjesti svietske i crkvene, iz putopisah, te iz samoga života i narodnih običajah, tolika su zlatna zrna, kolika se u svih pobožnih i ćudorednih knjigah onodbne naše književnosti sabrati nemogu. Način pripoviedanja piščeva je katkad ozbiljan, kadkad šaljiv, sada kara, sad poučava, gdi je potrebno prost je, dapače trivijalan, a opet drugdje uglađen i pridvoran, kako je to uprav zahtjevao predmet, o kojem, ili stališ, za kojega je pisao. (…) Ne manje vriednosti ima ista knjiga pogledom na bogatstvo jezika i jezičnih frazah.

[See image gallery at www.nsk.hr]

The post Uz obljetnicu smrti Jurja Habdelića appeared first on .

Raspisan natječaj za dodjelu Nagrade i priznanja Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu za 2022. godinu

Fri, 11/25/2022 - 14:28

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu raspisala je Natječaj za dodjelu Nagrade i priznanja Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu za 2022. godinu.

Nagrada se dodjeljuje djelatniku Knjižnice koji je naročito doprinio radu, razvoju i promidžbi Knjižnice prema sljedećim kriterijima:

  • davanje svog doprinosa u osmišljavanju i provedbi inovativnih programa i praksi;
  • pridonošenje razvoju hrvatskog knjižničarstva u cjelini svojim stručnim i/ili znanstvenim radom;
  • sudjelovanje u radu nacionalnih stručnih tijela.

Nadalje, Nagrada se dodjeljuje fizičkoj osobi koja promiče i/ili sudjeluje u osmišljavanju i provedbi međuinstitucijskih programa i suradnje s Knjižnicom prema sljedećim kriterijima:

  • pridonošenje razvoju hrvatskoga knjižničarstva u cjelini svojim stručnim i/ili znanstvenim radom;
  • objava zapažene stručne i znanstvene radove na polju knjižnične i informacijske djelatnosti;
  • doprinos edukaciji djelatnika i korisnika.

Priznanje se dodjeljuje poslovnom subjektu koji potiče, podržava i sudjeluje u realizaciji razvojnih programa Knjižnice te je na taj način pomogao u unapređivanju i promicanju same Knjižnice i knjižničarske djelatnosti.

Nagrada se sastoji od novčanog iznosa i povelje, a priznanje se sastoji od povelje. Postupak za dodjelu Nagrade i priznanja provodi ocjenjivački Odbor za Nagradu i priznanje Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu. Prijedloge za dodjelu Nagrade i priznanja mogu podnositi zaposlenici Knjižnice, pravne i fizičke osobe.

Obrazloženi prijedlog za dodjelu Nagrade i priznanja Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu potrebno je u pisanom obliku dostaviti ocjenjivačkom Odboru za Nagradu i priznanje Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, Ulica Hrvatske bratske zajednice 4, 10000 Zagreb, najkasnije do 31. prosinca 2022. godine.

Imena nagrađenih osoba i poslovnog subjekta objavit će glavna ravnateljica prigodom obilježavanja Dana Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu u 2023. godini.

Više pojedinosti o Natječaju.

The post Raspisan natječaj za dodjelu Nagrade i priznanja Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu za 2022. godinu appeared first on .

Natječaj za dodjelu Nagrade i priznanja Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu za 2022. godinu

Fri, 11/25/2022 - 14:26

Na temelju članka 6. Pravilnika o postupku dodjeljivanja Nagrade i priznanja Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu od 11. rujna 2018. i Odluke Stručnog vijeća NSK od 24. studenoga 2022.

NACIONALNA I SVEUČILIŠNA KNJIŽNICA U ZAGREBU

raspisuje

N A T J E Č A J

za dodjelu Nagrade i priznanja Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu

Raspisuje se Natječaj za dodjelu Nagrade i priznanja Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu za 2022. godinu.

Nagrada se dodjeljuje djelatniku Knjižnice koji je naročito doprinio radu, razvoju i promidžbi Knjižnice prema sljedećim kriterijima:

  • davanje svog doprinosa u osmišljavanju i provedbi inovativnih programa i praksi;
  • pridonošenje razvoju hrvatskog knjižničarstva u cjelini svojim stručnim i/ili znanstvenim radom;
  • sudjelovanje u radu nacionalnih stručnih tijela.

Nadalje, Nagrada se dodjeljuje fizičkoj osobi koja promiče i/ili sudjeluje u osmišljavanju i provedbi međuinstitucijskih programa i suradnje s Knjižnicom prema sljedećim kriterijima:

  • pridonošenje razvoju hrvatskoga knjižničarstva u cjelini svojim stručnim i/ili znanstvenim radom;
  • objava zapažene stručne i znanstvene radove na polju knjižnične i informacijske djelatnosti;
  • doprinos edukaciji djelatnika i korisnika.

Priznanje se dodjeljuje poslovnom subjektu koji potiče, podržava i sudjeluje u realizaciji razvojnih programa Knjižnice te je na taj način pomogao u unapređivanju i promicanju same Knjižnice i knjižničarske djelatnosti.

Nagrada se sastoji od novčanog iznosa i povelje, a priznanje se sastoji od povelje. Postupak za dodjelu Nagrade i priznanja provodi ocjenjivački Odbor za Nagradu i priznanje Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu. Prijedloge za dodjelu Nagrade i priznanja mogu podnositi zaposlenici Knjižnice, pravne i fizičke osobe.

Obrazloženi prijedlog za dodjelu Nagrade i priznanja Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu potrebno je u pisanom obliku dostaviti ocjenjivačkom Odboru za Nagradu i priznanje Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, Ulica Hrvatske bratske zajednice 4, 10000 Zagreb, najkasnije do 31. prosinca 2022. godine.

Imena nagrađenih osoba i poslovnog subjekta objavit će glavna ravnateljica prigodom obilježavanja Dana Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu u 2023. godini.

The post Natječaj za dodjelu Nagrade i priznanja Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu za 2022. godinu appeared first on .

Gostovanje izložbe „Hrvatska pisana baština u nastavi hrvatskoga jezika i povijesti od srednjeg vijeka do 19. stoljeća“ u Gimnaziji Sesvete

Thu, 11/24/2022 - 14:27

Nakon Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu izložba Hrvatska pisana baština u nastavi hrvatskoga jezika i povijesti od srednjeg vijeka do 19. stoljeća postavljena je u Gimnaziji Sesvete u sklopu manifestacije Sajam povijesti.

Izložba predstavlja djela iz fonda Zbirke rukopisa i starih knjiga NSK, a koja su dio nastavnih programa hrvatskoga jezika i povijesti. Izabrana su djela na 17 izložbenih panoa predstavljena kroz književnopovijesna razdoblja od srednjega vijeka do 19. stoljeća, a zaseban dio izložbe posvećen je povijesti hrvatskoga jezikoslovlja.

Autorica je izložbe Kristina Judaš, djelatnica Zbirke rukopisa i starih knjiga Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu , a uz nju su i autorice tekstova na izložbenim panoima Iva Perinić i Karolina Tumbas, također djelatnice iz Zbirke.

Izložba Hrvatska pisana baština u nastavi hrvatskoga jezika i povijesti od srednjeg vijeka do 19. stoljeća organizirana je uz financijsku potporu Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske.

Nakon Gimnazije Sesvete izložba putuje od 29. studenoga do 10. prosinca na Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu te nakon toga u Rijeku, u tamošnju Ekonomsku školu Mije Mirkovića od 15. prosinca 2022. do 15. siječnja 2023. godine.

The post Gostovanje izložbe „Hrvatska pisana baština u nastavi hrvatskoga jezika i povijesti od srednjeg vijeka do 19. stoljeća“ u Gimnaziji Sesvete appeared first on .

Održana predavanja i radionica „Train-the-trainers“ u sklopu projekta „CeOS_SE“ u NSK

Wed, 11/23/2022 - 14:34

U Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu održana su predavanja i radionica pod nazivom Train-the-trainers u sklopu međunarodnoga projekta Citizen-Enhanced Open Science in Southeastern Europe Higher Education Knowledge Hubs (CeOS_SE) u kojem Knjižnica sudjeluje. Događanje je okupilo 20-ak knjižničara željnih znanja o praksama građanske znanosti u Hrvatskoj te važnosti građanske znanosti za knjižnice.

Prvi dio treninga obuhvatio je predavanja pozvanih izlagača. Sudionike je pozdravila voditeljica projekta CeOS_SE Alisa Martek, predstavljajući njegovu važnost kao i ulogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu u njegovu provođenju. Članica projektnoga tima Dolores Mumelaš održala je izlaganje Građanska znanost u knjižnicama te dala prijedloge kako organizirati aktivnost građanske znanosti u knjižnici i koje su prednosti i izazovi ove vrste događanja. Dr. sc. Goran Zlodi predstavio je projekt Građanska znanost u društvenim i humanističkim istraživanjima, institucijski istraživački projekt Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, koji obuhvaća studiju Donacija negativa Sportskih novosti Hrvatskom športskom muzeju. Projekt Enriching Europeana through citizen science and artificial intelligence – Unlocking the 19th Century” (Enrich Europeana+) predstavio je dr. sc. Tomislav Ivanjko, kojemu je svrha razvoj inovativnih AI rješenja za automatizaciju transkripcije rukopisnih tekstova, a njihovo semantičko obogaćivanje aktivnost građanske znanosti. Dr. Ivanjko osvrnuo se i na aktivnost građanske znanosti Transchribaton Zagreb 2022 u kojoj su sudjelovali studenti Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, transkribirajući digitalizirane materijale u sklopu zbiraka Europeane. Potom je suosnivačica i glavna tajnica Instituta za razvoj i inovativnost mladih (IRIM) Rujana Bakić predstavila aktivnosti građanske znanosti Instituta, naglasivši važnost pokreta Croatian Makers koji je razvio niz platformi i projekata poput popularizacije STEM područja i uvođenja programiranja u institucije i sl. Viši kustos Hrvatskoga prirodoslovnog muzeja dr. sc. Draško Holcer upoznao je sudionike s radom Instituta Plavi svijet te predstavio aplikaciju Marine Ranger koja se može koristiti za prikupljanje podataka u sklopu građanske znanosti.

U drugome dijelu treninga održana je radionica Korak po korak: organizacija aktivnosti građanske znanosti u knjižnici koju su izradile članice projekta CeOS_SE. Njome se sudionicima željela osvijestiti uloga knjižnica u organizaciji aktivnosti građanske znanosti. Sudjelovala su tri tima koja su kreirala aktivnosti, obuhvaćajući dijelove organizacije poput mjesta, skupine građana, uključenih znanstvenika, znanstvenoga ishoda, promidžbe, rješavanja organizacijskih prepreka i dobrobiti za knjižnicu.

[See image gallery at www.nsk.hr]

 

The post Održana predavanja i radionica „Train-the-trainers“ u sklopu projekta „CeOS_SE“ u NSK appeared first on .

Paginacija