Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu

Subscribe to Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu feed
Updated: 2 min 48 sec ago

Sjećanje na Grigora Viteza

Wed, 11/23/2022 - 06:00

Dohvati mi, tata, Mjesec
Da kraj mene malo sja!
Dohvati mi, tata, Mjesec
Da ga rukom taknem ja.

Mjesec mora gore sjati
Ne smije se on skidati.
On mora kod zvijezda biti
Put zvijezdama svijetliti

Da zvjezdice kući znaju
Kad se nebom naigraju.
I na zemlju mora sjati

Da zec vidi večerati
Da jež vidi putovati
Da miš vidi trčkarati
Da bi ptice mogle spati

I da tebi, moje dijete,
Mjesec lagan san isplete
Od srebrnih niti
Pa da snivaš i ti.

(Dohvati mi, tata, Mjesec)

Uz pjesmu Dohvati mi, tata, Mjesec, koja nas vraća u bezbrižne dane djetinjstva, prisjećamo se jednoga od omiljenih autora dječje književnosti Grigora Viteza.

Grigor Vitez rođen je 15. veljače 1911. godine u Kosovcu pokraj Okučana. Bio je učitelj u Slavoniji, Podravini i Bosni, nakon toga u Ministarstvu prosvjete te zatim tajnik Društva hrvatskih književnika. Punih šesnaest godina proveo je u izdavačkoj kući Mladost, u kojoj pokreće i uređuje velik broj izdanja književnosti za djecu (Biblioteke Vjeverica i Jelen te nekoliko manjih serijala Iz priče u priču, Plava knjiga, Palčićeva knjižica). Iako je najprije objavio zbirke pjesama za odrasle (San boraca u zoru 1948., Naoružane ruže 1955. i dr.), najpoznatiji je i najcjenjeniji kao pjesnik za djecu. Najprije su mu objavljene slikovnice Medvjed kao pudar i Dva pijetla (1951.), a zatim su slijedile Tko će s nama u šumicu, Maksimir, Čudna škola, Ogledalce, A zašto ne bi … Igrokaz Plava boja snijega nekoliko je puta postavljan na kazališnu scenu. U desetak godina tiskano mu je čak sedam zbiraka poezije za djecu: Prepelica (1956.), Sto vukova i druge pjesme za djecu (1957.), Kad bi drveće hodalo (1959.), Jednog jutra u gaju (1961.), Iza brda plava (1961.), Hvatajte lopova (1964.), Gdje priče rastu (1965.) i Igra se nastavlja (posmrtno, 1967.).

Njegove zbirke pjesama prevedene na dvadesetak stranih jezika, a dobitnik je i svih bitnijih nagrada u zemlji. Začetnik je novoga, modernijega dječjeg pjesništva, bio je potpuno svoj. Do tada pretežno epsku i didaktičnu poeziju za djecu, Vitez oslobađa suvišnoga moraliziranja, unosi stilske, jezične i izražajne novosti, čime utječe na mnoge književnike koji su poslije pisali za djecu – Stanislava Femenića, Vesnu Parun, Tita Bilopavlovića, Zvonimira Baloga i dr. Njegove su pjesme prostor zamišljenoga djetinjstva, u kojem vladaju povjerenje, humanost, vedrina i optimizam. Njegove pjesme bile su nadahnuće brojnim skladateljima (Ivi Lhotka-Kalinskomu, Ivi Tijardoviću, Stanku Horvatu, Lovri Županoviću, Bruni Bjelinskomu i dr.), kao i likovnim umjetnicima i ilustratorima (Ordanu Petlevskomu, Svjetlanu Junakoviću, Tomislavu Torjancu, Zlatku Boureku i dr.). Prevodio je s ruskoga, francuskoga i slovenskoga jezika.

Ime Grigora Viteza nosi i godišnja nagrada za najuspješnija književna i likovna ostvarenja u knjigama za djecu autora koji žive i djeluju na tlu Hrvatske. Utemeljio ju je 1967. godine Savez društava Naša djeca Hrvatske, a uključuje novčani iznos, diplomu i statuu Ptica, akademske kiparice Ksenije Kantoci.

U sklopu Međunarodne dječje digitalne knjižnice, projekta započetoga u proljeće 2002. godine pozivom Kongresne knjižnice (Library of Congress) nacionalnim knjižnicama u svijetu na suradnju u izgradnji prve dječje digitalne knjižnice u svijetu, dostupna je i knjiga Grigora Viteza A zašto ne bi

Hrvatski pjesnik Grigor Vitez preminuo je 23. studenoga 1966. godine u Zagrebu.

Ja sam pisao zato da vam pričinim radost, da lakše osjetite ono što je lijepo u životu, da se smijete onome što je smiješno. (…) Želja mi je da poslije čitanja ovih stihova lakše svladate svoje zadatke, da vam teškoće budu lakše, da ciljeve koje ste sebi postavili dostignete s uspjehom i da budete vedri i neustrašivi pred onim što se zove budućnost. (…)

(Grigor Vitez)

Izvor naslovne fotografije: https://pixabay.com.

The post Sjećanje na Grigora Viteza appeared first on .

„Budimo kao ratnici, pobjednici u miru!“ – uz Dan sjećanja na Vukovar

Fri, 11/18/2022 - 06:00

Čuješ li vjetar kako savija grane
i plete priče stare iz davnina,
to snovi su predaka naših trenutaka.
Njihov vidljiv trag u našem je danu,
dok ih drugi htjedoše zamesti,
sve vidljivo je za što su se borili,
čemu se nadali, za čim su čeznuli.
A sunce sja, nije uvijek sjalo,
magla i studen priječila stazu.
I samo nas mole da je ljubimo,
barem jednako kako su je oni ljubili.
Osjećaš li kako miriše zemlja kao istina,
pamtimo je i baštinimo, ne savijajmo grane,
toplo je ognjište kao kruh svagdanji.
Budimo kao ratnici, pobjednici u miru.

(Hrvatska Vukovaru)

Čitajući pjesmu Hrvatska Vukovaru Ivanke Zdrilić, prisjećamo se Vukovara, njegovih branitelja i stradalnika u Domovinskome ratu.

Pjesnikinja Zdrilić Vukovaru je udahnula dušu i nije ga pustila zaboravu, već ga je oživjela sa svime onim što je za njega izrekla. Posebnu zahvalnost odaje hrvatskim braniteljima koji su branili grad te nam poručuje da poštujemo sve nedužne žrtve i branitelje Domovinskoga rata širom Domovine jer Vukovar nije samo grad heroj, on je simbol svehrvatske obrane, junaštva i žrtve za neovisnu Republiku Hrvatsku.

Svake godine uoči obilježavanja obljetnice pada Vukovara ožive sjećanja…
Jedan od najvećih blagoslova kojim čovjek može biti darovan je imati domovinu, i to domovinu u kojoj će slobodno živjeti, raditi i stvarati. Do svoje slobode došli smo trnovitim putem – odricanjem, boli i patnjom, a mnogi su za to što mi danas imamo nesebično dali svoje živote. Nepravda je bila toliko velika da mnoge još uvijek boli jednakom snagom kao i prije 31 godinu.

To se posebno odnosi na grad Vukovar koji je 18. studenoga 1991. godine doživio posebnu tragediju, tragediju cijeloga jednog naroda koji je svoju patnju i herojsku obranu utkao u hrvatsku slobodu i neovisnost.

Početkom studenoga 2021. godine, u povodu 30. obljetnice stradanja Vukovara u Domovinskome ratu, u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu bila je otvorena izložba Sloboda se njegovim imenom zove, a uoči Dana sjećanja na žrtve Domovinskoga rata te Dana sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje otvorena je i izložba pod nazivom Žrtva Vukovara 1991. u suvremenoj umjetnosti. U povodu izložbe Sloboda se njegovim imenom zove Gradska knjižnica Vukovar u suradnji s Nacionalnom i sveučilišnom knjižnicom u Zagrebu izradila je i virtualnu izložbu Kultura u Vukovaru danas. Virtualna izložba predstavlja na planu grada ustanove koje danas djeluju u Vukovaru kao čuvari kulture i tradicije te suradnjom, povezanošću i kvalitetom svojih programa izgrađuju i nose nacionalni i kulturni identitet.

Dobra suradnja dviju knjižnica rezultirala je i objavom virtualne izložbe Vukovar koja okuplja dosadašnje rezultate u području digitalizacije građe i njezine kreativne interpretacije – virtualne izložbe i digitalne zbirke Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu i Gradske knjižnice Vukovar. U fondu Grafičke zbirke Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu nalaze se stare razglednice Vukovara od početka 20. stoljeća do 1991. godine koje su objavljene u sklopu izložbe Pozdrav iz Vukovara: grad kakav pamtimo. Hrvatski arhiv weba u tematskoj zbirci Vukovar – 30 godina poslije prikupio je i pohranio odabrane javno dostupne mrežne sadržaje povezane s obilježavanjem stradanja grada Vukovara, ali i sadržaje koji su dio suvremene kulture i baštine Vukovara i okolice.

Svjesni burne povijesti i prolaznosti na zemlji, ali i vječnih ideala koji ljudski život čine trajno vrijednim, uvijek spremni za obranu dostojanstva hrvatskoga čovjeka i domovine, izražavamo svim braniteljima i stradalnicima u Domovinskome ratu duboko poštovanje i zahvalnost.

… Ima jedan grad
koji je hrabrošću nadmašio sebe
i sve naše snove
zbog njega se sloboda
Vukovar zove.

(Tin Kolumbić – Vukovar 1991.)

Izvor naslovne fotografije: http://film-mag.net/wp/. Autor fotografije: Max Juhasz (iskorištena za naslovnicu poeme Nikole Šimića Tonina Ustani kada kažeš Vukovar).

The post „Budimo kao ratnici, pobjednici u miru!“ – uz Dan sjećanja na Vukovar appeared first on .

„Ti i ne slutiš moj povratak i moju blizinu…“ – uoči obljetnice rođenja Antuna Branka Šimića

Thu, 11/17/2022 - 11:44

Ti i ne slutiš
moj povratak i moju blizinu

U noći kada šumi u tvom uhu tiha mjesečina
znaj:
ne koraca mjesečina oko tvoje kuće
Ja lutam plavim stazama u tvojem vrtu

Kad koracajući cestom kroz mrtvo svijetlo podne
staneš
preplašena krikom čudne tice
znaj:
to krik je moga srca s blizih obala

I kad kroz suton vidiš crnu sjenku što se miče
s onu stranu mrke mirne vode
znaj:
ja koracam uspravan i svečan
kao pored tebe

(Povratak)

Malo je pjesnika koji su u tako kratkome životnom vijeku ostavili hrvatskoj književnosti toliko vrijednih ostvarenja kao što je to učinio Antun Branko Šimić.

Iza ranoga odlaska mladoga i nadarenoga pjesnika mnogi su naši velikani književnosti ostali dirnuti, pogođeni i nesretni te su svojim vrlo pohvalnim kritikama zauvijek obilježili njegovo postojanje među nama.

Znameniti hrvatski pjesnik Antun Branko Šimić rođen je 18. studenoga 1898. godine u Drinovcima u Hercegovini. Životni put Antuna Branka Šimića ide od Drinovca, preko Širokoga Brijega, Mostara i Vinkovaca do Zagreba u kojem, uz kraća izbivanja u Beogradu i Dubrovniku, živi do smrti. Školovao se u rodnome mjestu, Širokome Brijegu, Mostaru, Vinkovcima i Zagrebu. U osmome razredu napustio je školovanje zbog objavljivanja književnoga časopisa jer ravnateljstvo Donjogradske gimnazije u Zagrebu nije dopuštalo, uz školovanje, istodobno objavljivanje književnoga časopisa. Onemogućen u školovanju, posvetio se samo književnomu radu.

Antun Branko Šimić glavni je predstavnik i najistaknutiji pjesnik ekspresionističke etape hrvatske književnosti. Počeo je pjesmama koje oponašaju Antuna Gustava Matoša, ali je naglo izveo dramatski zaokret, nastupivši kao novi pjesnik i kritičar, nadahnut bečkim ekspresionističkim časopisom Der Sturm. Zalagao se za odbacivanje svega estetskog, dekorativnoga i suvišnoga, smatrajući da je jedini pravi put govoriti istinu. Njegova je riječ napisana odlučno, jezgrovito i razgovijetno. Tražio je viši i dublji smisao života. Nosio je u sebi sukobe, probleme i apsurd suvremena čovjeka. Živio je vrlo teško i siromašno. Sve je žrtvovao za književnost. U jedinoj zbirci pjesama objavljenoj za života, Preobraženja (1920.), koja je dostupna u sklopu portala Digitalne zbirke Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, unio je u hrvatsku poeziju nove svjetove i otvorio nove vidike. To je prva zbirka slobodnih stihova u hrvatskoj književnosti (48 pjesama). U njoj je progovorio na posve jedinstven način, uvevši u hrvatsku poeziju pojmovno pjesništvo i slobodan stih, a izostavljajući interpunkciju, dao i vizualnu snagu svojim lirskim motivima. Neobično sažetim izrazom Šimić je progovorio o temama ljubavi i smrti, temeljnim motivima njegova pjesništva, pobunivši se protiv neizbježnosti prolaznosti koju shvaća kao nepravdu u najširem smislu. Ostale su teme koje ga zaokupljaju tema o ljudskome tijelu i socijalna tematika (ciklus o siromasima). Bio je i književni kritičar te urednik časopisa Vijavica, Juriš i Književnik. Napisao je brojne eseje, književne i likovne kritike, polemike o novome pjesništvu, nekoliko kraćih proza, dnevnik, autobiografiju, nekoliko dramskih fragmenata te počeo roman Dvostruko lice. Brojni su mu izdavači poslije objavili izabrana djela, sabrana djela, prozu i poeziju kao Tijelo i mi, Croatica, Vinkovci, 1998. godine. Poznate su Šimićeve antologijske pjesme Pjesnici, Opomena, Smrt, Povratak, Siromasi koji jedu od podne do podne, Ručak siromaha, Hercegovina i dr.

Njemu u čast pokrenuta je kulturna manifestacija pod nazivom Šimićevi susreti, koja je prvi put održana 30. i 31. svibnja 1970. godine u Grudama i Drinovcima.

Mnogi su u Šimiću našli nešto za svoju dušu. Ostao je među nama kroz pjesme koje žive za njega. One trepću svojom trajnošću u ime pjesnika te ističu žudnju koju Šimić tijekom svojega života nije imao, ali joj se nadao. Stvarajući zbirku Preobraženja, pjesme su mu bile utočište i način mirenja ne samo s bolešću nego i s negativnim povijesnim zbivanjima u okolini i vremenu u kojem je živio.

Antun Branko Šimić nije mogao birati između bolesti i zdravlja, između siromaštva i bogatstva, ali je izabrao najveće vrijednosti koje je mogao ponuditi ljudima – svoja djela. Tako je, iako naslućujući smrt, zauvijek dotaknuo onu rijetku iskru besmrtnosti kojom jedan umjetnik vječno živi.

Preminuo je 2. svibnja 1925. godine u Zagrebu, ne navršivši ni 27 godina.

Neka nas njegove pjesme neprestano nadahnjuju da težimo visokim ciljevima i da ih slijedimo ma koliko put do njih bio težak jer tako ćemo, ako i posrnemo, znati da smo puno postignuli.

Antun Branko Šimić znao je bodriti čovjeka da ostane u svojoj ljudskoj biti i dostojanstvu, šaljući mu plemenitu i humanu poruku: „Čovječe, pazi da ne ideš malen ispod zvijezda!“

 

The post „Ti i ne slutiš moj povratak i moju blizinu…“ – uoči obljetnice rođenja Antuna Branka Šimića appeared first on .

Predstavljen novi projekt NSK „Čitam lakše! – pristupačnost čitanja digitalnih sadržaja“

Thu, 11/17/2022 - 08:00

U Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu 10. studenoga 2022. godine predstavljen je projekt Čitam lakše! – pristupačnost čitanja digitalnih sadržaja.

Sudionike predstavljanja prigodnim su riječima pozdravile Jelena Glavić-Perčin, načelnica Sektora za arhivsku, knjižničnu i muzejsku djelatnost Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske i dr. sc. Sofija Klarin Zadravec, pomoćnica glavne ravnateljice za djelatnost nacionalne knjižnice Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.

Projekt i njegove rezultate predstavili su voditeljica projekta Renata Petrušić, viša knjižničarka u Centru za razvoj Hrvatske digitalne knjižnice, Dunja Marija Gabriel, knjižničarska savjetnica za narodne knjižnice Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, Maja Hmelina, logopedinja, te Vanja Andrić iz tvrtke Omoguru, suradnika u projektu.

Projekt Čitam lakše! – pristupačnost čitanja digitalnih sadržaja pokrenut je radi podizanja svijesti o važnosti čitanja i pristupačnosti digitalnih sadržaja osobama s teškoćama čitanja te omogućivanja lakšega čitanja digitalnih sadržaja iz zbiraka NSK u pristupačnome okružju.

U prvoj fazi projekta odabrani sadržaji digitalne građe NSK prilagođeni su i učinjeni pristupačnijima za osobe s disleksijom i drugim teškoćama čitanja. Sadržaji su dostupni u aplikaciji Lexie suradnika u projektu Omoguru, a bit će dostupni i na portalu Digitalne zbirke NSK u posebnoj zbirci Čitam lakše koja će se redovito nadopunjavati novim sadržajima.

U projekt je uključeno 150 školskih i narodnih knjižnica koje će svojim korisnicima uz pristup cjelovitoj zbirci NSK omogućiti i korištenje naprednih mogućnosti aplikacije za lakše čitanje i učenje Lexie.

Projekt Čitam lakše! – pristupačnost čitanja digitalnih sadržaja provodi se uz financijsku potporu Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske, a njegovo je predstavljanje dio programa Mjeseca hrvatske knjige 2022.

[See image gallery at www.nsk.hr]

The post Predstavljen novi projekt NSK „Čitam lakše! – pristupačnost čitanja digitalnih sadržaja“ appeared first on .

Završnom svečanošću Nacionalnog kviza za poticanje čitanja okončan Mjesec hrvatske knjige

Wed, 11/16/2022 - 15:04

U Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu u utorak 15. studenoga održana je završna svečanost Nacionalnog kviza za poticanje čitanja. Time je ujedno završio Mjesec hrvatske knjige, čija je ovogodišnja tema bila Generacija K, a moto Misli na sebe – čitaj!

Okupljene je u ime Knjižnica grada Zagreba, organizatora manifestacije i kviza, pozdravila Janja Maras, stručna suradnica za marketing, odnose s javnošću i međunarodnu suradnju u KGZ-u. U ime domaćina – Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, skupu se obratila dr. sc. Kristina Romić, viša knjižničarka za školske knjižnice u Hrvatskom zavodu za knjižničarstvo. S obzirom na to da su u kvizu sudjelovali i učenici iz Subotice, okupljenima se obratila i Bernadica Ivanković iz Gradske knjižnice Subotica. U ime Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske skup je pozdravila Maja Zrnčić, voditeljica programa Ruksak (pun) kulture.

Za sudjelovanje u online kvizu mladi su čitatelji trebali pročitati knjige Pošta za Li Elizabete Končić Trlek, Krive su seka i seka Zorana Pongrašića i Oblak čvoraka Ivane Šojat. Na svečanom događaju u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici Isabella Mauro, voditeljica Hrvatskoga centra za dječju knjigu, i njezine kolegice iz Odjela za djecu i mladež KGZ-a  Anita Spevec i Maela Rakočević Uvodić, uz pomoć Elizabete Končić Trlek i Zorana Pongrašića, objavile su ovogodišnje dobitnike nagrada. Dobitnik je glavne nagrade Jure Miletić iz Splita.

Dio programa bio je i nastup mladih plesača iz Športske gimnazije.

Nacionalni kviz za poticanje čitanja natjecanje je za mlade čitatelje koje se tradicionalno provodi u Mjesecu hrvatske knjige u organizaciji Knjižnica grada Zagreba – Hrvatskoga centra za dječju knjigu i Odjela za djecu i mladež Gradske knjižnice s Mediotekom, ujedno jedan od njegovih središnjih programa.

[See image gallery at www.nsk.hr]

 

The post Završnom svečanošću Nacionalnog kviza za poticanje čitanja okončan Mjesec hrvatske knjige appeared first on .

Održana aktivnost građanske znanosti na Filozofskome fakultetu Sveučilišta u Zagrebu

Wed, 11/16/2022 - 10:40

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu 14. studenoga 2022. godine u sklopu Mjeseca hrvatske knjige 2022. i međunarodnoga projekta Citizen-Enhanced Open Science in Southeastern Europe Higher Education Knowledge Hubs (CeOS_SE) održala je aktivnost građanske znanosti pod nazivom Samopomoć i dobrobit u akademskom mrežnom okruženju na Odsjeku za informacijske i komunikacijske djelatnosti Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Organizaciji aktivnosti pridružila se i profesorica s Odsjeka za kulturalne studije Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Rijeci dr. sc. Iva Žurić Jakovina koja se bavi i tematikom samopomoći sa znanstvenog aspekta. Radionica je održana u sklopu kolegija Digitalna knjižnica 2 koji vodi dr. sc. Tomislav Ivanjko, a na radionici je sudjelovalo 23 studenta diplomskoga studija informacijskih znanosti, smjer bibliotekarstvo.

Ideja održavanja ove radionice proizišla je iz gesla ovogodišnjega Mjeseca hrvatske knjige Misli na sebe – čitaj u čijem je središtu i mentalno zdravlje mladih. Poznato je da postoji mnogo knjiga o samopomoći, no ovom aktivnošću htjelo se provjeriti koliko je ova tema zastupljena u hrvatskim znanstvenim i stručnim časopisima u otvorenome pristupu.

Na početku aktivnosti polaznici su poslušali predavanje dr. sc. Ive Žurić Jakovine pod nazivom Tekst i (kon)tekst samopomoći u kojem im je pobliže objašnjen pojam samopomoći kao i uloga knjiga za samopomoć u životima pojedinaca. Drugi dio aktivnosti odnosio se na odabir članaka i prikupljanje podataka na portalu Hrčak prema zadanim ključnim riječima. Studenti su pretraživali, odabirali i unosili podatke kao što su naziv članka, autor i broj autora, naziv časopisa, ključne riječi, broj pregleda zapisa članka u odnosu na broj pretraživanja i sl. Ova metoda naziva se crowdsourcing, a predstavlja prvu razinu građanske znanosti. Prikupljeni podatci bit će analizirani i iskorišteni za pisanje znanstvenoga rada, tako da su pojedinci svojim radom i znanstveno pridonijeli. Aktivnost je povezana s jednim od ciljeva UN-a za održivi razvoj (Cilj 3: zdravlje i blagostanje), promiče ideje Europske godine mladih, a ujedno je i podsjetila na važnost otvorenoga pristupa i otvorene znanosti, te samostalno pretraživanje informacija.

[See image gallery at www.nsk.hr]

The post Održana aktivnost građanske znanosti na Filozofskome fakultetu Sveučilišta u Zagrebu appeared first on .

Jedinstvena ostavština Ivana Lučića Trogiranina predstavljena u NSK

Tue, 11/15/2022 - 12:46

U Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu u ponedjeljak 14. studenoga 2022. godine predstavljeni su Epistolarna zbirka Ivana Lučića Trogiranina i CroAtrium, novouređeni prostor Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu u kojem Knjižnica uspostavlja multimedijalni Centar za istraživanje, razvoj i promociju zbirke Croatica.

Okupljene uzvanike prigodnim su riječima pozdravile ministrica kulture i medija dr. sc. Nina Obuljen Koržinek i glavna ravnateljica Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu prof. dr. sc. Ivanka Stričević, dok su jedinstvenu rukopisnu ostavštinu oca hrvatske povijesne znanosti, hrvatskoga povjesničara, pravnika i kartografa Ivana Lučića Trogiranina predstavile voditeljica Zbirke rukopisa i starih knjiga NSK dr. sc. Irena Galić Bešker i povjesničarka prof. dr. sc. Bruna Kuntić-Makvić s Odsjeka za povijest Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

„Današnji je dan za nas poseban ne samo zato što vam predstavljamo novonabavljenu Epistolarnu zbirku čuvenoga Ivana Lučića Trogiranina, biser iz nacionalne zbirke Croatica, već i stoga što u isto vrijeme predstavljamo i CroAtrium te njegovu programsku djelatnost. Upravo ovdje vrijednosti iz fonda Croatice zaživjet će novim životom, u suvremenim multimedijalnim, interaktivnim i digitalnim oblicima“, istaknula je glavna ravnateljica Knjižnice, dodavši i da je uspostavljanje CroAtriuma jedan od četiriju ključnih strateških projekata NSK.

Pisma hrvatskoga povjesničara svjetskoga glasa Ivana Lučića Trogiranina u Nacionalnu i sveučilišnu u Zagrebu stigla su zahvaljujući potpori Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske, koje je prepoznalo NSK kao mjesto koje predano skrbi o najvažnijem fondu Croatice. Epistolarna zbirka Ivana Lučića Trogiranina sadrži 143 pisma pisana u razdoblju od 1651. do 1678. godine i vrijedan su povijesni izvor za proučavanje njegova djelovanja i rada na kapitalnome povijesnom djelu De regno Dalmatiae et Croatiae libri sex.

Predstavljajući pisma ovoga velikog povjesničara u CroAtriumu, Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu nada se ispisati i novo poglavlje u povijesti ove knjižnice – poglavlje u kojem ćemo promišljeno i suvremeno promicati našu prevrijednu Croaticu.

[See image gallery at www.nsk.hr]

The post Jedinstvena ostavština Ivana Lučića Trogiranina predstavljena u NSK appeared first on .

Radno vrijeme Knjižnice u povodu Dana sjećanja na žrtve Domovinskoga rata te Dana sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje

Tue, 11/15/2022 - 11:43

Uoči Dana sjećanja na žrtve Domovinskoga rata te Dana sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu radit će prema posebnome radnom vremenu.

U četvrtak 17. studenoga 2022. Knjižnica će raditi do 21 sat.

U petak 18. studenoga i u subotu 19. studenoga 2022. godine Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu bit će zatvorena. 

U ponedjeljak 21. studenoga 2022. godine otvaramo svoja vrata prema redovitome radnom vremenu.

 Tih se dana prisjećamo svih onih koji su svoje živote nesebično dali za obranu Domovine, a to se posebno odnosi na grad Vukovar koji je 18. studenoga 1991. godine doživio posebnu tragediju, tragediju cijeloga jednog naroda koji je svoju patnju i herojsku obranu utkao u hrvatsku slobodu i neovisnost.

The post Radno vrijeme Knjižnice u povodu Dana sjećanja na žrtve Domovinskoga rata te Dana sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje appeared first on .

Virtualna izložba o Ivani Lang – istaknutoj hrvatskoj skladateljici

Tue, 11/15/2022 - 06:00

Portal Virtualne izložbe NSK obogaćen je još jednom u nizu virtualnih izložaba koja je ovaj put posvećena Ivani Lang, hrvatskoj skladateljici, glasovirskoj pedagoginji i pijanistici u povodu 110. obljetnice njezina rođenja i 40. obljetnice smrti.

Na virtualnoj izložbi moguće je vidjeti rukopisne note iz ostavštine Ivane Lang koje su u fondu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu od 2017. godine kao i izvatke iz dnevnika, bogatu osobnu korespondenciju te fotografije iz privatnoga arhiva koje su ove godine pripojene njezinoj notnoj ostavštini pohranjenoj u Zbirci muzikalija i audiomaterijala NSK.

Priču o ovoj istaknutoj hrvatskoj skladateljici možete pogledati ovdje.

 

The post Virtualna izložba o Ivani Lang – istaknutoj hrvatskoj skladateljici appeared first on .

Šesta godišnja otvorena konferencija korisnika Integriranoga knjižničnog sustava Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, visokoškolskih i specijalnih knjižnica

Mon, 11/14/2022 - 12:51

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu organizira 16. prosinca 2022. godine u virtualnome izdanju 6. godišnju otvorenu konferenciju korisnika Integriranoga knjižničnog sustava Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, visokoškolskih i specijalnih knjižnica.

Naziv je ovogodišnje Konferencije Sistemsko knjižničarstvo 2022.: Platforme knjižničnih usluga, a namijenjena je informacijskim stručnjacima te knjižničarima iz svih vrsta knjižnica neovisno o knjižničnome programu u upotrebi ili stupnju automatizacije i informatizacije poslovanja knjižnica. Program je dostupan na službenim mrežnim stranicama Konferencije. Svi zainteresirani mogu do 1. prosinca 2022. godine prijaviti svoje sudjelovanje i izlaganje preko registracijskoga obrasca, a sažetke izlaganja potrebno je oblikovati prema priloženome predlošku. Kotizacija za sudjelovanje na Konferenciji se ne naplaćuje.

Tema ovogodišnje Konferencije aktualizira pitanja razvoja sljedećih generacija knjižničnih sustava, interoperabilnosti informacijskih sustava, primjene standarda u informacijskome području, umrežavanja, povezivanja informacijskih sustava, razvojnih aspekata formata za obradu znanja, objave povezanih podataka, razvoja metapodatkovnih standarda i ontologija, razvoja i primjene semantičke infrastrukture te ponovne uporabe podataka. Tema je podijeljena u nekoliko tematskih cjelina:

– platforme knjižničnih usluga: objedinjeno pretraživanje tiskane, elektroničke i digitalne građe, osobitosti sljedeće generacije integriranih knjižničnih sustava, servisi otkrivanja informacija (discovery service), digitalni repozitoriji, API, distribuirani informacijski sustavi, blockchain tehnologija i web3

– razvoj formata: razvoj i posuvremenjivanje formata, prevođenje metapodataka (metadata crossover), konverzija, povezani podatci, sheme metapodataka, razvoj i primjena ontologija, interoperabilnost i BIBFRAME

– povezivanje, razmjena, dijeljenje i ponovna uporaba podataka: podatkovna pismenost, veliki podatci, istraživački podatci, povezani podatci, otvoreni podatci, digitalna analiza, vizualizacija podataka, strojno učenje i suradnja u području digitalne humanistike

– digitalna transformacija: sistemsko knjižničarstvo, uklopljeno knjižničarstvo, pametne knjižnice i knjižnične usluge, proširena i virtualna stvarnost (AV & VR), Internet stvari (IoT) i baštinske ustanove.

Konferencija Sistemsko knjižničarstvo bavi se područjem razvoja i primjene informacijskih sustava te dijelom digitalne transformacije knjižnica i baštinskih ustanova. Naglašava važnost primjene interdisciplinarnoga i transdisciplinarnoga pristupa obradi tema iz područja razvoja informacijskih sustava, upravljanja znanjem, razvojem i primjenom informacijskih sustava u kontekstu baštinskih ustanova. Svrha je Konferencije usvajanje novih znanja i ideja, razmjena mišljenja i iskustava te predstavljanje znanstvenih i stručnih istraživačkih projekata i programa, održavanje radionica i predstavljanje programa i usluga iz područja primjene informacijskih sustava i procesa digitalne transformacije u dijelu baštinskih ustanova. Konferencija je namijenjena podjednako stručnjacima praktičarima, ali i znanstvenicima iz područja knjižnične znanosti, informacijskih i komunikacijskih znanosti, informatike te drugih znanstvenih područja, a posebno se vrednuje interdisciplinarni te transdisciplinarni pristup obradi tema te suradnji među predavačima.

Svi radovi i predstavljanja s Konferencije bit će dostupni u otvorenome pristupu ili pod Creative Commons licencijom (CC BY 3.0 HR) te po završetku objavljeni u recenziranome zborniku radova.

Više o Konferenciji.

The post Šesta godišnja otvorena konferencija korisnika Integriranoga knjižničnog sustava Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, visokoškolskih i specijalnih knjižnica appeared first on .

Sjećanje na Antuna Mihanovića

Mon, 11/14/2022 - 08:35

Lijepa naša domovino,
Oj junačka zemljo mila,
Stare slave djedovino,
da bi vazda sretna bila!

Mila, kano si nam slavna,
Mila si nam ti jedina.
Mila, kuda si nam ravna,
Mila, kuda si planina!

Teci Dravo, Savo teci,
Nit’ ti Dunav silu gubi,
Sinje more svijetu reci,
Da svoj narod Hrvat ljubi.

Dok mu njive sunce grije,
Dok mu hrašće bura vije,
Dok mu mrtve grobak krije,
Dok mu živo srce bije!

(Lijepa naša domovino)

Ime Antuna Mihanovića postalo je simbolom nacionalnoga ponosa Hrvata. Tu je neprolaznu slavu stekao znamenitim stihovima o ljepotama svoje domovine. Riječ je o hrvatskoj himni Lijepa naša domovino koju je uglazbio Josip Runjanin.

Hrvatski književnik i političar Antun Mihanović rođen je 10. lipnja 1796. godine u Zagrebu, gdje je završio pučku školu, gimnaziju i studij filozofije. U Beču je studirao pravo u vrijeme kad se tamo razvijala filologija te se i sam počeo zanimati za nju. Tada je više počeo cijeniti svoj jezik te je u tome duhu napisao brošuru Reč domovini od hasnovitosti pisanja vu domorodnom jeziku 1815. godine, koja se čuva u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu, a njezina vrijednost istaknuta je i u članku u novinama Dom i svijet koji je dostupan na Portalu starih hrvatskih novina. U tome bitnom spisu, koji se pojavio prije hrvatskoga narodnog preporoda, Antun Mihanović za hrvatski jezik traži mjesto koje su svojim jezicima dali drugi narodi. Bio je to prosvjed protiv latinskoga jezika jer je smatrao da se narodnim jezikom najbolje može izraziti misli te da se samo njim može stvarati narodna kultura. Slava što ju je Antun Mihanović dva desetljeća poslije stekao pjesmom Horvatska domovina, odnosno Lijepa naša domovino, čini se još većom i zaslužnijom imamo li na umu da je svoje djelo stvorio u vrijeme kad je Hrvatska ležala u duboku snu i kad je Ljudevit Gaj među malobrojnim hrvatskim piscima tražio suradnike za svoju Danicu. Antun Mihanović u to je vrijeme živio u Rijeci i njegova Horvatska domovina bila je jedan od prvih priloga domoljubnim nastojanjima Ljudevita Gaja, koji je pjesmu objavio u u desetome broju prvoga hrvatskog kulturnog i književnoga časopisa Danicza horvatzka, slavonzka y dalmatinzka, koji od 1836. godine izlazi pod imenom Danica ilirska. Više pojedinosti o tijeku događaja od prve objave u Danici do stvaranja himne te o prigodama i mjestima na kojima se izvodila Mihanovićeva pjesma Horvatska domovina dostupno je na Portalu starih novina i časopisa.

Na mrežnoj stranici Zvuci prošlosti dostupan je zvučni zapis pjesme Lijepa naša domovino.

O bogatoj Mihanovićevoj književnoj ostavštini svjedoči i približno 120 zapisa o njegovim djelima u online katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.

Antun Mihanović preminuo je 14. studenoga 1861. godine u Novim Dvorima nedaleko od Klanjca.

[See image gallery at www.nsk.hr]

The post Sjećanje na Antuna Mihanovića appeared first on .

„Umjetnik živi u svome djelu, a nikako u svome životu“ – uz obljetnicu smrti Tina Ujevića

Sat, 11/12/2022 - 06:00

U slutnji, u čežnji daljine, daljine;
u srcu, u dahu planine, planine.

Malena mjesta srca moga,
spomenak Brača, Imotskoga.

I blijesak slavna šestopera,
i miris (miris) kalopera

Tamo, tamo da putujem,
tamo, tamo da tugujem;

da čujem one stare basne,
da mlijeko plave bajke sasnem;

da više ne znam sebe sama,
ni dima bola u maglama.

(Odlazak)

Pjesmom Odlazak, koja je obilježila mnoge trenutke nostalgije i čežnje za mjestima koja čuvamo duboko u srcu, prisjećamo se pjesnika i boema Augustina Josipa Ujevića – Tina koji je preminuo 12. studenoga 1955. godine.

Augustin Josip Ujević u književnosti je imao usvojeno ime Tin Ujević, ili samo Tin. Riječ je o pjesniku i boemu, kako je rekao akademik Ante Stamać nesumnjivo, najvećem pjesničkom imenu hrvatske književnosti dvadesetog stoljeća. Složili se ili ne s ovim vrjednovanjem, ostaje nam vječna potreba ukazivanja na literarnu vrijednost koju nam je ostavio ovaj velik, neslomivi duh, krajnje samosvojan, te kao takav izabire samotan život u kojem usvaja i stvara svoja pravila.

Tin Ujević rodio se 5. srpnja 1891. godine u Vrgorcu. Svoje je školovanje započeo u Imotskome, nakon čega seli u Makarsku, gdje završava osnovnoškolsko obrazovanje. Godine 1902. odlazi u Split u klasičnu gimnaziju i počinje živjeti u nadbiskupijskome sjemeništu. Nakon mature upisuje studij hrvatskoga jezika i književnosti, klasične filologije, filozofije i estetike na Filozofskome fakultetu u Zagrebu.

Poznato je kako je u početcima svojega rada bio iznimno vjeran Matošu. Preko Matoša došao je do Baudelairea, kojega je prihvatio kao utemeljitelja modernoga pjesništva. Svoje prve dvije zbirke pjesama Lelek sebra i Kolajna, poznate kao dva neopetrarkistička ljubavna brevijara, napisao je tijekom rata u Parizu kao jedinstvenu zbirku. Iako su bile napisane na hrvatskome jeziku, samovoljom nakladnika razdvojene su i tiskane u Beogradu na ćirilici i ekavici.

Osim umjetničkoga djelovanja, Ujević se u svojim pjesmama bavio i politikom, a to se moglo vidjeti kada se pjesnički oglasio 1909. u pravaškoj Mladoj Hrvatskoj, u društvu onih koji su tvorili Matošev krug.

U svojim je pjesmama ostvario snažne trenutke osobne tragike, izrazio je duboke tajne spiritualne, netjelesne ljubavi te ispjevao himne radu i ljudskomu bratstvu. Ujević je kao nedostižni čarobnjak riječi ostao dosljedno izvan svih književnih škola i struja, blizak svima, a opet istodobno različit od drugih.

U online katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu dostupno je približno 455 zapisa o njegovim djelima. Tin Ujević objavljivao je i o njem se pisalo u svim poznatijim književnim novinama i časopisima, a dio te građe u digitaliziranome je obliku dostupan na Portalu digitaliziranih starih hrvatskih novina i časopisa.

Prisjećajući se velikoga Tina u povodu obljetnice njegove smrti, a imajući u vidu iznimno bogat književni opus koji nam je ostavio, ne možemo se ne složiti s njegovom tvrdnjom: „Umjetnik živi u svome djelu, a nikako u svome životu.

Noćas se moje čelo žari,
noćas se moje vjeđe pote;
i moje misli san ozari,
umrijet ću noćas od ljepote.

Duša je strasna u dubini,
ona je zublja u dnu noći;
plačimo, plačimo u tišini,
umrimo, umrimo u samoći.

(Notturno)

The post „Umjetnik živi u svome djelu, a nikako u svome životu“ – uz obljetnicu smrti Tina Ujevića appeared first on .

U Nacionalnoj knjižnici Bugarske otvorena izložba Wealth of color and tradition

Fri, 11/11/2022 - 10:41

U Nacionalnoj knjižnici Bugarske 9. studenoga 2022. godine otvorena je izložba Wealth of color and tradition, nastala kao rezultat istoimenoga projekta na kojemu je jedan od partnera i Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu. Voditelj projekta Wealth of color and tradition je Nacionalna knjižnica Bugarske, a ostali partneri su, uz Nacionalnu i sveučilišnu knjižnicu u Zagrebu, nacionalne knjižnice Gruzije, Crne Gore, Srbije i Rumunjske. Na otvaranju izložbe sudjelovali su predstavnici svih uključenih knjižnica kao i predstavnici njihovih veleposlanstava u Bugarskoj.

Svaka knjižnica za izložbu je iz svojega fonda odabrala tri do pet fotografija, skica ili ilustracija narodnih nošnji i vezova koji na najbolji mogući način ilustriraju ove tradicionalne elemente. Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu za tu je priliku iz fonda Grafičke zbirke odabrala dva crteža i tri litografije iz 19. i 20. stoljeća koji prikazuju bogatstvo i raskoš narodnih nošnji različitih krajeva Hrvatske. Opise odabrane građe iz fonda Grafičke zbirke pripremila je viša kustosica Etnografskoga muzeja u Zagrebu Aida Brenko.

Digitalne preslike odabrane građe predstavljene su na izložbenim panoima, a bit će i dio istoimene virtualne izložbe koja će se, osim ovim, upotpunjavati i novim preslikama narodnih nošnji ne samo zemalja uključenih u projekt nego i svih onih koji za uključivanje pokažu interes. Težnja Nacionalne knjižnice Bugarske je da virtualna izložba preraste u multinacionalnu izložbu koja će pokazati nemjerljivo bogatstvo svjetske etnografske baštine.

Sredstva za realizaciju projekta Nacionalnoj knjižnici Bugarske dodijelila je mreža CENL (The Conference of European National Librarians), koja okuplja ravnatelje 49 nacionalnih knjižnica iz zemalja članica Vijeća Europe, iz fonda za pomoć knjižnicama pogođenim pandemijom bolesti COVID-19 (Covid-19 Support Fund) te iz fonda za potporu projektima posvećenima okupljanju građe i izvora vezanih uz zajednice nedovoljno zastupljene u zbirkama knjižnica članica Mreže (Hidden Stories Support Fund).

Ukupni iznos dodijeljenih sredstva  je 5.000,00 eura, a Nacionalnoj knjižnici Bugarske je dodijeljen temeljem prijave na javni poziv Mreže CENL koji je bio otvoren do 25. ožujka 2022. godine

Osim Nacionalne knjižnice Bugarske, potporu mreže CENL dobila je i Nacionalna knjižnica Litve za ostvarenje projekta namijenjenoga čitanju djeci od najranije dobi.

[See image gallery at www.nsk.hr]

The post U Nacionalnoj knjižnici Bugarske otvorena izložba Wealth of color and tradition appeared first on .

Dan hrvatskih knjižnica 2022.

Fri, 11/11/2022 - 08:07

Dan hrvatskih knjižnica obilježava se 11. studenoga, na obljetnicu nadnevka donošenja prvoga hrvatskog zakona o knjižnicama kojim su postavljeni pravni temelji za planiran i sustavan rad i razvoj svih vrsta hrvatskih knjižnica te svih ključnih odrednica hrvatskoga knjižničarstva.

Svake se godine na Dan hrvatskih knjižnica najboljoj knjižnici dodjeljuje priznanje Knjižnica godine.

Priznanje Knjižnica godine za 2022. godinu bit će dodijeljeno Gradskoj knjižnici Marka Marulića iz Splita, a ovogodišnji Dan hrvatskih knjižnica bit će svečano obilježen u petak 11. studenoga 2022. godine u Splitu.

Dan hrvatskih knjižnica središnje je događanje Mjeseca hrvatske knjige čije je ovogodišnje geslo Misli na sebe – čitaj!, a na to se nadovezuje i ovogodišnje geslo Dana hrvatskih knjižnica Misli na sebe – dođi u knjižnicu!.

Godišnje priznanje utemeljeno je 2010. godine, a za 2021. godinu priznanje Knjižnica godine dodijeljeno je Gradskoj knjižnici Požega.

Priznanje dodjeljuje Hrvatsko knjižničarsko društvo na temelju procjene izvrsnosti prema mjerilima za vrjednovanje propisanima Pravilnikom o dodjeli priznanja Knjižnica godine.

 

 

The post Dan hrvatskih knjižnica 2022. appeared first on .

Raspisan natječaj za popunu upražnjenih sistematiziranih radnih mjesta

Wed, 11/09/2022 - 10:08

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu raspisala je natječaj za popunu sljedećih sistematiziranih radnih mjesta:

– rukovoditelj Odjela zaštita i pohrana
– konzervator za baštinske zbirke u Hrvatskome zavodu za knjižničarstvo
– viši knjižničar u Odjelu nabava i izgradnja zbirki
– diplomirani knjižničar u Odjelu bibliografsko središte (Proces identifikatori)
– diplomirani knjižničar u Odjelu korisničke službe (Proces čitaonice)
– diplomirani knjižničar u Odjelu korisničke službe (Proces informacijski centar)
– stručni savjetnik – predmetni specijalist u Odjelu korisničke službe
– diplomirani knjižničar – redaktor Integriranoga knjižničnog sustava u Odjelu informacijske tehnologije
– knjižničar u Odjelu nabava i izgradnja zbirki
– pomoćni knjižničar u Odjelu nabava i izgradnja zbirki
– pomoćni knjižničar u Odjelu zaštita i pohrana
– viši restaurator tehničar u Odjelu zaštita i pohrana
– knjigoveža u Odjelu zaštita i pohrana
– viši stručni savjetnik za financijske i računovodstvene poslove u Odjelu zajednički poslovi – Odsjek financijski i računovodstveni poslovi
– viši stručni savjetnik za održavanje elektroinstalacija u Odjelu zajednički poslovi – Odsjek održavanje.

Pojedinosti o Natječaju.
Opis poslova i zadaća oglašenih radnih mjesta.

The post Raspisan natječaj za popunu upražnjenih sistematiziranih radnih mjesta appeared first on .

Natječaj za popunu upražnjenih sistematiziranih radnih mjesta od 9. studenoga 2022.

Wed, 11/09/2022 - 10:05

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu raspisala je natječaj za popunu sljedećih sistematiziranih radnih mjesta:

– rukovoditelj Odjela zaštita i pohrana
– konzervator za baštinske zbirke u Hrvatskome zavodu za knjižničarstvo
– viši knjižničar u Odjelu nabava i izgradnja zbirki
– diplomirani knjižničar u Odjelu bibliografsko središte (Proces identifikatori)
– diplomirani knjižničar u Odjelu korisničke službe (Proces čitaonice)
– diplomirani knjižničar u Odjelu korisničke službe (Proces informacijski centar)
– stručni savjetnik – predmetni specijalist u Odjelu korisničke službe
– diplomirani knjižničar – redaktor Integriranoga knjižničnog sustava u Odjelu informacijske tehnologije
– knjižničar u Odjelu nabava i izgradnja zbirki
– pomoćni knjižničar u Odjelu nabava i izgradnja zbirki
– pomoćni knjižničar u Odjelu zaštita i pohrana
– viši restaurator tehničar u Odjelu zaštita i pohrana
– knjigoveža u Odjelu zaštita i pohrana
– viši stručni savjetnik za financijske i računovodstvene poslove u Odjelu zajednički poslovi – Odsjek financijski i računovodstveni poslovi
– viši stručni savjetnik za održavanje elektroinstalacija u Odjelu zajednički poslovi – Odsjek održavanje.

Pojedinosti o Natječaju.

The post Natječaj za popunu upražnjenih sistematiziranih radnih mjesta od 9. studenoga 2022. appeared first on .

Događanje „Mlade sanjalice“ u sklopu Nacionalne kampanje „I ja želim čitati!“ u NSK

Tue, 11/08/2022 - 09:59

U malome predvorju Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu u srijedu 9. studenoga 2022. godine u 12 sati održat će se događanje Mlade sanjalice u suorganizaciji Hrvatskoga knjižničarskog društva, Ureda pravobraniteljice za djecu i Knjižnice.

Predstavljanje manjega dijela školskoga mjuzikla Hej, sanjalice izvest će učenici Prirodoslovne škole Vladimira Preloga. Radnja mjuzikla prati jedan razred tijekom svih četiriju srednjoškolskih godina. U mjuziklu se progovara o važnim društvenim temama poput anksioznosti, perfekcionizma, stresa, ovisnosti te nošenja s teškim obiteljskim situacijama.

U drugome dijelu događanja pod nazivom Idemo se zabaviti glumica Ana Vilenica predstavit će glumačku radionicu s djecom i mladima. Poruka je radionice kako u vremenu izazovnoga odrastanja možemo mladima omogućiti aktivnosti u kojima su kreativni te imaju priliku predstaviti literaturu na osobiti način. Događanje je ostvareno u suradnji s Narodnom čitaonicom i knjižnicom Novi Vinodolski.

Program Nacionalne kampanje za osobe s teškoćama čitanja i disleksijom „I ja želim čitati!“ organiziran je u sklopu manifestacije Mjeseca hrvatske knjige 2022.

 

The post Događanje „Mlade sanjalice“ u sklopu Nacionalne kampanje „I ja želim čitati!“ u NSK appeared first on .

Predstavljena pjesnička zbirka „Mir utrobe i neki promišljaji“ Željka Božića

Tue, 11/08/2022 - 08:47

U Knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića, u petak 4. studenoga, predstavljena je zbirka poezije „Mir utrobe i neki promišljaji“ Željka Božića, objavljena u izdanju Zaklade Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu i Društva hrvatskih književnika. Riječ je o četvrtoj zbirci u biblioteci Anđelko Novaković, koja okuplja laureate istoimene pjesničke nagrade.

Okupljene je najprije pozdravila Jasna Kovačević, predsjednica Zakladne uprave i ravnateljica Knjižnice i čitaonice Bogdana Ogrizovića. O zbirci su govorili urednica Dobrila Zvonarek, pjesnik i kritičar Ervin Jahić i sam autor.

Nagrada Anđelko Novaković Zaklade Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu dodjeljivala se od 2014. do 2017. godine s namjerom poticanja pjesničkoga stvaralaštva mladih, a u spomen na hrvatskoga književnika, esejista i književnoga kritičara Anđelka Novakovića, dugogodišnjega dopredsjednika Društva hrvatskih književnika i djelatnika Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu. Zahvaljujući ovoj nagradi, u Biblioteci Anđelko Novaković objavljene su pjesničke zbirke „Moja pjesma/Mein Gedicht“ Frančeske Liebmann (2015.), „Ptica na ušću smoga“ Marine Katinić (2016.), „Paralaksa“ Ivane Čagalj (2017.) i „Mir utrobe i neki promišljaji“ Željka Božića (2019.).

Posebnu vrijednost pjesničke zbirke „Mir utrobe i neki promišljaji“ čini grafika „Grad“ akademske slikarice i grafičarke Zdenke Pozaić, koja se nalazi u prvih 25 primjeraka knjige, a čiji je detalj pronašao mjesto i na koricama ovoga izdanja.

Predstavljanje ove zbirke dio je programa Mjeseca hrvatske knjige 2022.

Grad

apostrofirajuća stvarnost
lebdi nad našim Gradom
gibamo se nesvjesni.
u parkovima. kroz stoljeća.
glupi. ulicama. uporni.
parabolama. bešćutni.
kružnicama. tragični.
ovaj je Grad perpetualna
talionica pokušaja svijesti
(krute ostatke pomno skrivamo)
iz koje netko ne može pobjeći
pluća mu nadima uvijek
svjež holokaust i njegovi su grijesi
počinjeni našim skrštenim rukama

Željko Božić, “Mir utrobe i neki promišljaji”

Ervin Jahić, Željko Božić i Dobrila Zvonarek na predstavljanju zbirke “Mir utrobe i neki promišljaji” u Knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića. Fotografije: Sandi Antonac.

The post Predstavljena pjesnička zbirka „Mir utrobe i neki promišljaji“ Željka Božića appeared first on .

Predstavljanje novonabavljene Epistolarne zbirke Ivana Lučića Trogiranina i CroAtriuma

Mon, 11/07/2022 - 13:14

U ponedjeljak 14. studenoga 2022. godine u 13 sati u CroAtriumu – novouređenome prostoru Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, bit će predstavljena vrijedna zbirka pisama Ivana Lučića Trogiranina (1604. – 1679.), oca hrvatske povijesne znanosti, hrvatskoga povjesničara, pravnika i kartografa, koja je sada prvi put okupljena i dostupna u Zbirci rukopisa i starih knjiga Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.

U povodu predstavljanja novonabavljene zbirke pisama predstavit ćemo i novu programsku djelatnost CroAtriuma usmjerenu na predstavljanje i interpretaciju djela nacionalne zbirke Croatica u suvremenim multimedijalnim, interaktivnim i digitalnim oblicima.

Pozivamo sve zainteresirane da se pridruže predstavljanju Epistolarne zbirke Ivana Lučića Trogiranina i CroAtriuma, uz obveznu najavu dolaska na e-adresu marketing@nsk.hr do četvrtka 10. studenoga 2022. godine.

The post Predstavljanje novonabavljene Epistolarne zbirke Ivana Lučića Trogiranina i CroAtriuma appeared first on .

Vraćanje posuđenih knjiga bez zakasnine u povodu Mjeseca hrvatske knjige 2022.

Mon, 11/07/2022 - 08:00

Knjigu vrati, ništa ne plati! 

U povodu obilježavanja manifestacije Mjeseca hrvatske knjige 2022. i Dana hrvatskih knjižnica, knjige posuđene u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu mogu se vratiti bez plaćanja zakasnine 10. i 11. studenoga 2022. godine.

Knjige se  vraćaju na pult na kojem su bile posuđene, odnosno na ulaznoj razini i u čitaonicama na trećem i četvrtome katu.

The post Vraćanje posuđenih knjiga bez zakasnine u povodu Mjeseca hrvatske knjige 2022. appeared first on .

Paginacija