Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu

Na temelju članka 9. Pravilnika o postupku dodjeljivanja nagrada i priznanja Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu od 16. studenoga 2023. i Odluke Stručnoga vijeća NSK od 28. studenoga 2023.

NACIONALNA I SVEUČILIŠNA KNJIŽNICA U ZAGREBU

raspisuje

JAVNI POZIV

za dodjelu nagrada i priznanja Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu

Raspisuje se javni poziv za dodjelu sljedećih nagrada i priznanja Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu za 2023. godinu kao što su:

– nagrada za ukupni izniman doprinos u razvoju knjižnične djelatnosti se dodjeljuje fizičkoj osobi koja nije zaposlenik NSK za ukupni izniman doprinos u razvoju knjižnične djelatnosti radi višegodišnjeg poticanja razvoja i inovacija u području knjižnične djelatnosti

– nagrada za ukupni izniman stručni doprinos radu i promidžbi NSK i knjižnične djelatnosti dodjeljuje se zaposleniku NSK za ukupni izniman stručni doprinos radu i promidžbi NSK i knjižnične djelatnosti radi poticanja i promicanja dugogodišnje izvrsnosti i predanosti radu

– priznanje za poticanje unutarsektorske i međusektorske suradnje dodjeljuje se poslovnomu subjektu radi poticanja unutarsektorske i međusektorske suradnje i partnerstva tijekom godine za koju se dodjeljuje nagrada.

Nagrade se sastoje od novčanoga iznosa i povelje, a priznanje se sastoji od povelje. Postupak za dodjelu nagrada i priznanja provodi Ocjenjivački odbor za nagrade i priznanja Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu. Prijedloge za dodjelu nagrada i priznanja mogu podnositi fizičke osobe i poslovni subjekti.

Obrazloženi prijedlog za dodjelu nagrada i priznanja Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu potrebno je u pisanome obliku, uz točnu naznaku na koju se nagradu, odnosno priznanje prijava odnosi, dostaviti Ocjenjivačkomu odboru za nagrade i priznanje Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, Ulica Hrvatske bratske zajednice 4, 10 000 Zagreb, najkasnije do 31. prosinca 2023. godine.

Imena nagrađenih osoba i poslovnoga subjekta kojem će biti dodijeljeno priznanje bit će objavljena prigodom obilježavanja Dana Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu u 2024. godini.

The post Javni poziv za dodjelu nagrada i priznanja Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu za 2023. godinu appeared first on .

Urednica: prof. dr. sc. Sanja Zubčić

Nakladnici: Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu i Sveučilišna knjižnica Rijeka

Godina objave: 2023.

Materijalni opis: 120 str.; 21 cm, glagoljica

ISBN: 978-953-500-236-9 (NSK), ISBN 978-953-7474-13-3 (SVKRI)

Cijena: 452,07 kn / 60,00 € (PDV 5 %)

The post Oficij rimski (Rijeka, 1530.) – faksimilno izdanje s transliteracijom appeared first on .

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu od 21. do 30. studenoga 2023. godine treću je godinu zaredom domaćin uglednomu međunarodnom šahovskom turniru čiji naziv Turnir mira u potpunosti odgovara onomu čemu u ovo doba velikih nemira i ratova težimo.

„Iznimna mi je čast što je Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu ponovno domaćin ovako važnomu šahovskom događanju. Knjižnica je idealno mjesto za njegovo održavanje jer jednako kao i šahovska igra inspirativno je izvorište znanja, sposobnosti i inteligencije“, istaknula je na svečanome otvorenju turnira glavna ravnateljica Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu prof. dr. sc. Ivanka Stričević.

Svoje će znanje na Turniru odmjeriti deset međunarodno priznatih igrača šaha, i to: Anton Korobov, Kirill Shevchenko, Hans Moke Nieman, Ivan Cheparinov, Ante Brkić, Hrvoje Stević, Zdenko Kožul, Robert Zelčić  Alexander Motylev i Ivan Sokolov.

Svi ljubitelji šahovske igre turnir mogu pratiti uživo na službenim mrežnim stranicama Hrvatskoga šahovskog saveza, a više o Turniru doznajte na službenim mrežnim stranicama Turnira mira.

Veliki je značaj ovoga turnira za razvoj šahovske igre u Gradu Zagrebu jer daje priliku Zagrebačkomu šahovskom savezu da se nametne kao nositelj razvoja šaha u regiji centralne Europe. Organizator je turnira Zagrebački šahovski savez uz potporu Gradskoga ureda za obrazovanje, sport i mlade te Sportskoga saveza Grada Zagreba.

Foto: NSK

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu od 21. do 30. studenoga 2023. godine treću je godinu zaredom domaćin uglednomu međunarodnom šahovskom turniru čiji naziv „Turnir mira “.

The post Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu ponovno domaćin međunarodnomu šahovskom turniru appeared first on .

Na poziv Zaklade Stiftung Buchkunst, Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu otvara natječaj Hrvatska lijepa knjiga radi odabira najljepše oblikovanih hrvatskih knjiga za međunarodni natječaj i izložbu Best Book Design from all over the World koja će se održati za trajanja Sajma knjiga u Leipzigu te za izložbu Book Art International koja se organizira u sklopu Sajma knjiga u Frankfurtu. Riječ je o natječaju i izložbama na kojima se predstavljaju dosegnute razine kreacija likovnih urednika, dizajnera i tiskarskog umijeća.

Molimo sve zainteresirane hrvatske nakladnike da do 13. prosinca 2023. godine knjige koje bi željeli prijaviti na natječaj (primjerak po naslovu) pošalju na adresu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, Ulica Hrvatske bratske zajednice 4, 10000 Zagreb, s naznakom Hrvatska lijepa knjiga. Prijaviti se mogu knjige koje su objavljene tijekom 2023. godine. Ocjenjivački sud odabrat će najljepše oblikovane hrvatske knjige, a organizator će o njihovu izboru obavijestiti javnost na svojim mrežnim stranicama i putem medija.

Nakladnike također molimo da za prijavljene knjige ispune popratni obrazac i pošalju ga na e-adresu marketing@nsk.hr.

Kategorije u kojima se knjige mogu prijaviti na natječaj su: književnost; znanost; monografije o umjetnosti i umjetnicima i fotomonografije; knjige za djecu i mladež; školske knjige; bibliofilska i reprint izdanja; katalozi.

Podsjećamo, u 2022. godini na natječaj je pristiglo 175 naslova, od čega je stručni ocjenjivački sud odabrao 18 knjiga koje su predstavljale Hrvatsku na natječaju Best Book Design from all over the World i izložbi Book Art International.

Odabrane knjige nakon Sajma u Frankfurtu postaju dio fonda German Museum of Books and Writing u Leipzigu, koji je dio Njemačke nacionalne knjižnice (Die Deutsche Bibliothek).

The post Otvoren natječaj „Hrvatska lijepa knjiga” za 2023. godinu appeared first on .

U Zagrebu od 22. do 26. studenoga održava se 10. zagrebački harfistički festival koji ove godine ugošćuje poznati ukrajinski Glowing harp festival koji se prvi put održava u hrvatskoj metropoli.

Pod umjetničkim vodstvom Tajane Vukelić Peić, ovogodišnji festival na temu Sinteza u umjetnosti organiziran je u suradnji s programom Europske unije za kulturnu potporu Kreativna Europa.

Kao dio programa Zagrebačkoga harfističkog festivala, Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu u svojim prostorima od 23. do 25. studenoga ugošćuje program majstorskih tečajeva (Masterclass) za harfu.

Osim koncerata niza domaćih hrvatskih harfista, uključujući Mirjam Lučev Debanić i Mirjanu Krišković, održat će se radionice i majstorski tečajevi uglednih harfističkih pedagoga poput Isabelle Moretti, Noelie Cotune i Manje Smits.

Ovogodišnji naglasak Festivala bit će i na predstavljanju umjetnosti ukrajinskih harfistica poput inspirativne Veronike Lemishenko, Laryse Klievtsove i drugih.

Raspored Festivala

Srijeda, 22. studenoga

• 14 sati, Novinarski dom – registracija sudionika Festivala
• 17 sati, Novinarski dom – koncert otvorenja Mladi talenti, Viktorija Smetana Yelyzaveta Rakovska Petra Barišić i Tara Franjić
• 20 sati, Novinarski dom – koncert Trio Zagrebačke filharmonije, Mirjam Lučev Debanić Martin Draušnik i Zita Draušnik

Četvrtak, 23. studenoga

• 9 – 15 sati, Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, majstorski tečajevi
• 17 sati, Češka beseda (mala dvorana) – koncertna radionica Zabava s harfom: Arne Werkman, Evgen Andreev, Myroslav Skoryk, Lauren Scott, Estera Witynska, Sirin Pancaroglu, Anna Segal, Manja Smits, Larysa Klijevcova i Veronika Lemishenko
• 20 sati, crkva sv. Franje Ksaverskoga – koncert Strune i dah, Veronika Ćiković, Lucija Stilinović, Helena Lucić, Šego Tajana Vukelić Peić i Srđan Peić

Petak, 24. studenoga

• 9 – 15 sati, Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, majstorski tečaj s Manjom Smits
• 20 sati, crkva sv. Franje Ksaverskoga – koncert Harfa i orgulje, Julia Christine Lukan, Valentin Lukan, Veronika Lemishenko i Stanislav Kalinin

Subota, 25. studenoga

• 9 – 15 sati, Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, majstorski tečajevi
• 19 sati, Novinarski dom – koncert Harfa i orgulje, Isabelle Moretti & Zagrebački solisti

Nedjelja, 26. studenoga

• 16 sati, Češka beseda – nastup studenata festivala Završna ceremonija
• 20 sati, Novinarski dom – koncert Poetična harfa, Noelia Cotuna, Urška Gutnik i Veronika Lemišenko

Više informacija o Festivalu možete pročitati na stranici Festivala na Facebooku na poveznici https://www.facebook.com/profile.php?id=100069303138579.

Izvor naslovne fotografije: https://pixabay.com/photos/concert-harp-logo-hamburg-breysen-1335779.

The post Održava se 10. zagrebački harfistički festival appeared first on .

Ovogodišnja konferencija Sistemsko knjižničarstvo 2023.: Digitalna transformacija održat će se u hibridnome obliku u utorak 12. prosinca 2023. godine u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu.

Konferenciju organizira Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, a skup je namijenjen informacijskim stručnjacima te knjižničarima iz svih vrsta knjižnica neovisno o knjižničnom programu u uporabi ili stupnju automatizacije i informatizacije poslovanja knjižnica.

Konferencija Sistemsko knjižničarstvo bavi se područjem razvoja i primjene informacijskih sustava te segmentom digitalne transformacije knjižnica i baštinskih ustanova. Konferencija naglašava važnost primjene interdisciplinarnoga pristupa obradi tema iz područja razvoja informacijskih sustava, upravljanja znanjem, razvojem i primjenom informacijskih sustava u kontekstu baštinskih ustanova. Konferencija je namijenjena podjednako knjižničarima praktičarima, ali i znanstvenicima iz područja knjižnične znanosti, informacijskih i komunikacijskih znanosti, računalstva te drugih znanstvenih područja, a posebno se vrednuje interdisciplinarni pristup obradi tema i međusektorska suradnja predavača.

Tema ovogodišnje konferencije pod nazivom Digitalna transformacija aktualizira pitanja digitalne preobrazbe baštinskoga sektora, utjecaja umjetne inteligencije, razvoja novih koncepta knjižnične tehnologije, razvoja standarda u informacijskome području, umrežavanja, povezivanja informacijskih sustava, razvoja formata za obradu znanja, povezanih podataka, razvoja metapodatkovnih standarda i ontologija, razvoja i primjene semantičke infrastrukture, otvorenih podataka i ponovne uporabe podataka.

Prijave sažetaka izlaganja otvorene su do 1. prosinca 2023. godine, a sve dodatne informacije nalaze se na mrežnoj stranici Skupa.

Konferencija se održava uz potporu Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske.

The post Prva obavijest o održavanju konferencije „Sistemsko knjižničarstvo 2023.: Digitalna transformacija“ appeared first on .

U Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu u srijedu 15. studenoga 2023. godine održana je završna svečanost Nacionalnoga kviza za poticanje čitanja, natjecanje za mlade čitatelje koje se tradicionalno provodi u sklopu Mjeseca hrvatske knjige, a organiziraju ga Knjižnice grada Zagreba – Hrvatski centar za dječju knjigu i Odjel za djecu i mladež s Mediotekom Gradske knjižnice.

Okupljene je na događanju u ime Knjižnica grada Zagreba, organizatora manifestacije i kviza, pozdravila Višnja Cej, ravnateljica Knjižnica grada Zagreba i predsjednica Organizacijskoga i Programskoga odbora MHK-a. U ime domaćina, Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, skupu se obratila dr. sc. Ivanka Stričević, glavna ravnateljica NSK. Skup je u ime Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske  pozdravila Maja Zrnčić, voditeljica Nacionalne strategije poticanja čitanja, programa Ruksak (pun) kulture i Rođeni za čitanje.

Program je vodila Isabella Mauro, voditeljica Hrvatskoga centra za dječju knjigu, i njezine kolegice iz Odjela za djecu i mladež KGZ-a Natalija Dragoja i Klaudija Šarčević.

Nacionalni kviz za poticanje čitanja, kao jedan od središnjih programa MHK-a, nosio je naziv Pronađeni u prijevodu i posebno je istaknuo kvalitetne prijevode inozemnih knjiga za djecu i mlade, hrvatske prevoditelje te njihovu ulogu u spajanju djece s kvalitetnom svjetskom literaturom. Nakon toga, na kvizu su predstavljene tri knjige: Alexander von Humboldt Volkera Mehnerta i Claudie Lieb (u prijevodu Lare Hölbling Matković), Nahoče iz Wammerswalda Stefana Boonena (u prijevodu Svetlane Grubić Samaržije) i Tajni vrt Francesa Hodgsona Burnetta (u prijevodu Ivane Ott).

Na završnoj svečanosti kviza javno je izvučena glavna kao i 15 utješnih nagrada, a dobitnica je glavne nagrade Kiara Filipović iz Osnovne škole Zlatar Bistrica.

Također, na završnoj svečanosti kviza svoje su recenzije navedenih knjiga čitala djeca iz akcije Riznica recenzija nastale u sklopu projekta Ključ do znanja Knjižnice Dugave KGZ-a, dok je u prigodnome dijelu programa nastupio Triko Cirkus Teatar.

Nacionalni kviz za poticanje čitanja ujedno je i završnica nacionalne manifestacije Mjesec hrvatske knjige koja se ove godine održala pod nazivom Književnost bez granica! te je bila posvećena prevoditeljima, odnosno književnomu prevođenju sa sloganom Nek’ ti riječ ne bude strana(c).

The post Završna svečanost Nacionalnoga kviza za poticanje čitanja 2023. appeared first on .

Uoči Dana sjećanja na žrtve Domovinskoga rata te Dana sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu radit će prema posebnome radnom vremenu.

U petak 17. studenoga 2023. Knjižnica će raditi do 21 sat.

U subotu 18. studenoga 2023. godine Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu bit će zatvorena. 

U ponedjeljak 20. studenoga 2023. godine otvaramo svoja vrata prema redovitome radnom vremenu.

Tih se dana prisjećamo svih onih koji su svoje živote nesebično dali za obranu Domovine, a to se posebno odnosi na grad Vukovar koji je 18. studenoga 1991. godine doživio posebnu tragediju, tragediju cijeloga jednog naroda koji je svoju patnju i herojsku obranu utkao u hrvatsku slobodu i neovisnost.

The post Radno vrijeme Knjižnice u povodu Dana sjećanja na žrtve Domovinskoga rata te Dana sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje appeared first on .

U Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu 13. studenoga svečano je otvorena izložba Dr. Elza Kučera koja se može razgledati do 24. studenoga 2023. godine.

Izložba daje uvid u život i rad prve hrvatske knjižničarke, prve javne službenice na našim prostorima, prve eksperimentalne psihologinje i prve Hrvatice rođene u Hrvatskoj koja je doktorirala filozofiju – samozatajne i nekonvencionalne Elze Kučere.

Na svečanome otvorenju izložbe okupljenima su se obratili glavna ravnateljica Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu prof. dr. sc. Ivanka Stričević, ravnatelj Instituta za filozofiju dr. sc. Luka Boršić, ravnateljica Uprave za arhive, knjižnice i muzeje i izaslanica ministrice kulture i medija Anuška Deranja Crnokić, viša znanstvena suradnica u Odsjeku za povijest prirodnih i matematičkih znanosti Hrvatska akademije znanosti i umjetnosti dr. sc. Marijana Borić i znanstvena savjetnica na Institutu za filozofiju Ivana Skuhala Karasman,

„Hrvatska je povijest obilježena ženama koje su je stvarale i mijenjale, nekima danas dobro znanima, a drugima neznanima. Jedna je od manje znanih upravo Elza Kučera, čije je ime utkano u povijest Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu u kojoj je provela cijeli radni vijek, izborivši se za rad u tada Kraljevskoj sveučilišnoj knjižnici, najprije kao volonterka, a onda i kao prva zaposlena javna službenica i prva knjižničarka na našim prostorima. Ponosni smo što se njezina bogata ostavština rukopisa, dokumenata, pisama i fotografija čuva u našoj Zbirci rukopisa i starih knjiga. Upravo je ona bila izvor istraživanja dr. sc. Luke Boršića i dr. sc. Ivane Skuhala Karasman na temelju kojega je izložba Dr. Elza Kučera i nastala“, istaknula je glavna ravnateljica Knjižnice.

Izložbu čini 20 panoa koji prate Elzin život od osnovne škole do obrazovanja na sveučilištima u Beču, Zagrebu i Zürichu, gdje je 1909. doktorirala filozofiju, te predstavljaju njezino djelovanje u području filozofije, knjižničarstva i filozofije. Jedan je pano posvećen njezinoj objavljenoj poeziji te o borbi za ženska prava u Hrvatskoj, a izloženi su i dokumenti i rukopisi te njezini osobni predmeti.

„Budući da je Elza Kučera bila knjižničarka, ona je predano čuvala svoju dokumentaciju i sve je sačuvano u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu, samo je trebalo obraditi“, naglasila je znanstvena savjetnica na Institutu za filozofiju Ivana Skuhala Karasman, suautorica knjige i izložbe.

Izložba se temelji na dugogodišnjem istraživačkom radu dr. sc. Luke Boršića i dr. sc. Ivane Skuhala Karasman i održava se u sklopu manifestacije Žene u NSK kojom Knjižnica u 2023. godini slavi postignuća žena u kulturi i znanosti kako bi inspirirala i potaknula na istraživanja te upotpunila pogled na hrvatsku povijest i baštinu, u kojoj su žene i njihovi doprinosi još nedovoljno prepoznati.

U sklopu otvorenja izložbe prikazana je i videonajava kratkoga dokumentarnog filma o Elzi Kučeri pod nazivom Dr. Elza Kučera, žena, znanstvenica, knjižničarka koji je Nacionalna i sveučilišna knjižnica priredila u suradnji s Institutom za filozofiju, studijem SNS i Krunom Serdarom, a uz novčanu potporu Konferencije ravnatelja europskih nacionalnih knjižnica (The Conference of European National Librarians – CENL). Dokumentarni film bit će prikazan 16. studenoga na Trećem programu Hrvatske radiotelevizije. Od toga nadnevka moći će se pogledati i na izložbi, a tijekom studenoga i na portalu Večernjega lista.

Izložbu Dr. Elza Kučera u povodu 140. obljetnice rođenja Elze Kučere organizirali su Institut za filozofiju i NSK kako bi širu javnost upoznali sa životom i djelovanjem ove iznimne Hrvatice.

The post Otvorena izložba „Dr. Elza Kučera“ u NSK appeared first on .

Centar za znanstvene informacije Instituta Ruđer Bošković dobitnik je priznanja „Knjižnica godine“ za 2023. godinu!

Na svečanome otvorenju 48. skupštine Hrvatskoga knjižničarskog društva Centru za znanstvene informacije Instituta Ruđer Bošković dodijeljeno je priznanje „Knjižnica godine“ za 2023. godinu.

Nagradu je u ime Centra za znanstvene informacije Instituta Ruđer Bošković primio voditelj Centra dr. sc. Bojan Macan.

Priznanje se Centru za znanstvene informacije Instituta Ruđer Bošković dodjeljuje zbog iznimna doprinosa poticanju kreativnosti, inovativnosti i unapređivanja kvalitete rada, ustrajnoga djelovanja, kvalitete i kreativnosti u pružanju specifičnih usluga i programa korisnicima i zajednici u kojoj knjižnica djeluje, odgojnoga i obrazovnoga rada, djelotvornoga rada s javnošću te suradnje s drugim knjižnicama i institucijama na domaćoj i međunarodnoj razini.

Čestitamo Centru za znanstvene informacije Instituta Ruđer Bošković i želimo im nastavak dugogodišnjega uspješnog rada!

Foto: NSK

The post Centar za znanstvene informacije Instituta Ruđer Bošković dobitnik priznanja „Knjižnica godine“ za 2023. godinu appeared first on .

U organizaciji Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu 9. i 10. studenoga 2023. godine održana je 2. međunarodna konferencija o zelenim knjižnicama Let’s Go Green!. Omogućivši razmjenu najnovijih spoznaja i praksi iz područja zelenih knjižnica, Konferencija je potaknula duboku refleksiju o održivosti u svim vrstama knjižnica te potaknula globalnu mrežu sudionika na aktivnu suradnju i dijalog.

Na svečanome otvorenju okupljenim sudionicima Konferencije prigodno su se obratili pomoćnica za djelatnost nacionalne knjižnice Republike Hrvatske dr. sc. Sofija Klarin Zadravec, predsjednica Komisije za Zelene knjižnice Hrvatskoga knjižničarskog društva Blaženka Klemar Bubić i državni tajnik dr. sc. Ivica Poljičak koji su, među ostalima, istaknuli važnu ulogu knjižnica u edukaciji i promicanju održivoga razvoja društva u cjelini.

Konferencija je privukla više od 80 sudionika iz zemlje i inozemstva koji su imali priliku poslušati više od 20 izlaganja kao i pet posterskih izlaganja međunarodno priznatih znanstvenika, stručnjaka i aktivista iz područja održivosti i zelenih inicijativa.

Osim razmjene teorije i prakse, program je ponudio i zanimljivosti, i to debatu o održivim temama i radionicu o izradbi seta građanske znanosti, a održana je i panel rasprava o perspektivama mladih u održivome razvoju. Tijekom dvaju dana Konferencije sudionici su imali priliku sudjelovati i u kratkim vježbama koje je vodila Iva Morandini Ćavarović kao doprinos i promidžba zdravomu načinu življenja.

Konferencija je obogaćena i izložbom fotografija prirode autora Mije Perkovića i Damjana Kopričanca te umjetničkih instalacija akademskoga slikara i stručnjaka za restauraciju i konzervaciju Steve Leskovca.

Konferencija je službeno zaključena interaktivnim pub kvizom kojim su sudionici testirali svoje znanje i reflektirali lekcije naučene tijekom Konferencije.

Glavni govornici programa bili su predsjednik Radne skupina za okoliš, održivost i knjižnice (ENSULIB) Međunarodnoga saveza knjižničarskih društava i ustanova (IFLA) Harri Sahavirta i voditeljica visokoga obrazovanja i znanosti u Britanskoj knjižnici Maja Maričević. Pozvani izlagači bili su: voditeljica Knjižnice Sveučilišta Južna Danska Najmeh Shaghaei, ravnateljica Gradske knjižnice „Ivan Goran Kovačić“ Karlovac Kristina Čunović i voditelj Sveučilišne knjižnice u Puli Ivan Kraljević. Panelisti u raspravi o perspektivama mladih u održivome razvoju bili su: Barabara Balenović (Knjižnice Grada Zagreba), Magdalena Makar (ODRAZ – Održivi razvoj zajednice), Harri Sahavirta (IFLA ENSULIB) i Dražen Šimleša (Institut društvenih znanosti Ivo Pilar).

Konferencija je organizirana u suradnji s Međunarodnim savezom knjižničarskih društava i ustanova (IFLA) – Radna skupina za okoliš, održivost i knjižnice (ENSULIB), Hrvatskim knjižničarskim društvom (HKD) – Komisija za zelene knjižnice i Zagrebačkim knjižničarskim društvom (ZKD), uz financijsku potporu Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske.

Konferencija je nastavak programa Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu Zelena knjižnica za zelenu Hrvatsku, koji je pokrenut 2016. godine radi izobrazbe korisnika Knjižnice, ali i šire javnosti o važnosti zaštite i očuvanja prirode te poticanja održivoga razvoja.

The post Održana 2. međunarodna konferencija o zelenim knjižnicama „Let’s Go Green!“ appeared first on .

Od 13. do 14. studenoga 2023. godine u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu održat će se 48. skupština Hrvatskoga knjižničarskog društva.

Tema je ovogodišnje Skupštine Pišem, čitam, razumijem i primjenjujem : zakonodavna podloga za poslovanje društva koja okuplja sljedeće podteme:

– okrugli stol Komisije za pravne i srodne knjižnice Pravna pismenost: kako iščitati i razumjeti pravne dimenzije zakona u knjižničarstvu
– panel raspravu Komisije za čitanje Kultura čitanja jučer, danas i sutra : panel rasprava o važnosti strateškog i sustavnog bavljenja pitanjima kulture čitanja
– radionicu Komisije za javno zagovaranje Javno zagovaranje – kako krenuti malim koracima?.

Na svečanome otvorenju koje će se održati prvoga dana Skupštine u 12 sati, u povodu Dana hrvatskih knjižnica koji se obilježava 11. studenoga, Hrvatsko knjižničarsko društvo uručit će priznanje Knjižnica godine najboljoj knjižnici u 2023. godini.

48. skupština Hrvatskoga knjižničarskog društva održava se u organizaciji Hrvatskoga knjižničarskog društva i suorganizaciji Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu i Zagrebačkoga knjižničarskog društva te uz financijsku potporu Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske.

Pojedinosti o Skupštini.

The post U NSK se od 13. do 14. studenoga održava 48. skupština HKD-a appeared first on .

U Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu 9. i 10. studenoga 2023. godine održat će se 2. međunarodna konferencija o zelenim knjižnicama Let’s Go Green!.

Više od 80 sudionika iz zemlje i inozemstva tijekom dvaju dana Konferencije imat će priliku poslušati više od 20 izlaganja međunarodno priznatih znanstvenika, stručnjaka i aktivista iz različitih zelenih područja.

Uz bogat program izlaganja, sudionici će svoja znanja o zelenim temama proširiti sudjelovanjem u radionicama, raspravama i pub kvizovima, a svakoga će se jutra i zagrijati vođenim vježbama.

Umrežavanje, razmjena iskustava i prijenos znanja

Temeljna je svrha Konferencije međunarodno umrežavanje, razmjena iskustava i prijenos znanja s ključnim temama kao što su zelena tranzicija, održivi razvoj, energetska učinkovitost – UN Agenda 2030 te Europski zeleni plan iz perspektive knjižničarstva.

Konferencija je i prilika da se Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu predstavi kao jedna od ključnih ustanova koja promiče ciljeve održivih razvoja i ugrađuje ih u svoje poslovanje i kao takva je primjer drugim knjižnicama u Hrvatskoj i svijetu.

Organizatori i parteneri Konferencije

Organizator je Konferencije Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu s partnerima Međunarodnim savezom knjižničarskih društava i ustanova (IFLA) – Radna skupina za okoliš, održivost i knjižnice (ENSULIB), Hrvatskim knjižničarskim društvom (HKD) – Komisija za zelene knjižnice i Zagrebačkim knjižničarskim društvom (ZKD).

Konferencija se održava uz financijsku potporu Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske.

Zelena knjižnica za zelenu Hrvatsku

Održavanje ove Konferencije potaknuto je uspjehom 1. konferencije održane u studenome 2018. godine i nastavak je programa Zelena knjižnica za zelenu Hrvatsku, koji je Knjižnica pokrenula 2016. godine radi izobrazbe svojih korisnika, osobito studenata, te podizanja opće svijesti o važnosti zaštite i očuvanja prirodnih bogatstava Hrvatske kao bitnoga čimbenika nacionalne kulturne baštine.

Godine 2023. Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu za program Zelena knjižnica za zelenu Hrvatsku dodijeljena je ugledna međunarodna nagrada Energy Globe Award.

The post Uskoro počinje 2. međunarodna konferencija o zelenim knjižnicama appeared first on .

Drugo, izmijenjeno i dopunjeno izdanje knjige Diplomatski pečat – sasvim osobno 6. studenoga 2023. godine predstavljeno je u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu u sklopu Tjedna Sveučilišta u Zagrebu, a u povodu početka 355. akademske godine.

Knjiga urednika prof. dr. sc. Gorana Bandova, Jelena Perlete i Ivane Petrović sastavljena je od stotinjak kratkih diplomatskih sjećanja koja govore o različitim razgovorima i anegdotama povezanima s najznačajnijim vanjskopolitičkim događajima u Republici Hrvatskoj u zadnjih trideset godina, a izdavač je knjige Sveučilište u Zagrebu.

Svečano predstavljanje započelo je čitanjem nekoliko ulomaka iz knjige u interpretaciji Željka Tomca, nakon čega su uslijedili pozdravni govori rektora Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Stjepana Lakušića i predsjednika Hrvatskoga diplomatskoga kluba prof. dr. sc. dr. h. c. Emilija Marina.  Nazočnima su se potom obratili urednici knjige prof. dr. sc.  Goran Bandov, Jelena Perleta i Ivana Petrović koji su zahvalili svima koji su im pomogli u pripremi knjige.

Autori su posebno zahvalili bivšem rektoru Sveučilišta u Zagrebu prof. emer. Damiru Borasu i aktualnome rektoru prof. dr. sc. Stjepanu Lakušiću, medijima koji su od početka davali potporu ovomu projektu te Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu kao domaćinu ovoga svečanog događanja.

Na svečanome predstavljanju novo izdanje knjige Diplomatski pečat – sasvim osobno predstavio je i prof. dr. sc. Mate Granić, bivši ministar vanjskih poslova i savjetnik predsjednika Vlade Republike Hrvatske.

U glazbenome dijelu programa nastupili su studenti Muzičke akademije Sveučilišta u Zagrebu.

Fotografija: Sveučilište u Zagrebu

The post Predstavljena knjiga „Diplomatski pečat – sasvim osobno“ u sklopu Tjedna Sveučilišta u Zagrebu appeared first on .

Sa zadovoljstvom vas pozivamo na svečano otvorenje izložbe Dr. Elza Kučera koje će se održati u ponedjeljak 13. studenoga u 13 sati u velikome predvorju Knjižnice.

Izložba daje uvid u život i rad prve hrvatske knjižničarke, prve javne službenice na našim prostorima, prve eksperimentalne psihologinje i prve Hrvatice rođene u Hrvatskoj koja je doktorirala filozofiju – samozatajne i nekonvencionalne Elze Kučere.

U programu svečanoga otvorenja Izložbe sudjelovat će glavna ravnateljica Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu prof. dr. sc. Ivanka Stričević, ravnatelj Instituta za filozofiju dr. sc. Luka Boršić, znanstvena savjetnica na Institutu za filozofiju Ivana Skuhala Karasman i viša znanstvena suradnica u Odsjeku za povijest prirodnih i matematičkih znanosti Hrvatska akademije znanosti i umjetnosti dr. sc. Marijana Borić.

Izložbu Dr. Elza Kučera u povodu 140. obljetnice rođenja Elze Kučere organiziraju Institut za filozofiju i NSK kako bi širu javnost upoznali sa životom i djelovanjem ove iznimne Hrvatice. Izložba se temelji na dugogodišnjem istraživačkom radu dr. sc. Luke Boršića i dr. sc. Ivane Skuhala Karasman i održava se u sklopu manifestacije Žene u NSK kojom Knjižnica u 2023. godini slavi postignuća žena u kulturi i znanosti kako bi inspirirala i potaknula na istraživanja te upotpunila pogled na hrvatsku povijest i baštinu, u kojoj su žene i njihovi doprinosi još nedovoljno prepoznati.

Više o Elzi Kučeri i nastajanju ove izložbe pročitajte na blogu NSK.

The post Otvorenje izložbe “Dr. Elza Kučera” u NSK appeared first on .

Knjigu vrati, ništa ne plati!

U povodu obilježavanja manifestacije Mjeseca hrvatske knjige 2023. i Dana hrvatskih knjižnica, knjige posuđene u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu mogu se vratiti bez plaćanja zakasnine od 9. do 11. studenoga 2023. godine.

Knjige se vraćaju na pult na kojem su bile posuđene, odnosno na ulaznoj razini i u čitaonicama na trećem i četvrtome katu.

Autor fotografije: NSK.

The post Vraćanje posuđenih knjiga bez zakasnine u povodu Mjeseca hrvatske knjige 2023. appeared first on .

… prijevod niti nastaje, niti živi u vakuumu.

The post Citat 1. studenog 2023. appeared first on .

U Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu 24. listopada održana je radionica pod nazivom Scopus Only Day koja je organizirana u suradnji s Hrvatskom udrugom za znanstvenu komunikaciju (ZNAK) i tvrtkom Elsevier. Radionica je bila namijenjena urednicima hrvatskih znanstvenih i i stručnih časopisa.

Scopus je bibliografska i citatna baza podataka tvrtke Elsevier koja indeksira znanstvene časopise iz cijeloga svijeta i obuhvaća sva područja znanosti. Svoje mjesto u ovoj bazi pronašao je i 161 hrvatski časopis, a velik broj njih tome i teži jer indeksiranost u njoj pridonosi poboljšanju istraživačkoga okružja hrvatskim znanstvenicima te omogućuje međunarodnu vidljivost njihove znanstvene produktivnosti.

Veliku ulogu u tome hoće li časopis biti indeksiran u ovoj uglednoj bazi ima njegova uređivačka politika. Upravo je svrha radionice bila upoznati urednike znanstvenih časopisa sa standardima uredničkoga rada, odnosno koje su uredničke odgovornosti i prava. Većina sudionika radionice kao i ostalih urednika znanstvenih časopisa dolazi iz redova uglednih znanstvenika koji su autori članaka u znanstvenim časopisima, recenzenti ili članovi uredničkoga odbora nekoga časopisa. Radionica je zamišljena kao pomoć onima koji su novi u uredničkome poslu, ali i kao podsjetnik ili oblik trajne izobrazbe i iskusnim urednicima, te kao uputa za dobru uredničku praksu u znanstvenome časopisu.

Uzimajući u obzir standarde uredničkoga rada, svrha je radionice bila poboljšanje međunarodne suradnje i partnerstva u stručnoj i znanstvenoj međunarodnoj zajednici te osigurati bolja promidžba hrvatske znanosti u svijetu.

Nakon pozdravnih riječi glavne ravnateljice Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu prof. dr. sc. Ivanke Stričević i direktora sadržaja Scopusa dr. sc. Wima Meestera uslijedila su izlaganja pozvanih izlagača – Ive Melinšćak Zlodi koja je dala pregled trenutačnoga stanja hrvatskih časopisa i dr. sc. Katarine Botić koja je predstavila uspješnu priču o hrvatskim časopisima u Scopusu. U drugome dijelu izlaganja su održali dr. sc. David Rew koji je hrvatskim urednicima dao korisne savjete o (pred)uvjetima ulaska časopisa u Scopus te Galina Iakshonok o koracima koji slijede jednom nakon što je časopis prihvaćen i indeksiran u Scopusu.

Dana 25. listopada predstavnice NSK Ivana Matijević i Alisa Martek sudjelovale su na sastanku sa Scopus Content Selection and Advisory Board (CSAB). Scopus CSAB međunarodna je skupina znanstvenika, istraživača i knjižničara koji predstavljaju glavne znanstvene discipline. Tijekom godine članovi odbora odgovorni su za pregled svih naslova koji se predlažu Scopusu. CSAB se sastoji od 17 predmetnih stručnjaka, od kojih svaki predstavlja određeno područje. Preporuke CSAB-a izravno utječu na opći smjer Scopusa i određivanje prioriteta zahtjeva za novim sadržajem kako bi se osiguralo da sadržaj Scopusa ostane međunarodni i relevantan. Ivana Matijević predstavila je primjere korištenja podataka iz Scopusa za hrvatsku akademsku i znanstvenu zajednicu, od zahtjeva pojedinih znanstvenika, institucija, uredništava časopisa do nacionalnih analiza.

Na sastanku je dr. sc. Iva Grabarić Andonovski predstavila rad Udruge ZNAK, a dr. sc. Ivan Marić i Draženko Celjak predstavili su SRCE, portal Hrčak i napore koji su u suradnji s Udrugom Znak i NSK uloženi u automatizaciji indeksiranja hrvatskih časopisa u Scopusu kako bi sadržaj bio pravodoban i točan te kako bi se smanjilo vrijeme čekanja pojavljivanja najnovijega sadržaja hrvatskih časopisa u Scopusu. Članovi odbora CSAB dali su mnoge sugestije za poboljšanje uredničkoga rada. Primili smo pohvale za razvoj nacionalnih infrastruktura, ali i edukaciju korisnika.

The post Održana radionica „Scopus Only Day“ u NSK i sastanak Scopus Content Selection and Advisory Board s hrvatskim predstavnicima appeared first on .

14. savjetovanje za narodne knjižnice u Republici Hrvatskoj – s međunarodnim sudjelovanjem održano je u Dubrovniku od 11. do 14. listopada 2023. u Studentskome centru Sveučilišta u Dubrovniku.

Organiziranjem Savjetovanja u Dubrovniku, Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu kao glavni organizator obilježila je dvadesetu obljetnica rada ove nacionalne konferencije posvećene narodnomu knjižničarstvu (2003. – 2023.) i desetu obljetnicu otkako se organizira u Republici Hrvatskoj kao članici Europske unije (2013. – 2023.) te je održana u godini kada se Republika Hrvatska pridružila eurozoni i šengenskomu prostoru.

Ovogodišnja glavna tema trodnevne konferencije bila je Narodne knjižnice – stabilnost i održivi razvoj i obuhvatila je izlaganja u sklopu šest podtema: Uloga i vrijednost narodnih knjižnica, Status i financiranje narodnih knjižnica, Modeli financiranja – osnovni i alternativni izvori financiranja za održivi razvoj, Programi Erasmus+ – prilika za knjižnice, Razvoj knjižnica prema društvenoj uključenosti i digitalnoj knjižnici i Knjižnice – partneri održivog razvoja kroz zelenu i digitalnu tranziciju.

Savjetovanje u Dubrovniku okupilo je 187 sudionika, a tijekom triju dana trajanja Savjetovanja održano je 54 izlaganja i sedam predstavljanja u sklopu dviju radionica te jedne panel rasprave na temu zelenih knjižnica i Knjižničarski filmski festival, a sudionici Savjetovanja imali su priliku upoznati se i s radom Dubrovačkih knjižnica, ovogodišnjega domaćina Skupa, kao i s radom izlagača koji sudjeluju u popratnome programu – nakladničkim kućama Katarina Zrinski i Školska knjiga te tvrtkom Primat Logistika.

Ovogodišnje 14. izdanje skupa organizirala je Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu u suradnji s Hrvatskim knjižničarskim društvom, Dubrovačkim knjižnicama i Knjižničarskim društvom Dubrovnik te partnerima – Nacionalnom i sveučilišnom knjižnicom u Ljubljani, Savezom knjižničarskih društava Slovenije, Udrugom narodnih knjižnica Grosuplje i Deskom Kreativne Europe Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske. Savjetovanje se redovito održava uz pokroviteljstvo Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske, kojem su se ove godine pridružili Dubrovačko-neretvanska županija i Grad Dubrovnik.

Sve pojedinosti o Skupu dostupne su na mrežnoj stranici http://sznk.nsk.hr.

Autor fotografija: Vedran Levi (Dubrovačke knjižnice)

The post Održano 14. savjetovanje za narodne knjižnice u Republici Hrvatskoj appeared first on .

U Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu 24. listopada 2023. godine predstavljeno je veličanstveno faksimilno izdanje i transliteracija Oficija rimskoga.

U nakladničkome pothvatu iza kojega stoji dugo razdoblje predanoga i intenzivnoga rada, a kojemu je svrha predanim i znatiželjnim istraživačima približiti prvu datiranu knjigu riječke glagoljske tiskare modruškoga biskupa Šimuna Kožičića Benje, sudjelovali su Sveučilišna knjižnica u Rijeci i Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

Izdanje su predstavili urednica izdanja prof. dr. sc. Sanja Zubčić, recenzenti akademik Mateo Žagar i doc. dr. sc. Vera Blažević Krezić te akademkinja Anica Nazor i voditeljica Zbirke rukopisa i starih knjiga Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu dr. sc. Irena Galić Bešker. Okupljene uzvanike prigodnim su riječima pozdravile i glavna ravnateljica Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu prof. dr. sc. Ivanka Stričević, ravnateljica Sveučilišne knjižnice u Rijeci Lea Lazzarich te ravnateljica Uprave za arhive, knjižnice i muzeje i izaslanica ministrice kulture i medija Anuška Deranja Crnokić.

„Oficij rimski prva je datirana knjiga riječke glagoljske tiskare, čiji se očuvani primjerak nalazi u fondu naše Zbirke rukopisa i starih knjiga. Ove su činjenice iznjedrile prirodnu i, pokazalo se, odličnu međuinstitucijsku nakladničku suradnju – Sveučilišne knjižnice Rijeka i Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu u promicanju hrvatske kulturne baštine. Premda živimo u vrlo izazovnim vremenima, zgodno je i poučno prisjetiti se da je i Šimun Kožičić Benja, osnivač glagoljske tiskare u Rijeci, djelovao u razdoblju složenih i teških povijesnih okolnosti. Upravo su ga one dovele u Rijeku, nakon što je Modruška biskupija, kojoj je bilo na čelu, potpala pod vlast Osmanskoga Carstva. I kako to u životu često biva, iz teške su se situacije rodile prilike, a prilike su proizvele šest glagoljskih liturgijskih knjiga, od kojih smo jednu, Misal hruacki, uspješno pretisnuli s istim sunakladnikom 2016. godine“, istaknula je glavna ravnateljica Knjižnice.

Molitvenik Oficij rimski, namijenjen privatnoj pobožnosti, tiskan je 15. prosinca 1530. godine. Dosad je pronađeno sedam primjeraka Oficija rimskoga, i to po dva u Zagrebu i Sankt Peterburgu te po jedan u Milanu, Weimaru  i Rimu, a pretisak je napravljen prema izvrsno očuvanome primjerku koji se nalazi u Zbirci rukopisa i starih knjiga NSK.

Komplet pretiska i transliteracije Oficija rimskoga izdan je u 300 primjeraka, a uz autoricu izdanja prof. dr. sc. Sanju Zubčić i recenzente akademika Matea Žagara i doc. dr. sc. Veru Blažević Krezić, u ostvarenju ovoga izdanja sudjelovali su tehnička urednica Dobrila Zvonarek, likovni urednik Dalibor Ferenčina i grafički dizajner Goran Hasanec. Naslovnicu je likovno opremio Frane Paro, a za kolacioniranje transliteracije zaslužan je dr. sc. Jozo Vela. Izdanje je tiskano u riječkoj tiskari Welt.

Riječko predstavljanje Oficija rimskoga održat će se 10. studenoga 2023. godine na Filozofskome fakultetu Sveučilišta u Rijeci.

Izdanje pretiska i transliteracije Oficija rimskoga ostvareno je uz financijsku potporu Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske, Primorsko-goranske županije, Gospićko-senjske biskupije, Sveučilišta u Rijeci, Riječke nadbiskupije, Franjevačkoga samostana na Trsatu i Zaklade Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti i dio je programa Mjeseca hrvatske knjige 2023.

The post Predstavljeno faksimilno izdanje i transliteracija „Oficija rimskoga“ appeared first on .