| Sažetak | U posljednjem desetljeću u kliničkoj praksi zabilježena je rastuća upotreba MSCT koronarografije u dijagnostici koronarne bolesti, jer ova pretraga omogućuje pouzdanu analizu patomorfoloških promjena koronarnog stabla. Za razliku od klasične koronarografije, gdje rizik i komplikacije pretrage nisu zanemarivi, MSCT koronarografija je neinvazivna pretraga koja se može izvoditi u vanbolničkim uvjetima.
Cilj ovog istraživanja bio je razjasniti u kojim rizičnim skupinama simptomatskih bolesnika sa sumnjom na koronarnu bolest je primjena MSCT koronarografije klinički opravdana.
U istraživanju je sudjelovalo ukupno 166 bolesnika (60 ± 10 godina, 45,2% muškaraca) s bolovima u prsima različitog karaktera i/ili graničnim/pozitivnim nalazima ranije učinjene neinvazivne obrade (ergometrije, scintigrafije). Na temelju PROCAM bodovnog sustava bolesnici su razvrstani u tri skupine rizika za koronarnu bolest (61,4% niski rizik, 24,1% srednji rizik, 14,5% visoki rizik). Učinjena je MSCT koronarografija uz prethodno određivanje količine koronarnog kalcija (CS). Uočen je porast udjela bolesnika s opstruktivnom koronarnom bolešću (stenozom ≥50%) u rizičnijim PROCAM skupinama (36,1% srednji rizik, 44,4% visoki rizik), u odnosu na skupinu niskog PROCAM rizika (19,4%). U skupini niskog PROCAM rizika samo 7,0% bolesnika imalo je CS > 400, dok je prevalencija CS > 400 značajno veća u skupini bolesnika srednjeg (20,5%) i visokog PROCAM rizika (29,2%). Vrijednosti CS ≥138, s osjetljivošću od 71% i specifičnošću od 84%, značajno predviđaju opstruktivnu stenozu koronarnih arterija. Vrijednosti PROCAM rizika ≥ 10% (srednji i visoki rizik) imaju značajnu prediktivnu ulogu za prisutnost signifikantne stenoze.
85
Srednji PROCAM rizik (10-20%) i visoki PROCAM rizik (>20%) imaju podjednaku dijagnostičku vrijednost u predikciji opstruktivne koronarne bolesti, tj. prisutnosti stenoze ≥50%. Primjena MSCT koronarografije u bolesnika niskog PROCAM rizika nije opravdana te se u njih preporučaju druge neinvazivne metode, koje ne izlažu bolesnika ionizirajućem zračenju. U skupini bolesnika srednjeg PROCAM rizika opravdano je učiniti MSCT koronarografiju, kojom se uz visoku razinu dijagnostičke pouzdanosti može dokazati ili isključiti opstruktivna koronarna bolest. Zbog moguće potrebe za perkutanom koronarnom intervencijom, u bolesnika visokog PROCAM rizika opravdano je učiniti klasičnu koronarografiju. |
| Sažetak (engleski) | MSCT coronary angiography is a non-invasive diagnostic method, which enables reliable evaluation of the coronary arteries. The aim of this study was to improve the clinical decision-making process and to identify patients who would be most likely to benefit from this imaging modality.
A total of 166 consecutive patients (60 ± 10 years, 45,2% men) with stable chest complaints and/or inconclusive functional stress tests, without prior history of CAD, who were reffered for MSCT coronary angiography, were enrolled in the study. According to the PROCAM risk score, 61,4% patients were at low, 24,1% at intermediate and 14,5% at high risk. An increase in the prevalence of obstructive CAD (≥50% diameter stenosis) was detected in patients at intermediate (36,1%) and high PROCAM risk (44,4%), when compared to those at low PROCAM risk (19,4%). While CS >400 was observed in only 7,0% of patients at low risk, the prevalence of CS >400 was significantly higher in patients at intermediate (20,5%) and high PROCAM risk (29,2%). The sensitivity and specificity to detect obstructive stenosis were 71% and
84% for CS ≥138. PROCAM risk ≥ 10% (intermediate and high risk) is a significant predictor of obstructive CAD.
While MSCT coronary angiography is not recommended in patients at low PROCAM risk, it is a useful diagnostic modality for ruling out or detection of obstructive CAD in patients at intermediate PROCAM risk. It is reasonable for patients at high PROCAM risk to undergo the conventional angiography. |
