disertacija
Model parcijalne ravnoteže ratarske proizvodnje u Hrvatskoj

Magdalena Zrakić (2016)
Sveučilište u Zagrebu
Agronomski fakultet
Podaci o radu
NaslovModel parcijalne ravnoteže ratarske proizvodnje u Hrvatskoj
AutorMagdalena Zrakić
Voditelj/MentorIvo Grgić (mentor)
Emil Erjavec (mentor)
Sažetak rada
Republika Hrvatska je od 1. srpnja 2013. godine punopravna članica Europske unije (EU). Poljoprivreda je strateška grana hrvatskog gospodarstva u kojoj su se pristupanjem dogodile znatne promjene i prilagodbe. Gospodarske koristi otvorenog tržišta prisutne su već i prije same integracije države u EU. Kao potpora donošenju odluka i strateškom planiranju u praksi se koriste rezultati evaluacijskih i analitičkih alata. Jedan od alata za procjenu učinaka koji na temelju kvalitativnih i kvalitativnih pokazatelja analizira promjene na tržištu poljoprivrednih proizvoda je model parcijalne ravnoteže. Prema dostupnoj literaturi, slične analize - konkretno za domicilno tržište poljoprivrednih proizvoda, nisu zastupljene u dovoljnoj mjeri. Integracijom domaćeg poljoprivrednog tržišta zajedničkom tržištu EU na razini domaće proizvodnje i potrošnje događaju se promjene. Neki od čimbenika koji oblikuju domaću ponudu i potražnju su cijene na tržištu EU, razina samodostatnosti u EU, agrarno političke mjere, razvoj tehnologije i sl. Cilj rada je razviti i primijeniti ekonometrijski model parcijalne ravnoteže u ratarskom sektoru hrvatske poljoprivrede u kontekstu Zajedničke poljoprivredne politike (ZPP) tj. procijeniti učinak agrarno političkih mjera u sektoru. Rezultati modela projiciraju razvoj tržišnih pokazatelja izabranih ratarskih proizvoda u uvjetima postojeće ZPP-a, uz uvjet ceteris paribus. Budući je primijenjeni hrvatski model integrirani podmodel EU modela, u radu su prikazani i rezultati projekcija za tržišta ratarskih proizvoda u EU i u državama članicama koje „diktiraju“ tokove na tržištima analiziranih proizvoda u EU. Pristup modeliranju preuzet je iz postojeće metodologije ustanovljene AGMEMOD (Agriculture Member State Modelling) partnerstvom. Sustav ekonometrijski procijenjenih bihevioralnih jednadžbi, potom kalibriranih parametara jednadžbi, predstavlja tržišta pojedinih ratarskih kultura (pšenica, ječam, kukuruz, zob, raž, uljana repica, suncokret, soja). Tim jednadžbama stvara se međuveza dva sustava (EU i Hrvatska) kojom se izračunavaju trgovinski pokazatelji (neto trgovina). Domaće cijene proizvoda su vezane na EU cijene jednadžbama koje opisuju utjecaj EU na domaće cijene. Cijene, uz uključene elemente politike u model, određuju razine proizvodnje i potrošnje svih analiziranih proizvoda. Tzv. politički harmoniziran pristup primijenjen u modelu omogućuje strukturiranu prezentaciju mjera ZPP-a te se njime prikazuju učinci mjera na proizvodnju. Međudjelovanje pojedinih tržišta uključenih u model i određena biološka ograničenja uzeti su u obzir i neposredno su uključeni u model. Nakon ekonometrijske procjene parametara bihevioralnih jednadžbi i rješavanja modela, multiplikatori učinaka pokazali su da se struktura modela i parametri ponašaju kako je predviđeno. Cjelokupni model osjetljiv je na egzogene šokove koji se a priori očekuju, vodeći računa o biološkim i ekonomskim ograničenjima. Analiza rezultata započinje generiranjem tzv. Polaznog scenarija (Baseline-a) za Hrvatsku. Polazni scenarij pretpostavlja agrarnu politiku iz 2015. godine (koja u odnosu na politiku prije pristupa nudi veći proračun poljoprivredi) koja vrijedi za domaće tržište poljoprivrednih proizvoda. Posljednja promatrana godina tržišnih ulaznih podataka u model je 2012., a budući je Hrvatska već tada preuzela mjere ZPP-a s primjenom u ratarstvu (nevezana plaćanja), u polaznom scenariju uključena je agrarna politika EU za razdoblje 2012./2014. i 2014./2020. godine. Rezultati projekcije su pokazali da će cijene domaćih ratarskih proizvoda pratiti trend cijena u EU i biti na nešto višoj razini u odnosu na prosjek 2010/2012 zbog troška domaće proizvodnje. Pretpostavljeni tehnološki napredak će biti glavni pokretač povećanja prinosa, a posljedično povećanju cijena očekuje se i povećanje proizvodnih površina jer u Hrvatskoj postoji dovoljno „neograničenih poljoprivrednih površina“. Scenarij pokazuje pozitivan učinak ulaska Hrvatske u EU na ratarsku proizvodnju. Drugi set rezultata u radu prikazuje trendove ukupne ratarske proizvodnje u EU i kod pojedinih država članica, tzv. ključnih tržišta. Ta tržišta (npr. francusko, njemačko, nizozemsko) su važna kako za EU tako i za hrvatski model, jer su uključena u jednadžbe domaćih proizvoda i jer posredno prenose utjecaj europskih ali i svjetskih cijena. Na strani ponude proizvoda, pretpostavke cijena i politike djeluju podjednako važno u scenarijskoj projekciji. Potražnja svih poljoprivrednih proizvoda je prvenstveno pod utjecajem promjena cijena, dok je učinak promjene politike indirektan. U pozitivnom vrednovanju scenarija, gdje se testira model, uz povećanje EU cijena za 10% i smanjenje učinka cjenovnog indeksa mineralnog gnojiva za 10% , proizvodnja svih proizvoda raste dok je domaća potrošnja promjenjiva. Također, model reagira i u obrnutoj situaciji (negativno vrednovanje: -10% EU cijene; +10% parametar indeksa troškova mineralnih gnojiva). Model reagira na te egzogene šokove u skladu s ekonomskom teorijom. Svrha ovoga rada nije samo razvoj modela koji se može koristi za analizu (politike) nego i prikaz mogućnosti kreiranja modela u uvjetima ograničenih ili deficitarnih podataka. Identificiranje varijabli i odnosa koji se analiziraju je središnji problem kod razvoja modela. U procesu specifikacije, procjene, vrednovanja ili simulacije modela, često se dogodi da model, kao što je originalno postavljen ne prikazuje korisne rezultate. Promjena, ponovna procjena (engl. re-estimation) i/ili kalibracija pojedinih jednadžbi u modelu događa se nekoliko puta u procesu razvoja modela sa svrhom postizanja što boljeg prikaza realnog stanja. Ograničenje podataka i nedostatak detaljnih studija o učincima pojedinih varijabli (parametri u jednadžbama) mogu biti identificirani kao glavna ograničenja prilikom kreiranja modela. U ovom trenutku, jedna od prednosti trenutne verzije modela, može biti činjenica da je model postavljen/izgrađen i da je konzistentan s ekonomskom teorijom te procijenjen od hrvatskih stručnjaka. Ipak, u ocjeni modela, što je možda najbitnije, važno je razumljivo prikazati rezultate modela ljudima koji imaju puno znanja o pitanjima koja se rješavaju u modelu, a istovremeno su kritični prema metodi modeliranja, općenito.
Ključne riječiratarski sektor modeliranje parcijalna ravnoteža Hrvatska projekcija
Naslov na drugom jeziku (engleski)Partial equilibrium model of crop production in Croatia
Povjerenstvo za obranuRamona Franić (član povjerenstva)
Lari Hadelan (član povjerenstva)
Josip Tica (član povjerenstva)
Ustanova koja je dodijelila akademski/stručni stupanjSveučilište u Zagrebu
Agronomski fakultet
MjestoZagreb
Država obraneHrvatska
Znanstveno područje, polje, granaBIOTEHNIČKE ZNANOSTI
Poljoprivreda (agronomija)
UDK338
DRUŠTVENE ZNANOSTI
Gospodarsko stanje. Gospodarska politika. Proizvodnja. Usluge. Cijene
Vrsta studijasveučilišni
Stupanjposlijediplomski doktorski
Naziv studijskog programaPoljoprivredne znanosti
Akademski / stručni nazivdoktor/doktorica znanosti, područje biotehničkih znanosti, polje poljoprivreda
Kratica akademskog / stručnog nazivadr. sc.
Vrsta radadisertacija
Jezik hrvatski
Datum obrane2016-06-16
Sažetak rada na drugom jeziku (engleski)
Republic of Croatia is a full member of the EU from 1st of July 2013. Agriculture is a strategic sector of the Croatian economy where were occurred the biggest changes and adjustments by joining. Even before the country's integration to the EU there were present the economic benefits of open market. Results of analytical tools are used in practice as support for evaluation and decision-making and strategic planning. Model of partial equilibrium is one of the tools for assessing the impact which on the basis of quantitative values and qualitative indicators analyzes changes in the market of agricultural products. According to available literature similar analysis, specifically for the domestic market of agricultural products, are insufficiently present. The aim is to build and validate econometric partial equilibrium model for Croatian crop sector for projection and policy simulations. In general, AGMEMOD (Agriculture Member State Modelling) models consist of sub-models for grains (soft wheat, durum wheat, barley, maize, rye, and oats), oilseeds (rapeseed, sunflower, and soya), livestock (cattle, pigs, poultry, sheep and goats) along with its products and dairy products (milk, cheese, butter, skimmed milk powder, whole milk powder). Results of the model estimate market development of selected agricultural crop products in terms of the existing agri-policy measures, provided ceteris paribus. Since the Croatian model is a part of integrated submodel of the EU model, the paper presents the estimated results for the agricultural products market in the EU and in Member States which market trends affected the most analyzed products markets in the EU. Country model and his commodity sub-models are built on a common format in order to link up with other partners’ models and such provide integrated model for the EU as a whole. On the other side, each national model has to reflect specific problems and characteristics typical for agricultural sectors in that country. National model joints sub-models of individual commodities that are linked together through cross-price effects in supply and demand equations and price transmission equations which link domestic prices with international prices. Commodity sub-models describe acreage, animal stocks, yield levels, production, commodity stocks, food and feed demand, imports and exports. Individual crop sector models are linked through the allocation of land, while crop and livestock sectors are linked through the use of feeds. Sub-models consist of numerous components which reflect various aspects of demand, supply and price determination and such represent particular commodity market structure in the form of linear equations. Each commodity market is in equilibrium when sum of production, beginning stocks and imports equals to sum of domestic use, ending stocks and exports. The Croatian market of crops (wheat, barley, corn, oats, rye, rapeseed, sunflower, and soybean) is described using the system of econometric estimated behavioral (linear) equations, which are then then calibrated. Behavioral equations reflect supply and demand side. These equations produce also the interconnection of two systems (EU and Croatia) which addresses trade indicators (net trade). Domestic prices of products are related to the EU price equations that describe the impact of the EU on domestic prices. Prices with included elements of policy model, determine the level of production and consumption of the products analyzed. The so-called policy harmonized approach in the model provides a structured presentation of measures of the CAP and shall show the effects of the measures on production. The interaction between the markets included in the model and certain biological constraints are taken into account and are directly involved in the model. After econometric estimation of parameters of behavioral equations and solving models, multipliers effects showed that the model structure and parameters behaved as anticipated. The entire system is vulnerable to exogenous shocks that are a priori expected, taking into account the biological and economic constraints. Production levels answer of crop production is more limited by the sown area size than a sudden change in domestic consumption. Net trade is the difference between domestic production and consumption and therefore simulated value of net trade show all the errors committed in the rest of the simulation model. Analysis of the results begins by generating Baseline scenario for Croatia. Baseline scenario assumes the agricultural policy from 2015 (which, in relation to the policy before access offers a bigger budget to agriculture), which is applied to the domestic market of agricultural products. Last observed years of market inputs to the model in 2012, and since that time Croatia has already taken measures of the CAP with the application in crop production (decoupled payments) The Baseline includes national and EU agricultural policy for the period 2012-2014 and 2014-2020. Results projections showed that the prices of domestic agricultural products follow the trend of prices in the EU and to be somewhat higher due to the cost of domestic production. The assumed technological advances will be the main driver of yield growth, and consequently an increase in price is expected to increase production areas in Croatia because there is enough "unlimited agricultural land." The scenario shows the positive effect of Croatian accession to the EU according to agricultural production. The second set of results in work shows the trends of the total agricultural production in the EU and in individual Member States, so-called key markets. These markets (e.g. France, Germany, and the Netherlands) are evenly important - for the EU and the Croatian model, because they are included in the observation equations of domestic products and as indirectly convey the impact of European and world prices. On the supply side, assumptions like prices and policy work act evenly important in the scenario projections. The demand of agricultural products is primarily influenced by changes in prices, while the policy change effect is indirect. In the positve validation option of Baseline, where we tested the model, with an increase in EU prices by 10% and reduce the impact of price index of mineral fertilizers by 10%, production of all products to grow while domestic consumption variable. Also, model reacted in opposite situation (negative validation option: -10% EU prices: +10% fertilizer cost index parameter). Model responds to these shocks in accordance with economic theory. The purpose of this paper is not only the development of models that can be used to analyze the (policy), but also because of the possibilities for creating a model in conditions of limited or scarce data. Identifying the variables and relationships to be analyzed is the central problem in the development of the model. In the process of specification, evaluation, validation or model simulation, it often happens that the model, as it was originally set up - does not work or does not show useful results. Change, re-estimation) and/or calibration of certain equations in the model occurs several times in the process of developing models in order to achieve the best image of the real situation. The limitation of data and the lack of detailed studies on the effects of individual variables (parameters in the equation) can be identified as the main constraints when creating the model. At this moment, one of the advantages of the current model version is the fact that the model is set up/constructed and that is consistent with economic theory and evaluated by Croatian experts. However, in the model assessment, which is perhaps the most important, it is important to show the results of the model understandable to people who have a lot of knowledge of the issues covered in the model, as well as being critical to the method of modeling, in general.
Ključne riječi na drugom jeziku (engleski)crop sector modelling partial equilibrium Croatia projection
Verzijaobranjena verzija
Vrsta resursatekst
Prava pristupaRad dostupan samo djelatnicima i studentima matične ustanove
Uvjeti korištenja radahttp://rightsstatements.org/vocab/InC/1.0/
URN:NBNhttps://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:204:223239
PohranioVanja Masnov