| Abstract | Današnje društvo obilježeno je naprednim tehnologijama i inovacijama, a društvene prakse izložene su digitalnim promjenama. Digitalno društvo okarakterizirano je neophodnim korištenjem tehnologija u svim aspektima života, a implementacija tehnologije u zdravstvo opisuje se u literaturi kao digitalno zdravstvo. Ovaj pojam uključuje cjelovitost brige o zdravlju, djelatnosti zaštite zdravlja i pružanja skrbi, kao i sprječavanje bolesti i sustavne promjene. Digitalno zdravstvo krovni je pojam koji se odnosi na znanje i prakse povezane s raznovrsnom tehnologijom za informativne, edukativne, preventivne i nadzorne svrhe u području zdravlja. Specifičnost ovog fenomena sastoji se u različitom shvaćanju istoga s obzirom na okruženje, stoga ga je zanimljivo promatrati iz sociološke perspektive, uključujući društveni, politički i ekonomski kontekst. Opći cilj istraživanja bio je opisati zdravstveni sustav u Hrvatskoj u vremenu transformacije prema digitalnom zdravstvu kroz prikaz očekivanja, izazova i mogućih rizika u procesu implementacije iz perspektive ključnih dionika i studenata medicine. Ključni dionici identificirani u ovome istraživanju bili su liječnici, pacijenti, rukovoditelji zdravstvenih institucija, inženjeri, pravnici i donositelji javnih politika. Široki raspon dionika ukazuje na specifičnost samog fenomena. U istraživanju je korištena mješovita metodologija, eksplorativno sekvencijalni dizajn. Intervjui s ključnim dionicima uključivali su imaginarne scenarije budućnosti temeljene na anticipatornoj etici kako bi se povezalo buduće situacije sa sadašnjosti, ilustriralo odluke i posljedice i razmatralo o tehnologiji koja je još uvijek u fazi razvoja. Na temelju uočenih očekivanja, izazova i rizika, kreiran je anketni upitnik za studente medicine kako bi se utvrdili njihovi stavovi po pitanju digitalizacije zdravstva. Glavni rezultati istraživanja uključuju identifikaciju očekivanja od digitalnog zdravstva koju je moguće grupirati u četiri kategorije koje se odnose na upravljanje i poslovanje zdravstvene ustanove, administrativni posao i povezanost sustava, kvalitetu zdravstvene skrbi i odnos liječnik – pacijent te personalizaciju medicine, prevenciju i upravljanje zdravstvenim izazovima. Kao prepoznati transformacijski izazovi istaknuti su politička volja, prihvaćanje tehnologije i proces implementacije. U hrvatskom kontekstu sudionici istraživanja istaknuli su digitalne i socijalne rizike koji bi se mogli pojaviti sa samom implementacijom. Institucionalna i društvena spremnost opisivana je kroz različite aspekte društva, a veliki dio njih nalazio se izvan samog djelokruga zdravstvenog sustava. Istraživanje poentira specifičnosti hrvatskog konteksta u vremenu digitalizacije zdravstva i rastućeg korištenja tehnologija u domeni zdravlja. |
| Abstract (english) | Today's society is characterized by advanced technologies and innovations, and social practices are regularly exposed to digital changes. A digital society is characterized by the need to use technology in all aspects of life, and the implementation of technology in healthcare is described in the literature as digital health. This concept encompasses all aspects of health care, health protection activities, and care provision, as well as disease prevention and systemic changes. Digital health is an overarching term that refers to knowledge and practices related to diverse technology for informational, educational, preventive, and surveillance purposes in the field of health. The specificity of this phenomenon lies in differing understandings depending on the environment, making it particularly interesting to observe from a sociological perspective, including its social, political, and economic contexts.
The general aim of the research was to describe the healthcare system in Croatia during its transformation towards digital health by presenting expectations, challenges, and potential risks in the implementation process from the perspective of key stakeholders and medical students. The key stakeholders identified in this research were physicians, patients, healthcare managers, IT engineers, jurists, and public policymakers. The wide range of stakeholders indicates the specificity of the phenomenon itself. A mixed methodology was used in the research, employing an exploratory sequential design. Interviews with key stakeholders included scenarios based on anticipatory ethics to connect future situations with the present, illustrate decisions and consequences, and consider technology that is still in the development phase. Based on the identified expectations, challenges, and risks, a survey questionnaire was created for medical students to determine their views on digitization.
The main results of the research include the identification of expectations regarding digital health, which can be grouped into four categories: the management and operation of healthcare institutions; administrative work and system connectivity; quality of healthcare and physician-patient relationships; as well as personalized medicine, prevention, and management of health challenges. Identified transformative challenges include political will, acceptance of technology, and the implementation process. In the Croatian context, research participants highlighted digital and social risks that could arise with implementation alone. Institutional and societal readiness was described in relation to various aspects of society, and many of these factors fell outside the scope of the healthcare system. The findings of the research emphasize the specificity of the Croatian context in the era of healthcare digitalization and the growing use of technology in the health domain. |
