| Abstract | Cilj ove doktorske disertacije bio je ispitati učinkovitost sustavne i planirane intervencije liječnika obiteljske medicine u primarnoj prevenciji KVB kod ispitanika u dobi od 40 do 69 godina.
Istraživanje je bilo multicentrično, prospektivno, kohortno i intervencijsko. U prvoj fazi istraživanja (presječni krak) bilo je uključeno 59 liječnika obiteljske medicine koji su zajedno s pripadajućim ispitanicima randomizirani u intervencijsku (N=29) i kontrolnu (N=30) skupinu. Liječnici su uključili i anketnim upitnikom ispitali ukupno 1957 ispitanika u dobi od 40 do 69 godina, od kojih je 1086 (55,5%) ispitanika uključeno u intervencijskoj, a 871 ispitanik (44,5%) u kontrolnoj skupini.
U drugoj fazi istraživanja (intervencijski krak) od početnog je uzorka preostalo 51 (90%) liječnika od kojih je 27 bilo u intervencijskoj, a 24 u kontrolnoj skupini. Od početnog broja ispitanika, istraživanje je završilo njih 1497 (76,5%), od kojih 832 u intervencijskoj skupini (76,6%) i 665 (76,3%) u kontrolnoj. Na kraju istraživanja, svi ispitanici su ispitani identičnim upitnikom, podvrgnuti istim antropometrijskim mjerenjima i laboratorijskim analizama, a 10-godišnji ukupni kardiovaskularni rizik za obolijevanje od smrtonosne KVB određivan je SCORE (Systematic Coronary Risk Evaluation) tablicom.
Najviše ispitanika imalo je umjereni (41,1%), zatim vrlo visoki (24,5%), visoki (19,4%) te niski (15,0%) ukupni kardiovaskularni rizik. Obzirom na zemljopisnu regiju, više je ispitanika sa visokim i vrlo visokim rizikom bilo na kontinentu (34,5%) u odnosu na priobalje (33,0%), a prema veličini naselja na selu (34,7%) u odnosu na grad (33,6%). Ispitanici muškog spola imali su značajno češće visoki (59,3%) i vrlo visoki (60,2%) ukupni kardiovaskularni rizik u odnosu na ispitanike ženskog spola. Porastom životne dobi rastao je i ukupni kardiovaskularni rizik tako da je najviše ispitanika sa vrlo visokim rizikom bilo u skupini od 65 do 69 godina. Rasprostranjenost izoliranih čimbenika rizika u istraživanoj populaciji bila je visoka: 58,8% imalo je povišeni arterijski tlak, 76,0% hiperkolesterolemiju, 31,8% snižene vrijednosti HDL- kolesterola, 55,6% povećane vrijednosti LDL-kolesterola, a 23,0% je pušilo. Na kraju istraživanja nađena je značajna razlika obzirom na ukupni kardiovaskularni rizik (P< 0,001) i incidenciju obolijevanja od infarkta miokarda i moždanog udara (P= 0,003) između ispitanika intervencijske i kontrolne skupine. Najveća razlika između intervencijske i kontrolne skupine pokazala se kod ispitanika sa vrlo visokim rizikom kod kojih je u intervencijskoj skupini došlo do manjeg porasta ispitanika (14,2%→20,4%) u odnosu na ispitanike kontrolne skupine (17,2%→29,6%) gdje je taj porast bio značajno veći. Kod ispitanika sa niskim ukupnim kardiovaskularnim rizikom zabilježen je pad njihovog udjela na kraju istraživanja u obje ispitivane skupine koji je bio veći u kontrolnoj skupini (intervencijska 27,2%→16,7%; kontrolna 24,2%→12,8%). Ispitanici sa umjerenim i visokim ukupnim kardiovaskularnim rizikom intervencijske i kontrolne skupine nisu se značajnije razlikovali na kraju istraživanja. Promatrajući incidenciju obolijevanja od infarkta miokarda i moždanog udara, također je došlo do porasta oboljelih u obje ispitivane skupine, ali sa značajno manjim porastom u intervencijskoj skupini. U intervencijskoj je skupini na kraju istraživanja bio manji udio novooboljelih 6,7% (7,7% →14,4%) u odnosu na kontrolnu skupinu 9,7% (11,7%→21,4%).
Planiranom i sustavnom intervencijom liječnika obiteljske medicine moguće je smanjiti ukupni kardiovaskularni rizik i obolijevanje od KVB kod osoba sa visokim i vrlo visokim rizikom. Važno je odrediti ukupni kardiovaskularni rizik svakoj osobi u dobi od 40 do 69 godina. Značajni rezultati postignuti su u regulaciji krvnog tlaka, smanjenju koncentracije ukupnog i LDL-kolesterola, a postignuto je i povećanje koncentracije HDL- kolesterola u intervencijskoj skupini. Sustavna intervencija u obiteljskoj medicini usmjerena na određivanje i smanjenje ukupnog kardiovaskularnog rizika u populaciji starosne dobi od 40 do 69 godina je opravdana te bi je trebalo uključiti u svakodnevni rad obiteljskog liječnika. |
| Abstract (english) | The aim of this study was to examine the effectivenes of a systematic and planned intervention of cardiovascular diseases (CVD) primary prevention carried out by general practitioners (GPs) in a population aged between 40 to 69 years.
In the first stage (cross-sectional arm), 59 GPs were randomized into the interventional (N=29) or control (N=30) group. GPs included 1957 participants aged between 40 to 69 years and interviewed them using a study questionnairre with additional anthropometric measurements and blood sample laboratory analyses. There were 1086 (55,5%) participants in the interventional and 871 (44,5%) in the control group.
In the second stage (interventional arm) 51 (90%) GPs remained in the study, 27 from the interventional and 24 from the control group. Out of the initial number of participants, 1497 (76,5%) remained in the study, or more exactly, 832 (76,6%) from the interventional and 665 (76,3%) from the control group. They were all interviewed using identical questionnairre, and the same anthropometric measurements and blood sample laboratory analyses were performed. The Systematic Coronary Risk Evaluation (SCORE) chart for high risk countries was used to estimate the 10- year risk of fatal CVD.
Most of the participants were categorized as moderate risk (41,1%), then as very high (24,5%), high (19,4%) and as low risk (15,0%) for fatal CVD. According to region and settlements, more participants with high and very high risk were in the continental (34,5%) than coastal (33,0%) region and in rural (34,7%) than urban (33,6%) settlement. The high risk group was characterised by older age (65 to 69 years old) and more men than women. The distribution of cardiovascular (CV) risk factors was high: 58,8% participants had hypertension, 76,0% hypercholesterolemia, 31,8% low values of HDL-cholesterol, 55,6% high values of LDL-cholesterol, and 23,0% were smokers. At the end of the study, significant improvements were found in total cardiovascular risk of fatal CVD (P<0,001), as well as in myocardial infarction and ischaemic stroke incidence (P=0,003) in the interventional group. The biggest difference between the interventional and control group was found in participants with very high risk, where in the interventional study group a minor increase of the examinees has been detected (14,2%→20,4%) with regard to the examinees from the control group where the increase was significantly greater (17,2%→29,6%). A decrease in the proportion of the low total cardiovascular risk examinees was registered at the end of the study in both groups, but the decrease in the control group was greater (interventional 27,2%→16,7%; control 24,2%→12,8%). There was no significant difference between the examinees from the interventional and control groups with moderate and high total cardiovascular risk at the end of the study. Considering the incidence of myocardical infarction and ischaemic stroke, an increase of examinees was found in both groups, but with a much greater increase in the control group. At the end of the study, the proportion of new stroke and infraction cases was smaller in the interventional 6,7% (7,7% →14,4%) than in the control group 9,7% (11,7%→21,4%).
By using a programmed and systematic GPs' intervention, improvements were found in total cardiovascular risk for fatal CVD, blood pressure regulation and correction of lipid status (lower total and LDL-cholesterol and higher HDL-cholesterol) in the interventional group. It is important to estimate total cardiovascular risk in adults between the ages of 40 and 69. A systematic and planned intervention in family medicine setting targeted at high and very high risk individuals is justified, efficient and should be implemented in the GPs' daily practice. |
