Cilj istraživanja: Ne postoji nijedna objavljena studija o kliničkim osobitostima Lajmske bolesti na Kosovu, kao ni ona o seroprevalenciji. Ove činjenice potakle su nas na prospektivno istraživanje s glavnim ciljem utvrđivanja rizika nastanka lajmske borelioze nakon uboda krpelja na području Kosova. Materijali i metode: U studiju je ukupno uključeno 380 ispitanika starijih od 18 godina koji su se, s pričvršćenim krpeljom, javili na pregled u Odjel hitnog prijema Klinike za infektivne bolesti Sveučilišnog kliničkog centra Kosova u Prištini, tijekom četverogodišnjeg razdoblja (siječanj 2015. – kolovoz 2018). Ispitanici su praćeni šest mjeseci nakon uključivanja u studiju, s ciljem utvrđivanja rizika aktiviranja Lajmske borelioze na osnovu pojave klinički manifestne bolesti, odnosno pojave serokonverzije protiv Borrelia burgdorferi. Rezultati: Najveća aktivnost krpelja utvrđena je tijekom proljetnih mjeseci, svibnja i lipnja. U 74 ispitanika – 19,5% (95%CI 15,6-23,8) dijagnosticiran je solitarni erythema migrans (EM). Samo 15 klinički dijagnosticiranih EM (u seronegativnih bolesnika) serološki je potvrđeno serokonverzijom (2 mjeseca kasnije). U samo tri bolesnika razvile su se druge manifestacije infekcije borelijom – jedan je bolesnik imao recidivirajući formu EM, dok su druga dvojica imala ranu diseminiranu bolest. Bolesnici sa kožnom klinički manifestnom bolešću liječeni su sa doksiciklinom ili amoksicilinom. Zaključak: Ova analiza lokalne epidemiološke situacije ukazuje na potrebu podizanja svijesti o ovoj bolesti i važnosti mjera primarne prevencije, rane dijagnoze i odgovarajućeg liječenja.