doctoral thesis
Multidimensional and multiperspective approach for monitoring e-Inclusion

Nikolina Žajdela Hrustek (2015)
Sveučilište u Zagrebu
Fakultet organizacije i informatike Varaždin
Metadata
TitleMultidimensional and multiperspective approach for monitoring e-Inclusion
AuthorNikolina Žajdela Hrustek
Mentor(s)Vesna Dušak
Alexander Prosser
Abstract
Information and communication technologies (ICT) play an important role in the development of knowledge societies which, on the whole, constitute priority for governments worldwide. For a long time, measurement of unequal access to exploiting the potential of ICT used to be based on the digital divide concept. However, due to a strong relationship between ICT use and social inclusion/exclusion confirmed in current research, this concept has lately become inadequate. Such a complex issue also requires a much more complex approach, which explains why the concept of e-inclusion is more adequate. Insufficient operationalisation of the e-inclusion concept, which implies an insufficient number of identified indicators as well as the quantity of collected data, represents a major problem in the existing research on e-inclusion. A multiperspective, multimethodological and multidimensional approach is therefore proposed to overcome this problem.
Parallel title (Croatian)Multidimenzionalan i multiperspektivan pristup praćenja e-uključenosti
Committee MembersDiana Šimić (committee chairperson)
Anamarija Musa (committee member)
Neven Vrček (committee member)
Alexander Prosser (committee member)
Vesna Dušak (committee member)
GranterSveučilište u Zagrebu
Fakultet organizacije i informatike Varaždin
PlaceVaraždin
StateCroatia
Scientific field, discipline, subdisciplineSOCIAL SCIENCES
Information and Communication Sciences
Information Systems and Information Science
UDK316
SOCIAL SCIENCES
Sociology
Study programme typeuniversity
Study levelpostgraduate
Study programmePostgraduate doctoral study in Information Science
Academic title abbreviationdr.sc.
Genredoctoral thesis
Language English
Defense date2015-07-15
Parallel abstract (Croatian)
Provedba glavnog dijela istraživanja izvršena je na reprezentativnom uzorku punoljetnih građana Hrvatske u Međimurskoj i Varaždinskoj županiji u prosincu 2014. i u siječnju 2015. godine. Za kreiranje uzorka angažiran je Državni statistički zavod Republike Hrvatske istraživanje je financirano sredstvima potpore Sveučilišta u Zagrebu pod vodstvom doc.dr.sc. Renate Mekovec i suradnika prof.dr.sc. Gorana Bubaša i a.o.Univ.Prof. Dr. Alexander Prossera. U anketiranju je bilo angažirano 11 osposobljenih anketarki i anketara. U istraživanju je dobrovoljno sudjelovalo 427 ispitanika. Nakon prikupljanja i unosa i dodatne provjere unesenih podataka krenulo se sa analizom podataka. Prvotno sa deskriptivnom analizom podataka, zatim analizom signifikantnih razlika između podgrupa ispitanika po identificiranim demografskim, socijalnim, ekonomskim i kulturnim varijablama uz pomoć metode analize varijance (ANOVA) i post hoc komparacijskih analiza. Analiza je završila validacijom mjernog i strukturnog modela i testiranjem postavljenih hipoteza uz pomoć metode strukturalnog modeliranja na temelju parcijalnih najmanjih kvadrata čime je potvrđena prva hipoteza. Kod validacije mjernog dijela modela validacija je provedena posebno za formativno definirani konstrukt pristupai posebno za reflektivno definirane konstrukte korištenja, utjecaja ICT-a i Interneta na kvalitetu životai osnaživanja. Nakon što se potvrdila konvergentna valjanost, ispitala kolinearnost između indikatora i signifikantnost veza formativnog konstrukta pristupa, te potvrdila kompozitna pouzdanost, pouzdanost indikatora, konvergentna i diskriminantna valjanost reflektivnih konstrukata krenulo se u validaciju strukturnog dijela modela. Validacijom strukturnog dijela modela potvrđena je signifikantnost svih postavljenih veza u modelu, pozitivna veza između kategorije pristupai kategorije korištenja, pri tome se utvrdilo da latentna kategorija pristupa objašnjava 80,09% varijance latentne kategorije korištenja. Potvrđena je pozitivna veza između latentne kategorije korištenjai osnaživanja te da kategorija korištenja objašnjava 55,20% varijance kategorije osnaživanja. Također je potvrđena pozitivna veza latentne kategorije korištenja kao i latentne kategorije osnaživanja sa latentnom kategorijom utjecaja ICT-a i Interneta na kvalitetu životasa objašnjenom varijancom od 78,70%. Dokazivanjem postojanja pozitivne povezanosti između latentne kategorije osnaživanjai latentne kategorije utjecaja ICT-a i Interneta na kvalitetu životakako metodom strukturalnog modeliranja na temelju parcijalnih najmanjih kvadratatako i dodatno provedenom korelacijskom analizom rezultiralo je potvrdom treće postavljene hipoteze. Nakon empirijske validacije mjernog i strukturnog dijela modela i potvrđivanja značajnosti svih teoretski pretpostavljenih veza između glavnih kategorija i atributa u modelu, konačni model e-uključenosti sastoji se od 4 latentne varijable na drugoj razini (kategorije), 20 latentnih varijabli na prvoj razini (atributi) te 84 manifestne varijable koje direktno mjere latentne varijable prve razine (atribute). Identificirane latentne varijable prve razine multidimenzionalnog modela e-uključenosti (kategorije) su: pristup, korištenje, osnaživanjei utjecaj ICT-a i Interneta na kvalitetu života. Latentna varijabla druge razine pristupmjerena je latentnim varijablama prve razine: materijalnim pristupomi mrežom, zadovoljstvo sa mrežomi mjestom pristupa. Latentna varijabla druge razine korištenje mjerena je atributima: intenzitet korištenja, vještinama, motivacija/stavovi, društvena potpora/prisilate digitalnim angažmanom. Latentna varijabla utjecaj ICT-a i Interneta na kvalitetu života mjerna je atributima e-obrazovanje, e-zapošljavanje, digitalna ekonomija, e-zdravstvo-učestalost, e-zdravstvo-percepcija, e-upravai e-kultura. Konačno latentna varijabla osnaživanja mjerena je latentnim varijablama prve razine e-demokracija, e-participacijai kreiranje korisničkih sadržaja i umrežavanje.Iz analize rezultata glavnog dijela istraživanja moguće je bilo izvesti temeljne zaključke i odgovoriti na istraživačka pitanja postavljena na početku ovog rada vezana uz pristup i korištenje ICT-a i Interneta, utjecaja ICT-a i Interneta na kvalitetu života kao i uloga ICT-a i Interneta u osnaživanju pojedinaca/grupa/zajednica te identificirati ciljane skupine kojima bi se trebala posvetiti posebna pozornost kod kreiranja daljnjih strategija vezani uz razvoj informacijskog društva. Rezultati vezani uz kategoriju pristupaukazuju na zadovoljavajuću strukturu pristupa ICT-a i Internetske mreže. Tako se 50% ispitanika izjasnilo da kod kuće posjeduje stolno računalo, 51,29% posjeduje prijenosno računalo, a najviše od njih čak 353 od ukupnog broja (N=427) posjeduje neke od mobilnih uređaja s mogućnošću pristupa Internetu. Fiksnu Internetsku mrežu kod kuće ima 70,02% ispitanika, a mobilnu najčešće koristi njih 179 odnosno 41,92%. No bez obzira što im je omogućen pristup samo nešto više od 30% ispitanika se izjasnilo da te uređaje koristi kako bi pristupali digitalnim sadržajima, dok se od ukupnog broja ispitanika (N=427) njih više od 55,00%, da te uređaje uopće ne koristi ili koristi vrlo rijetko za pristup digitalnim sadržajima. Percepcija zadovoljstva kvalitetom Internetske mreže kao i dostupnošću internetske mreže ispitanika pokazala se kao osrednja s obzirom da se manje od 50,00% ispitanika izjasnilo da je zadovoljno. Učestalost pristupa prema mjestu pristupa ukazuje na dominantnost pristupa od kuće, svega nešto više od 25,00% ispitanika čestoodnosno vrlo čestopristupa ICT-u i Internetu na radnom mjestu dok je najmanji pristup iz javnih institucija u kojima je pristup besplatan. Značajne razlike između podgrupa ispitanika unutar kategorije pristupidentificirane su prema demografskim varijablamaprema godinama, strukturi kućanstvate bračnom statusu. Jedino prema varijabli spolau kategoriji pristupempirijski nije potvrđena značajna razlika. Prema ekonomskim faktorima za kategoriju pristupaempirijski su potvrđene značajne razlike prema zaposlenosti, razini dohotka i imovinskog stanja obitelji. Prema kulturnim pokazateljima značajna razlika u kategoriji pristupaempirijski je potvrđena prema članstvu u religioznim organizacijama i znanju engleskog jezika. Kod kulturnih varijabliu kategoriji pristupnije potvrđena signifikantna razlika prema članstvu u političkimorganizacijamaičlanstvu u jednoj/više neprofitnih organizacija. Prema socijalnim faktorimaza kategoriju pristup,signifikantna je razlika empirijski dokazana kod razine obrazovanja i invaliditeta, dok se mjesto stanovanja(ruralno, urbano) nije pokazalo kao signifikantno. Kako bi povećale pristup ICT-u i Internetu od kuće mnoge europske zemlje poput Poljske, Rumunjske, Belgije, Slovačke, Portugala, Velika Britanija, Grčka, Italija, Njemačka nudile su posebne pogodnosti kupnje za kućanstva niskog imovinskog statusa, ljude sa invaliditetom, umirovljenike, studente(vidi prilog 3). U kategoriji korištenjaprema učestalosti korištenjaanalizapodataka pokazuje da je najveća učestalost korištenja od kuće dok je kao i kod kategorije pristupanajmanja u javnim institucijama gdje je pristup i korištenje besplatan. Razlog je tome što u Hrvatskoj kako u urbanim tako i u ruralnim područjima takva mjesta u javnim institucijama ne postoje. Za razliku od drugih Europskih zemalja kao što su Španjolska, Latvija, Belgija, Cipar, Bugarska, Mađarska, Poljska, Litva, Portugal, Njemačka, Austrija.. otvoreno je u urbanim kao i ruralnim područjima niz javnih mjesta gdje je građanima omogućen besplatan pristup ICT-u I Internetu (vidi prilog3). Po pitanju vještina prema vlastitoj procijeni ispitanika uočena je slaba razina poznavanja rada na računalu što je povezano i sa jednako tako slabim digitalnim angažmanomodnosno učestalošću korištenja ICT-a i Interneta za različite kako poslovne tako i privatne aktivnosti. Dok je iznenađujući podatak da se više od 25% ispitanika njih 108 od ukupnog broja (N=427) izjasnilo da nema potrebne vještine za korištenje ICT-a i Interneta. Razlog tome leži u obrazovnom sustavu u Republici Hrvatskoj gdje još uvijek primjerice u osnovnim školama predmet Informatika ne spada pod obavezne već izborne predmete, kao i izostanak besplatnih tečajeva koji bi omogućili svim građanima koji to žele da steknu vještine korištenja ICT-a i Interneta. Primjeri drugih zemalja Europska Unije također pokazuju suprotno,tako su se u zemljama kao što su Estonija, Irska, Litva, Austrija, Češka, Poljska, Latvija, Italija... (vidi prilog... str...) organizirali besplatni tečajevi za usvajanje digitalnih vještina u koje su bile uključene različite ciljane skupine. Percepcija ispitanika vezana uz korisnost ICT-a i Interneta pokazala se kao pozitivna s obzirom da se sa tom tvrdnjom složilo više od 75,00% ispitanika. Po pitanju potporei pomoći u korištenju ICT-a i Interneta najviše se ispitanika izjasnilo da ima potporu od članova obitelji i rodbine. U kategoriji korištenjavezano uz demografske faktore koji su identificirani kao značajni za e-uključenost empirijski su potvrđene signifikantne razlike prema spolu, bračnom statusu, dobnoj strukturite strukturi kućanstva. Vezano uz ekonomske pokazatelje u kategoriji korištenjaempirijski su potvrđene razlike prema faktorima: zaposlenosti, razini dohotka i imovinskog stanja obitelji. U kategoriji korištenjavezano uz kulturne faktore koji utječu na e-uključenost samo varijabla poznavanje engleskog jezika u govoru i pismu pokazala se signifikantnom, dok kod varijabli pripadnosti ispitanika pojedinim političkim, religioznim ili neprofitnim organizacijamanisu se pokazale značajnima. Za socijalni faktor mjesto stanovanjau kategoriji korištenjakao i kod prethodne kategorije pristupanije potvrđena signifikantna razlika između urbanih i ruralnih područja, ali jedokazana kod varijabli vezanih uz razinu obrazovanjai varijablu invaliditeta. Za kategoriju utjecaja ICT-a i Interneta na kvalitetu životaidentificirani su atributi vezani uz korištenje e-usluga. Iz analize rezultata vezanih uz atribut e-učenje, e-posao, e-zdravstvoi e-kulturauočava se da ispitanici koji su sudjelovali u istraživanju u vrlo maloj mjeri koriste ICT i Internet za navedene svrhe to možemo povezati s nedostatkom vještina koje su nužne za korištenje ICT-a i Interneta. Za atribut digitalneekonomijeu koju je uvrštena e-trgovina, e-bankarstvo, e-komunikacijaie-zabavaICT i Internet najveću učestalost korištenja ispitanici su izrazili za tvrdnju koja se odnosi na traženje informacija o željenim proizvodima i uslugama. Iz rezultata po pitanju kupnje proizvoda i usluga putem Internet trgovine vidljivo je da ispitanici to ne preferiraju obzirom da se 78,00% ispitanika izjasnilo da to uopće ne radiodnosno radi rijetko, rezultati istraživanja se gotovo u potpunosti slažu sa podacima EUROST-a za 2014. godinukoji su prikazani u osmom poglavljuovog rada. Po pitanju korištenja e-bankarstva može se uočiti neznatna razlika u odnosu napodatke izEUROSTAT bazegdje se 19% ispitanika za 2014 godinu izjasnilo da koristi internet bankarstvo dok se u ovom istraživanju 4,45% izjasnilo da koristi vrlo rijetko, 5,85% koristi rijetko,16,63% čestoi 14,32% vrlo često,a da uopće ne koristiizjasnilo se 58,78% od ukupnog broja ispitanika. U zabavne svrhe uočava se osrednja XVučestalost korištenja ( slušanje/preuzimanje glazbečesto ili vrlo čestoICT i Internet koristi 34,66% ispitanika, za gledanje/preuzimanje filmova 28,57%, dok za i slušanje radijskih postaja kao i gledanje televizijskih emisijamanje od 15,00% od ukupnog broja ispitanika). Komunikacija putem ICT-a i Internet-a također nije izražena kod većine ispitanika, to potvrđuju i rezultati analize tako primjerice, komunikaciju putem e-maila uopće ne koristiodnosno koristi vrlo rijetko54,10% ispitanika dok socijalne mreže (npr. Facebook, Twitter...), njih čak 60,66%. Najmanje od svih ponuđenih aktivnosti ICT i Internet ispitanici koriste za kupnju odnosno rezervaciju ulaznica za primjerice koncerte ili predstave jer se samo 7,50% se izjasnilo da to radi često ilivrlo često. Što se tiče percepcije o korisnosti e-zdravstva rezultati ukazuju da po svim ponuđenim tvrdnjama gotovo više od 50,00% ispitanika nema niti pozitivno niti negativno mišljenje, odnosno nema stav, a to se može objasniti zbog prethodno spomenute slabe učestalosti korištenja. Ispitivanje stavova vezanih uz atribut e-upraveo potrebama za kreiranjem novih e-usluga od strane vladinih institucija pokazalo se kod većine ispitanika pozitivnim,iz čega se može zaključiti da su ispitanici uglavnom zainteresirani za kreiranje novih vladinih e-usluga što je prema informacijama objavljenim na centralnom e-portalu dugoročni plan odjela za e-Hrvatsku koje djeluje u sklopu Ministarstva uprave. U kategoriji utjecaj ICT-a i Interneta na kvalitetu života značajne razlike prema demografskim pokazateljimauočene su prema dobnoj strukturi, strukturi kućanstvate bračnom status, dok za varijablu spolau ovoj kategoriji kao i u kategoriji pristupaempirijski nije potvrđena značajna razlika. Prema ekonomskim faktorimaza kategoriju utjecaj ICT-a i Interneta na kvalitetu života empirijski su potvrđene značajne razlike prema zaposlenosti kao i za razinu dohotkadok za varijablu imovinsko stanje obiteljiempirijski nije potvrđena signifikantna razlika. Prema kulturnim pokazateljimaznačajna razlika u kategoriji utjecaj ICT-a i Interneta na kvalitetu života empirijski je potvrđena prema poznavanju engleskog jezika u govoru i pismu(vidi prilog 2). Kod kulturnih faktoranije potvrđena signifikantna razlika premavarijablama koja se odnose na članstva u pojedinim političkim, religioznim ili neprofitnim organizacijama.Prema socijalnim faktorimaza kategoriju utjecaj ICT-a i Interneta na kvalitetu životaza koje su kao značajni identificirani: razina obrazovanja, invaliditet te mjesto stanovanja, signifikantna je razlika empirijski dokazana kod razine obrazovanja i invaliditeta (vidi prilog 2)Dok sevarijablamjesto stanovanja(urbano, ruralno) za ovu kategoriju nije pokazala signifikantnom.U kategoriji osnaživanje atributom e-participacijepokušala se ispitati frekvencija korištenja ICT-a i Interneta u svrhu aktivnog uključivanja građana u različite procese javnog i političkog djelovanja, komunikacije građana sa javnim vlastima, te aktivno uključivanje građana u procese donošenja odluka. Rezultati dobiveni istraživanjem ukazuju na veoma nisku razinu korištenja ICT-a i Interneta u prethodno navedene svrhe što je sukladno i sa rezultatima indeksa e-participacijeprema kojem je Hrvatska u periodu od 2012 do 2014 sa 53 pozicije pala na 97 između 193 zemlje11. Rezultati provedenog istraživanja vezani uz atribut e-demokracijekoji je strukturiran od čestica koje mjere preferencije ispitanika u praćenju aktivnosti vlade i participacije u procesima donošenja odluka kao i dostupnost relevantnih dokumenata i informacija putem ICT-a i Interneta, pokazuju da građani po određenim tvrdnjama ne izražavaju ni pozitivan ni negativan stav dok po drugima imaju uglavnom pozitivan stav u vezi 1http://unpan3.un.org/egovkb/en-us/Data/Country-Information/id/42-CroatiaXVIkorištenja ICT-a I Internetau takve svrhe. To se može objasniti i činjenicom da određene e-usluge u Hrvatskoj nisu još ni zaživjele, kao što je primjerice mogućnost glasovanja na izborima i referendumima elektroničkim putem. Primjerice tvrdnju da bi svako zasjedanje sabora odnosno javnih vlasti trebalo biti popraćeno videokonferencijom podržava manje od 50,00% ispitanika, dok 37,23% o tome nema stav. Zainteresiranost više od 55,00% ispitanika ogleda se u komunikaciji lokalnih vlasti sa građanima putemInternet stranica i socijalnih mreža. Iz rezultata vezanih uz tvrdnje koje se odnose na dostupnost informacija u digitalnom obliku na Internetstranicama vidljiv je jasno pozitivan stav ispitanika. Da pronalazi sve dokumente i informacije vezane uz donošenje zakona i regulativa slaže se više od 70,00% ispitanika kao i vezano uz tvrdnju Mišljenja sam da bi prilikom izbora za predsjednika/parlament/ tijela lokalne i regionalne razine popis kandidata trebao biti dostupan na internet stranicama s kontakt informacijama svakog kandidata. Ispitanici su također zainteresirani i za dobivanje informacija o različitim društvenim organizacijama i njihovim inicijativama putem ICT-a I Interneta, s obzirom da se 69,31% od ukupnog broja ispitanika izjasnilo da se slaže odnosno u potpunosti se slažesa tvrdnjom da dobiva na taj način sve željene informacije. Vezano uz atribute umrežavanjai kreiranja korisničkih sadržajarezultati pokazuju da bez obzira na rastući trend korištenja društvenih mreža, foruma, portala u svijetu, u Hrvatskoj rezultati pokazuju suprotno, više od 60,00% od ukupnog broja ispitanika izjasnilo da nije kreiralo i da ne uređuje svoj profil na društvenim mrežama, prijenos svojih digitalno kreiranih sadržaja često odnosno vrlo čestoradi samo 12,18% ispitanika, dok se više od 65,00% izjasnilo da to uopće ne radi. Korištenje foruma kao i portala za komunikaciju i traženje i dijeljenje informacija također nijezastupljeno kod velikog broja ispitanika s obzirom da se na obje tvrdnje više od 75,00% ispitanika izjasnilo da to ne koristi odnosno koristi rijetko. Po pitanju kreiranja blogova, web stranica za sebe ili za druge rezultati pokazuju gotovo da takve aktivnosti ispitanici gotovo da i ne poduzimaju jer se od ukupnog broja ispitanika samo 2,35% izjasnilo da često odnosno vrlo čestokreira i uređuje vlastiti online blog odnosno časopis, da je kreiralo i uređuje svoju Internet stranicu često odnosno vrlo čestoizjasnilo se svega 4,45%, odnosno da to radi i za prijatelje, rodbinu njih 3,74%. U kategoriji osnaživanjaznačajne razlike prema demografskim pokazateljimauočene su prema strukturi kućanstva, dobnoj strukturi, prema spolu, te bračnom statusu. Prema ekonomskim faktorima za kategoriju osnaživanja empirijski su potvrđene značajne razlike prema varijablama zaposlenost, razina dohotka kao i za varijablu imovinsko stanje obitelji. Prema kulturnim pokazateljimaznačajna razlika u kategoriji osnaživanjaempirijski je potvrđena prema varijablama poznavanje engleskog jezika u govoru i pismu, članstva u religioznim organizacijama kao i kod varijable članstva u jednoj/više neprofitnih organizacija, dok za varijablu članstva u političkim organizacija manije potvrđena signifikantna razlika. Prema socijalnim faktorima za kategoriju osnaživanjaza koje su kao značajni identificirane varijable: razina obrazovanja, invaliditet te mjesto stanovanja, signifikantna je razlika empirijski dokazana kod svih navedenih varijabli.Iz sažetog opisa rezultata analize glavnog dijela istraživanja uočenesu značajne razlike u komponentama e-uključenosti između podgrupa ispitanika prema demografskim, socijalnim, ekonomskim i kulturnim varijablamaempirijski dokazane čime je i empirijski potvrđena druga hipoteza.Shodno tome može se zaključiti da rezultati provedenih analiza potvrđuju važnost identificiranih demografskih, ekonomskih, XVIIkulturnih i socijalnih faktora na prihvaćanje i korištenje kao i percepciju i stavove vezaneuz ICT i Internet, korištenje e-usluga i aktivne participacije pojedinaca/grupa/zajednica u svim aspektima informacijskog društva. Kao ciljane skupine na koje bi se trebalo staviti naglasak u strategijama vezanim uz e-uključenost prema empirijski dokazanim značajnim razlikama identificirane su za demografske faktore dobne skupine ispitanika (građana) iznad 55 godina starosti, prema strukturi kućanstvakao ciljane skupine identificirana su jednočlana kućanstvakao i kućanstva bez uzdržavane djece, dok prema bračnom statusuposebice se izdvaja skupina ispitanika koja se izjasnila kao udovice/udovci. Prema ekonomskim faktorimaza varijablu zaposlenostskupine ispitanika (građana) koji su se izjasnili kao umirovljenici. Prema razini dohotka oni građani koji suse izjasnili da im je u posljednje tri godine dohodak ostao isti odnosno da se smanjio, te za varijablu imovinsko stanje obiteljione skupine koje su se izjasnile da im je imovinsko stanje lošije od većine. Prema kulturnim pokazateljimapo svim komponentama uočena je značajna razlika između ispitanika prema varijabliznanje engleskog jezika u govoru i pismu, ciljane skupine su one osobe koje ne poznaju odnosno vrlo slabo poznaju engleski jezik u govoru i pismu. Prema socijalnim faktorimaciljanje skupine su osobe sa invaliditetom dok za varijablu razina obrazovanjasu skupine građana bez potpuno završene osnovne škole, one sa osnovnom školom kao i završenom srednjom školom u trajanju od tri godine. Provedeno istraživanje može biti od velike pomoći kreatorima strategije vezane uz e-uključenost jer prikazuje rezultate vezane uz široki spektar kategorija i atributa vezanih uz e-uključenost kao i kritične faktore koji imaju veliki utjecaj na aktivnu participaciju individua/grupa/zajednica u svim segmentima informacijskog društva. Preporuke koje bi se mogle izvesti iz analize podataka dobivenih provođenjem glavnog dijela istraživanja ogledaju se kao prvo u kreiranju a zatim i provedbi strategije e-uključenosti prema svim smjernicama koje je kroz niz strategija predlagala Europska komisija (strategije Europske komisije vezane uz e-uključenost detaljnije su opisane u poglavlju 11.1.). Jedan od glavnih ciljeva strategije trebao bi biti uspostavljanje kako u urbanim tako ponajprije u ruralnim i teško dostupnim područjima slobodnog i besplatnog pristupa ICT i Internetu za sve građane po uzoru na mnoge zemlje članice Europske unije (vidi prilog 3). Da bi se povećala razina vještina korištenja ICT-a i Interneta građana preporuka je organiziranja i provođenja besplatnih radionica za građane. Kako bi se pojednostavile administrativne procedure u vezi javnih usluga preporuka je da se za gotovo sve javne usluge koje se pružaju od strane javnih vlasti kreiraju kao jednostavne i lako primjenjive elektroničke usluge prilagođene i za osobe sa posebnim potrebama na jednom centralnom portalu i za to dostupna javna mjesta gdje oni korisnici koji iz bilo kojeg razloga nemaju pristup ICT-u i Internetu ili znanja korištenja mogu uz stručnu pomoć obaviti sve aktivnosti vezane uz primjerice pribavljanje osobnih dokumenata, prijave i plaćanja poreza, registracije trgovačkih društava ili obrta, registracije vozila itd. besplatno. Uz to potrebna je potpora i motivacija građana za korištenje elektronički usluga putem promocije kroz tradicionalne vrste medija kao što su novine, javna televizija, plakati. Da bi se povećala razina pristupa i korištenja ICT-a i Interneta kod kuće po uzoru na druge zemlje Europske unije potrebna je aktivna participacija na nacionalnoj razini ili lokalnim razina u troškovima pribavljanja za one skupine koje su najugroženije kao što su umirovljenici, osobe sa invaliditetom, kućanstva sa niskim dohodovnim primanjima, nezaposleni, studenti, učenici XVIIIosnovnih i srednjih škola. Promovirati sve prednosti koje nudi ICT i Internet kao i rastuće digitalno tržište u smislu zaposlenja, veće zarade kao i povoljnije i jednostavnije dostupnosti i kupnje proizvoda na globalnom svjetskomtržištu. Podupirati i motivirati građane na veću društvenu interakciju umrežavanjem preko najrazličitijih društvenih, poslovnih, istraživačkih mreža. Omogućiti građanima i poticati ih na aktivno participiranje u što većem broju procesa donošenja odluka kako na nacionalnim razinama tako i lokalnimrazinama vlasti uz pomoć ICT-a i Interneta. Omogućiti građanima da imaju pristup svim informacijama vezanim uz donošenje zakona, regulativa... u digitalnom obliku kako bi se povećala transparentnost rada kako nacionalnih tako i lokalnih razina vlasti. Sudjelovati u poticanju pojedinaca/grupa/zajednica u kreiranju novih znanja, stjecanju novih znanja i vještina te dijeljenju znanja kroz besplatne pristupe formalnog i neformalnog učenja preko dostupnih online tečajeva. Promovirati sve prednosti i poticati korištenje sustava e-zdravstva u svrhu prvenstveno prevencije bolesti odnosno lakše i jednostavnije dostupnosti usluge zdravstva za sve oboljele. Poticati kao i omogućiti pribavljanje tzv. asistivnih tehnologija za oboljele osobe odnosno osobe sa invaliditetom u svrhu poboljšanja kvalitete njihovih života. Važno je napomenuti da je kreirani model primjenjiv za istraživanje i u drugim zemljama posebice članicama Europske unije jer se identifikacija glavnih kategorija, atributa kao i indikatora temeljila uglavnom na relevantnoj literaturi objavljenoj od strane Europske komisije. I kao zaključno potrebno je istaknuti da se prilikom odabira teme doktorske disertacije razmišljaloo pitanju da li kao znanstvenik i istraživač u području društvenih znanosti treba biti neutralan promatrač sglavnim fokusom samo opisa i objašnjavanja kompleksne stvarnosti i stati na tome ili odabrati temu i provesti istraživanje koje će ispitati postojeće stvarne probleme dati adekvatne preporuke i tako pomoći onima koji su u mogućnosti i koji nose odgovornost za njihovo rješavanje.Postoji nekoliko ograničenja provedenog i opisanog istraživanja u ovoj doktorskoj disertaciji na koje treba obratiti pozornost. Prvo ograničenje veže se uz uzorak ispitanika glavnog dijela istraživanja koji se sastoji isključivo od ispitanika iz dvije veoma slične županije u sjeverozapadnom dijelu Republike Hrvatske (Međimurska i Varaždinska) te da u uzorku nisu obuhvaćena teško dostupna područja koja nemaju istu razinu infrastrukture koja omogućuje pristupInternetu. Stoga se u daljnjim istraživanjima postojećim validiranim mjernim instrumentom namjerava provesti istraživanje na većem uzorku ispitanika na način da se obuhvati što veći i raznovrsniji broj područja u Hrvatskoj kao i po mogućnosti nekim drugimzemljama članicama Europske unije. Dobna skupina ispitanika bili su punoljetni građani što isključuje ispitanike mlađe generacije tzv digitalne urođenike tako da po pitanju e-uključenosti mlađih generacija ne mogu se donositi nikakvi zaključci. Najvažniji je razlog zbog kojeg se nije uključilo u istraživanje ispitanike mlađe od 18 godina što su određene tvrdnje na koje se tražilo mišljenje ispitanika povezane s aktivnostima koje maloljetne osobe po zakonu ne smiju obavljati, primjerice tvrdnje vezane uz e-bankarstvo ili e-upravu. Namjera budućeg istraživanja je postojeći model prilagoditi i mlađim dobnim skupinama ispitanika primjerice od osnovnoškolske dobi kao i onima srednjoškolske dobi kako bi se ispitala e-uključenost navedene populacije i identificirali ključni faktori prihvaćanja i korištenja ICT-a i Interneta te moguće prepreke koje mogu utjecati da pojedinci tih dobnih skupina ne postaju dijelom informacijskog društva. Kao ograničenje istraživanja između ostalog XIXnavedenog treba naglasiti da se identificirane latentne kategorije prve i druge razine kao i potvrđene veze između latentnih kategorija korištenjem neparametrijske metode strukturalnog modeliranja (PLS-SEM) moraju uzeti s oprezom pri generalizaciji nalaza i vrednovanju doprinosa kako konceptualnih tako i empirijskih barem dok se ne potvrde provjerama u novim istraživanjima koja se namjeravaju provesti na većem uzroku ispitanika uključujući ne samo ispitanike iz Hrvatske već i iz drugih zemalja. To se posebice odnosi na identificirane latentne kategorije kao i one veze koje još uvijek nemaju jasnu i teorijski utemeljenu podlogu. Razlog je tome što predloženi konceptualni model nema čvrsti teorijski sustav već je konstruiran uz pomoć brojnih teorija, koncepata i empirijski provjerenih postavkido kojih se došlo detaljnim pregledom i analizom relevantnih istraživanja, studija i strategija vezenih uz pojam e-uključenosti kao i većeg broja drugih predloženih i empirijskih potvrđenih modela vezanih uz pojmove digitalnog jazai e-spremnosti.
Parallel keywords (Croatian)e-inclusion multiperspective multidimensional multimethodological ICT e-uključenost multiperspektivnost multidimenzionalnost multimetodološki IKT
Versionaccepted version
Resource typetext
Access conditionOpen access
Terms of usehttp://rightsstatements.org/vocab/InC/1.0/
Noteaccepted version
URN:NBNhttps://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:211:404534
CommitterLjiljana Hajdin