Svakim danom na turistiĉkom trţištu se povećava broj turistiĉkih destinacija koje se ţele izboriti za svoje mjesto na turistiĉkom trţištu.Uspjeh na turistiĉkom trţištu postići će one turistiĉke destinacije koje najbolje odgovaraju na preferencije turista i koje razviju takav destinacijski proizvod kojim se ostvaruje prepoznatljivost na turistiĉkom trţištu. U tom pravcu razvojem kulturnog turizma moţe se ostvariti prepoznatljivost, autentiĉnost, specifiĉnost na turistiĉkom trţištu. Kulturni turizam je jedan od selektivnih oblika turizma i njegov razvoj mora biti integriran u razvoj turizma turistiĉke destinacije. Turistiĉke destinacije ne mogu razvijati samo kulturni turizam jer bi to moglo biti kontraproduktivno za samu destinaciju budući da je poznato da kultura kao primarni motiv putovanja obuhvaća tek 3% turistiĉkog trţišta. Proizvod kulturnog turizma mora biti dio destinacijskog proizvoda jer će se na taj naĉin ostvariti sve one prednosti razvoja kulturnog turizma. Uspjeh svake destinacije ovisi o destinacijskom sustavu. Glavni cilj svake destinacije je ostvariti dugoroĉnu konkurentsku prednost na turistiĉkom trţištu. Ostvarivanje konkurentske prednosti je zadatak strateškog menadţmenta. Menadţment turistiĉke destinacije mora upravljati razvojem kulturnog turizma na naĉin da se ostvare sve prednosti, a da se negativni utjecaji svedu na minimum ili izbjegnu. Razvoj kulturnog turizma nikako se ne smije prepustiti stihijskom razvoju već se razvojem kulturnog turizma mora strateški upravljati i planirati uz poštivanje naĉela odrţivog razvoja kako bi se na taj naĉin maksimizirale koristi te izbjegle negativne posljedice razvoja kulturnog turizma.Cilj istraţivanja je utvrditi razvoj kulturnog turizma odnosno njegov utjecaj na razvoj integralnog proizvoda turistiĉke destinacije. Mjerenje konkurentske prednosti je IIoteţano zbog nepostojanja sustava pokazatelja kojima bi se utvrdila konkurentska prednost kulturnog turizma. Najĉešće se uzimaju lako dostupni pokazatelji poput broja noćenja ili dolazaka. Zbog toga se u radu utvrĊuje ocjena zadovoljstva turista ponudom kulturnog turizma u Republici Hrvatskoj. Na temelju potrošnje turista u kulturnom turizmu izraĉunat je ekonomski doprinos kulturnog turizma u turizmu Republike Hrvatske. UtvrĊena je korelacija izmeĊu zadovoljstva turista ponudom kulturnog turizma i potrošnje u kulturnom turizmu. Navedena istraţivanja mogu posluţiti kao temelj daljnjim istraţivanjima za potrebe planiranja i upravljanja razvojem kulturnog turizma u Republici Hrvatskoj. U radu se posebno apostrofira vaţnost strateškog i odrţivog upravljanja kulturnim resursima u cilju njihove optimalne valorizacije, kako bi se ostvarila kvaliteta proizvoda kulturnoga turizma bez ili uz minimalne negativne implikacije. Rad daje odgovor na pitanje kakva organizacijska struktura tj. destinacijski sustav je potreban da bi se ostvarila konkurentska prednost razvojem kulturnog turizma. U radu se daje prijedlog modela destinacijskog menadţmenta koji bi kroz obavljanje javno-koordinacijskih funkcija: ideja vodilja i strategija konkurentnosti, razvoj i oblikovanje ponude, marketinška funkcija i zastupanje interesa upravljao integralnim destinacijskimproizvodom, ĉiji je neizostavan dio (podsustav) i kulturni turizam. Na destinacijski menadţment treba gledati kao na turistiĉke aktivnosti koje angaţiraju lokalne interese unutar svrsishodne poslovne suradnje s nositeljima ponude u svrhu stvaranja destinacijskog proizvoda. Na taj naĉin se, a putem funkcija destinacijskog menadţmenta (planiranje, organiziranje i kontrola) stvaraju pretpostavke sustavnog dovoĊenja u vezu svih onih koji su bitni za razvoj destinacijskog, ali i kulturnoga proizvoda.