U brodarstvu se mnoge izbjegnute nezgode uopće ne prijavljuju niti istražuju, što je gubitak dragocjenih informacija, jer bi rezultati njihovih analiza mogli pomoći unaprjeđenju sigurnosti na moru. Prema tome javlja se potreba za uvođenjem učinkovitog sustava upravljanja izbjegnutim nezgodama radi boljeg izvještavanja, a samim time i sudjelovanja pomoraca u procesu unaprjeđenja sigurnosti, odnosno općenito kulture sigurnosti. Uvođenjem Međunarodnog pravilnika o sigurnom upravljanju brodovima i sprječavanju onečišćenja - ISM pravilnik (International Management Code for the Safe operation of Ships and for Pollution Prevention – ISM Code), koji je između ostaloga dao smjernice za izvještavanje izbjegnutih nezgoda, Međunarodna pomorska organizacija (IMO) je pokušala povećati sigurnost i unaprijediti kulturu sigurnosti na brodovima. Ipak, izvještavanje o izbjegnutim nezgodama još nije doseglo svoj puni potencijal. Analizom podataka prikupljenih tijekom istraživanja utvrđeni su čimbenici koji utječu na upravljanje, određene su im međusobne zavisne veze, te je izrađen model upravljanja izbjegnutim nezgodama koji je predložen u disertaciji. Vjerojatnosti čimbenika su kvantificirane korištenjem anketnim upitnicima, ekspertnim mišljenjem i tablicama uvjetnih vjerojatnosti programskog alata za izradu Bayesovih mreža GeNIe, te su napravljeni kvalitativni i kvantitativni modeli za upravljanje izbjegnutim nezgodama. Analizom osjetljivosti pokazani su čimbenici s najviše utjecaja na promatrane čimbenike (izvještavanje izbjegnute nezgode i kvaliteta sustava upravljanja izbjegnutim nezgodama), pa su na osnovi toga dane preporuke kojima bi se sustavno upravljanje izbjegnutim nezgodama moglo poboljšati, te tako unaprijediti kulturu sigurnosti u brodarstvu. Predloženi model može se primijeniti u brodarstvu, te može pomoći kompanijama u povećanju sudjelovanja pomoraca u izvještavanju i unaprjeđenju kvalitete sustava upravljanja izbjegnutim nezgodama.