| Sažetak | Cilj istraživanja bile je procjena utjecaja depresivnog i demoralizacijskog sindroma na
suicidalnost u oboljelih od shizofrenije u kroničnoj fazi bolesti.
Metode: Istraživanje je provedeno prospektivnom studijom među 146 bolesnika oboljelih od
shizofrenije koji su liječeni ambulantno u Klinici za psihijatriju „Vrapče“ u Zagrebu, u
periodu od 15. travnja 2011. godine do 1. lipnja 2013. godine. Svi ispitanici su imali
dijagnozu shizofrenije postavljenu po dva neovisna psihijatra, sukladno dijagnostičkim
kategorijama MKB-10 i DSM-IV. Za svakog pojedinog bolesnika prikupljena su
sociodemografska, hospitalna i klinička obilježja. Težina psihopatologije procjenjivala se
ocjenskim skalama PANSS, CDSS i ISST te samoocjenskom demoralizacijskom skalom
(DS). U statističkim analizama korištene su deskriptivne statističke metode, hi kvadrat test,
Wilcoxonov test, McNemarov test, dok su se međusobne povezanosti procijenile
Spearmanovim koeficijentom korelacije rho. Multiplim linearnim regresijskim modelom
načinjeni su multivarijatni prediktorski modeli suicidalnosti.
Rezultati: Nađena je statistički značajna pozitivna povezanost demoralizacije s muškim
spolom, hereditetom suicidalnosti, brojem prethodnih hospitalizacija (u drugom mjerenju),
vrijednošću CDSS-a, vrijednošću ISST-a te vrijednostima kognitivnog, afektivnog i
negativnog faktora PANSS-a.
Nađena je statistički značajna pozitivna povezanost depresije s hereditetom suicidalnosti,
brojem prethodnih hospitalizacija, vrijednošću demoraliziranosti (DS) s pripadajućim
domenama, vrijednošću ISST-a te vrijednostima kognitivnog, negativnog i afektivnog faktora
PANNS-a.
Nađena je statistički značajna pozitivna povezanost suicidalnosti s muškim spolom,
hereditetom suicidalnosti, brojem prethodnih hospitalizacija, vrijednošću demoraliziranosti
(DS), vrijednošću CDSS-a te kognitivnog, afektivnog i negativnog faktora PANSS-a.
U multiplom regresijskom modelu na početku istraživanja dvije su prediktorske varijable bile
statistički značajno povezane sa suicidalnošću: ukupna vrijednost demoraliziranosti (DS
vrijednost) i PANSS afektivni faktor. U drugom mjerenju dvije su prediktorske varijable bile
statistički značajno povezane sa suicidalnošću: ukupna vrijednost demoraliziranosti (DS) i
ukupna vrijednost depresivnosti (CDSS). Demoraliziranost se pokazala snažnijim
prediktorom u odnosu na depresivnost. |
| Sažetak (engleski) | The aim of this study was to evaluate the impact of depression and demoralization syndromes
on suicidality in patients with chronic schizophrenia.
Methods: A prospective study on 146 out-patients with chronic schizophrenia, treated in
Psychiatric University Hospital “Vrapče”, Zagreb, Croatia, from April 15th 2011 to June 1st
2013. Every patient’s schizophrenia diagnosis was independently made by two psychiatrists,
using ICD-10 and DSM-IV criteria. Sociodemographic, clinical and hospital data were
collected for every patient. Severity of their symptoms was assessed with the Positive and
Negative Syndrome Scale (PANSS), the Calgary Depression Scale for Schizophrenia (CDSS),
the InterSePT Scale for Suicidal Thinking (ISST) and the self-administered Demoralization
Scale (DS). Statistical analysis included descriptive statistics, chi-square, Wilcoxon test and
McNemar test. Spearman's rank correlation coefficient were calculated to identify and test the
strength of relationship between scores on used scales while the multiple regression model
was used to test multivariate predictive models of suicidality.
Results: The statistically significant positive correlations were found between patient’s
demoralization categories and their male sex, number of previous hospitalizations (second
test), hereditary of suicidality, CDSS score, ISST score and scores on cognitive, affective and
negative factors of the PANSS.
The statistically significant positive correlation were found between patient’s depression
categories and their heredity of suicidality, number of previous hospitalizations, DS score, as
well as scores of cognitive, affective and negative factors of the PANSS.
Suicidality had statistically significant positive correlation with patient’s male sex, heredity of
suicidality, number of previous hospitalizations, DS score, CDSS score and scores of
cognitive, affective and negative factors of the PANSS.
In the multiple regression model, two initial predictive variables had statistically significant
association with suicidality: DS score and score of affective factor of the PANSS. In second
test, two predictive variables showed statistically significant association with suicidality: DS
score and CDSS score. Demoralization was stronger predictor than depression. |
