U nastojanju da smanjimo broj nepotrebnih SLNB i usmjerimo primjenu ove procedure prema rizičnijim skupinama bolesnika, testirali smo hipotezu da debljina tumora nije dostatan čimbenik pri postavljanju indikacije. Analizirali smo uporabnu vrijednost svih dostupnih kliničkih i patohistoloških parametara u bolesnika sa primarnim kutanim melanomom. U istraživanju je korištena arhiva RC za melanom MiZRH u Klinici za kožne i spolne bolesti i Zavoda za patologiju "Ljudevit Jurak", KBC "Sestre milosrdnice". Studijom su obuhvaćena 844 bolesnika, u promatranom razdoblju od 6 godina. Sentinel biopsija učinjena je kod 484 bolesnika (57%), od kojih je pozitivan čvor zabilježen u 122 slučaja (14,45%). Kod 205 (24,28%) bolesnika došlo je do progresije bolesti. Polovica naših bolesnika imala je tanke tumore (<1,5 mm). Posebno smo analizirali ovu skupinu bolesnika, stratificirajući tumore u rastući niz za po 0,25 mm. Kod 184 bolesnika (43%), učinjena je sentinel biopsija, sa pozitivnim ishodom kod 22 bolesnika (12%). U 30 bolesnika (7,65%) došlo je do razvoja metastatske bolesti. Unutar ove skupine čak 50% pozitivnih čvorova nađeno u grupi tumora tanjih od 1 mm, što ukazuje na agresivnost nekih tankih lezija. Logističkom regresijom testirali smo povezanost zavisnih varijabli (sentinel nalaz i prisutnost metastaza) s nezavisnim varijablama (klinički i patohistološki parametri). Standardiziranim omjerima šansi koji su učinjeni za dob i spol, debljinu, te prisustvo mitoza i ulceracija, dobiveni su rezultati koji upućuju na bitno različit biološki potencijal tankih tumora. Stupnjevitom logističkom regresijom postavljeni su matematički modeli za predviđanje ishoda sentinel biopsije i razvoja metastatske bolesti s točnostima predviđanja od 80%. Uzevši u obzir sadašnju točnost kliničke prosudbe (oko 20%) te da nisu uključeni nikakvi novi parametri u model, primjena ovih modela kao dodatnog alata u dvojbenim kliničkim situacijama apsolutno znači prednost, a u bolničkim centrima gdje ne postoji dermatoonkologija važan doprinos u boljem probiru bolesnika za SLNB. U proučavanju ishoda metastatske bolesti uočili smo i određena grupiranja bolesnika vezana za dob i spol, a moguće i hormonalni status bolesnica. Istraživanje je potvrdilo hipotezu da debljina nije dostatan čimbenik prilikom postavljanja indikacije za SLNB, pa je čak nebitan parametar u predikciji metastatskog ishoda kod tankih tumora. Kombinacijom trenutno dostupnih kliničko-patohistoloških parametara postiže se bolja predikcija ishoda sentinela i metastaza.