U suvremenoj grafičkoj tehnologiji, tehnika plošnog tiska danas je jedna od najzastupljenijih tehnika. Bazira se na različitim fizikalno-kemijskim svojstvima površina, te na principu orijentirane adsorpcije i selektivnog močena. Tiskovna forma sastoji se od hidrofobnih tiskovnih elemenata te od hidrofilnih slobodnih površina. Karakterizacija površina obuhvatila je kako tiskovne, tako i slobodne površine CtP tiskovnih formi na bazi srebrenog halogenida. Ispitana je promjena pH vrijednosti i električne provodljivosti razvijača, i fizikalno-kemijska svojstva otopine za vlaženje, te njenu intreakciju sa slobodnim površinama, zavisno o istrošenosti tiskovne forme. Također su izvršena mjerenja pokrivenosti tiskovnih elemenata zavisno o otisnutoj nakladi. Površinska topografija i njen utjecaj na funkcionalna svojstva tiskovne forme određena je mjerenjem parametara površinske hrapavosti. Dobiveni rezultati ukazuju da se električna provodljivost razvijača smanjuje s brojem razvijenih ploča koje je uzrokovano utjecajem otopljenih organskih nevodljivih spojeva iz kopirnog sloja, dok smanjenje pH vrijednosti nastaje uslijed kemijskih reakcija koje se odvijaju u emulzijskom i graničnom sloju. Električna provodljivost i pH vrijednost otopine za vlaženje dobro su usklađene, te je zamjetno djelovanje pufera koji stabilizira pH vrijednosti u području stabilnosti anodne prevlake Al2O3. Povećanjem volumnog udjela uzoraka otopina za vlaženje dolazi do naglog smanjenja površinske napetosti, zbog dodanih površinski aktivnih tvari čime se omogućava bolje vlaženje slobodnih površina s manjom količinom otopine za vlaženje. Kontaktni kut kao mjera dobrog vlaženja smanjuje se povećanjem volumnog udjela koncentrata, no on je također zavisan o procesu razvijanja i o broju razvijenih ploča u razvijaču. Kontaktni kut je zavisan o površinskoj napetosti, što ukazuje na dobru kombinaciju svih dodataka u otopinu za vlaženje, prvenstveno površinski aktivnih tvari. Na tiskovnim formama koje su prošle proces tiska u odnosu na referentni uzorak smanjuju se rastertonske vrijednosti u području niskih RTV. Promjena RTV također zavisi i o broju otisaka koje je otisnula tiskovna forma, tako da je trošenje površine tiskovne forme uzrokovano trenjem koje se javlja između površine tiskovne forme i ofsetnog cilindra, odnosno valjaka nanosača boje i otopine za vlaženje. Na slobodnim i tiskovnim površinama izmjereni su parametri površinske hrapavosti, te je napravljena optička mikroskopija. Zavisno o položaju tiskovne forme u tornju mijenjaju se i pojedini parametri hrapavosti. Ra parametar na svim ispitivanim uzorcima bez obzira na referentni uzorak mijenja se vrlo malo, dok parametri Rp i Rv pokazuju da je realna površina kako tiskovnih, tako i slobodnih površina daleko složenija. Prilikom procesa tiska najprije dolazi do trošenja vrhova i izbočina kako slobodnih, tako i tiskovnih površina tiskovne forme, a u isto vrijeme postoji mogućnost da se udubine zapunjavaju različitim čvrstim česticama (papirna prašina, moguća kristalizacija CaCO3). Na to ukazuju hibridni parametri Rpk i Rvk. Rv parametar zavisi i o položaju ploče u samom tornju, te kontaktima s bojom i papirnom prašinom. Nejednolika hrapavost površine papira značajno mijenja topografiju površine tiskovne forme. Papirna prašina, pomoću otopine za vlaženje, se adsorbira na tiskovnu formu i na taj način zapunjava dolove smanjujući njihov udio u ukupnoj hrapavosti površine. Smanjuje se specifična površina, a ujedno i količina adsorbirane otopine za vlaženje, što može uzrokovati pojavu toniranja. Kod tiskovnih elemenata, osim papirne prašine značajnu ulogu ima i boja. Boja za cijan sadrži pigmente koji imaju kristaliničnu strukturu, koji mogu biti uzrok zapunjavanja dolova i smanjenje aktivne površine tiskovnih elemenata, što uzrokuje adsorpciju manje količine boje, a time i nekvalitetan otisak.