Naslov Učestalost i distribucija koštanih patoloških promjena u kasnosrednjovjekovnih i novovjekovnih arheoloških populacija kontinentalne Hrvatske Naslov (engleski) The frequency and distribution of pathological changes in the late medieval and early modern archaeological populations in continental Croatia Autor Marijana Lukačević Mentor Mario Šlaus (mentor)Član povjerenstva Krešimir Filipec (član povjerenstva)Član povjerenstva Damir Mihelić (član povjerenstva)Član povjerenstva Petra Rajić Šikanjić (član povjerenstva)Ustanova koja je dodijelila Sveučilište u Zagrebu Datum i država obrane 2021-05-10, Hrvatska Znanstveno / umjetničko HUMANISTIČKE ZNANOSTI Univerzalna decimalna klasifikacijaUDC ) 902/904 - Arheologija 908(497.5) - Proučavanje lokaliteta Hrvatske 57 - Biološke znanosti. Fizička antropologija. Bioraznolikost Sažetak Ovaj doktorski rad donosi nam podatke o životu na prostoru kontinentalne Hrvatske u vrijeme osmanske navale na zapadnu Europu. Ovo je prvo bioarheološko istraživanje gdje se usporedbom dviju populacija, koje su živjele u dva povijesno i vremenski različita razdoblja, dobili podaci o kvaliteti i uvjetima života. Populacija koja je u ovome radu definirana kao populacija predosmanskoga razdoblja, živjela je u razvijenome srednjem vijeku na prostoru današnje kontinentalne Hrvatske, od 11. do kraja 14. stoljeća. Dosadašnja arheološka i povijesna istraživanja jasno pokazuju da su se tijekom ova 4 stoljeća u međurječju događale društveno-ekonomske promjene koje su potencijalno mogle znakovito utjecati na uvjete i kvalitetu života ljudi koji su ga naseljavali. U tom se razdoblju dogodila promjena u načinu života – koji je iz isključivo ruralnog prešao u kombinaciju ruralnog i urbanog načina života u kojemu je trgovina igrala bitno značajniju ulogu. Populacija koja je u ovome radu definirana kao populacija osmanskoga razdoblja, živjela je u kasnome srednjem vijeku i novome vijeku, od 15. do 17. stoljeća, na prostoru današnje kontinentalne Hrvatske. Dosadašnjim arheološkim i povijesnim istraživanjima dobili smo rezultate koje govore o vrlo turbulentnome razdoblju hrvatske povijesti, značajnim vojno-političkim promjenama koje bitno utječu na život pojedinca i populacije. Važno je, međutim imati na umu kako i drugi čimbenici: klimatsko-geografski i ekološki također dodatno utječu na kvalitetu životnih uvjeta. Stoga su antropološke analize ljudske osteološke građe najprimjerenije za definiranje uvjeta i kvalitete života kasnosrednjovjekovnih i novovjekovnih arheoloških populacija geografskog prostora današnje kontinentalne Hrvatske. Antropološke analize korištene u ovom radu su od ranije poznate, jednostavne i opće prihvaćene, a donose podatke do kojih se ne može doći iz povijesnih i arheoloških istraživanja. Pri tome se misli na određivanje: demografskih karakteristika (spola, starosti), pokazatelja subadultnog stresa (cribrae orbitalia), specifičnih zaraznih bolesti (lepra, sifilis, tuberkuloza) i nespecifičnih pokazatelja zaraznih bolesti (periostitis i osteomijelitisa), pokazatelja teškog fizičkog rada (osteoartritisa, Schmorlovih defekata) te pokazatelje namjernog nasilja i nesretnih slučajeva. U uvodu se donosi pregled društveno-političkih pojava u predosmanskome razdoblju i osmanskome razdoblju, gdje se opisuju bitni povijesni trenutci navedenih razdoblja, klimatske promjene koje su se dogodile te stanje flore i faune u navedenim stoljećima, ratna zbivanja i demografska kretanja populacija u ratnim vremenima. U cilju istraživanja donose se hipoteze ovoga rada te zašto je ovakva antropološka analiza uopće bila potrebna. U materijalu i metodama objašnjen je pregled svih analiziranih arheoloških lokaliteta, broj analiziranih kostura te vrste metoda korištene u analizi skeleta za potrebe ovoga rada to jest istraživanja u ovome radu. U rezultatima su detaljno razrađeni i objašnjeni podaci dobivenih analiza uz prikaz grafova, tablica i slika. Njihova je interpretacija prikazana u poglavlju Rasprava dok su na kraju u sažetom obliku prikazani zaključci čitavog rada.
Sažetak (engleski) This doctoral thesis brings us data about life in continental Croatia during the Ottoman invasion on Western Europe. For the first time we got the data about the life quality comparing the two populations that lived in two historically different periods. In this paper the population that lived between 11th and 14th century is defined as the pre-Ottoman population. Archaeological and historical research clearly present that during these 4 centuries, socio-economic changes that happen in this geographical area could potentially significantly affect the conditions and quality of life of the people who inhabited it. During this period, there was a change in lifestyle – where people shifted from a rural to a combination of rural and urban lifestyles in which trade played a much more significant role. The population defined in this paper as the population of the Ottoman period lived in the late Middle Ages and the New Age, from the 15th to the 17th century. Archaeological and historical research results tell us about the very turbulent period in Croatian history, significant military-political changes that significantly affect the lives of individuals and populations. It is important, however, to keep in mind how other factors: climatic-geographical and ecological changes also affected the quality of life conditions. Therefore, anthropological analyzes of human skeletal remains are the most appropriate for defining the conditions and life quality of late medieval and modern archaeological populations of the geographical area of today's continental Croatia. The anthropological analyzes used in this paper are previously known, simple and generally accepted, and provide data that cannot be obtained from historical and archaeological research. This refers to the determination of: demographic characteristics (sex gender, age), indicators of subadult stress (cribrae orbitalia), specific infectious diseases (leprosy, syphilis, tuberculosis) and non-specific indicators of infectious diseases (periostitis and osteomyelitis), indicators of heavy physical work (osteoarthritis , Schmorl defects) and indicators of intentional violence and accidents. The introduction provides an overview of socio-political phenomena in the preOttoman and Ottoman periods, describing important historical moments of these periods, climate change and the state of flora and fauna in these centuries, war events and population demographics in wartime. In the chapter „The aim of the research“, the hypotheses of this paper are presented. „The material and methods“ chapter explained the overview of all analyzed archaeological sites, the number of analyzed skeletons and the types of methods used in skeletal analysis for the purposes of this paper. The chapter „The results“ elaborate in detail and explain the data of the obtained analyzes with the presentation of graphs, tables and figures. Their interpretation is presented in chapter „The discussion“, while at the end the summary of whole research is presented in „The conclusion“.
Ključne riječi
bioarheologija
bioarheološka analiza
arheologija
srednji vijek
Osmansko Carstvo
razvijeni srednji vijek
kasni srednji vijek
novi vijek
Ključne riječi (engleski)
bioarchaeology
bioarchaeological analysis
archeology
Medieval Period
Ottoman Empire
High Medieval Period
Late Medieval Period
Jezik hrvatski URN:NBN urn:nbn:hr:131:620030 Studijski program Naziv: Arheologija Vrsta resursa Tekst Opseg 203 str. Način izrade datoteke Izvorno digitalna Prava pristupa Otvoreni pristup Uvjeti korištenja Repozitorij ODRAZ Datum i vrijeme pohrane 2021-07-02 09:46:36
