Rad nije dostupan
disertacija
Fonologija i morfologija mjesnih govora slivanjskoga područja

Perina Vukša Nahod (2014)
Sveučilište u Rijeci
Filozofski fakultet u Rijeci
Odsjek za kroatistiku
Podaci o radu
NaslovFonologija i morfologija mjesnih govora slivanjskoga područja
AutorPerina Vukša Nahod
Voditelj/MentorŽeljko Jozić
Sažetak rada
Slivanjski su govori bili dijelom nekadašnjega poneretvanskog zapadnoštokavskog dijalekta, a danas pripadaju istočnohercegovačko-krajiškome dijalektu, njegovu slivanjsko-zažapskome govornom tipu. Ti su govori stoljećima bili izloženi migracijama i nalazili su se uz samu granicu nekadašnjih štakavskih i šćakavskih, danas ijekavskih i ikavskih govora, a bili su i u dodiru s južnočakavskim govorima. U radu su na temelju terenskih istraživanja analizirane fonološke i morfološke značajke slivanjskih govora Slivna Ravnoga, Mihalja, Blaca i Podgradine. Fonološki opis obuhvaća prikaz vokalskih, konsonantskih i prozodijskih sustava, a morfološki prikazuje sklonidbu imenica, zamjenica, brojeva i pridjeva, sprezanje glagola te zabilježene nepromjenjive vrste riječi. U morfološkome dijelu, budući da su mjesto i vrsta naglaska ključni unutar paradigme promjenjivih riječi, prikazana je analiza akcenatskih tipova imenica i pridjeva, kojom se utvrdilo postojanje arhaičnih oblika (čuvanje uzlaznosti u L. m. sr. i ž. r., pomičnosti u g./d./l./i. m. i ž. r. te preskakanje naglasaka u n. p. C kod svih rodova, čuvanje kraćenja u d./l./i. i u n. p. B (sr. i ž. r.) i u n. p. C (m., sr. i ž. r.), čuvanje izvorne n. p. c kod pridjeva tipa glȗv − glúva – glȗvo itd.) u govorima Slivna Ravnoga i Mihalja, dok su u mjesnim govorima Blaca, a posebice Podgradine zabilježene mnoge alternacije i inovacije. Iako južna granica ijekavskih i ikavskih govora uglavnom ide rijekom Neretvom, fonološkim su se opisom utvrdila odstupanja u slivanjskim govorima, koji nisu jedinstveni prema refleksu jata. Među njima ističe se govor Mihalja, u kojemu se refleks jata može ostvariti dvosložno, što je izuzetno rijetka pojava u štokavskim govorima u Hrvatskoj. Fonološkim i morfološkim opisom jasno su se utvrdile značajke govora slivanjskoga tipa te razgraničile od zažapskih. Budući da su morfološki opisi novoštokavskih mjesnih govora u kojima se prikazuje iscrpna analiza akcenatskih tipova imenica i pridjeva iznimno rijetki, smatramo da će mnogobrojne potvrde i primjeri pomoći u razjašnjenju nekih akcentoloških dilema, a arhaičnosti u rekonstrukciji praslavenskoga i baltoslavenskoga naglasnog sustava te posebice u prikazu razvoja hrvatske akcentuacije. Istraživanjem dosad neobrađenih dijalektoloških punktova Mihalja, Blaca i Podgradine upotpunila se dijalektološka slika istočnohercegovačko-krajiškoga dijalekta, čija je građa na području od Neretve do Dubrovnika oskudna te se time omogućilo uspoređivanje s drugim, posebice dodirnim dijalektima.
Ključne riječištokavsko narječje istočnohercegovačko-krajiški dijalekt slivanjsko-zažapski govorni tip fonologija vokalizam konsonantizam prozodija morfologija naglasne paradigme
Naslov na drugom jeziku (engleski)Phonology and morphology of the local dialects of Slivno area
Povjerenstvo za obranuSilvana Vranić (predsjednik povjerenstva)
Željko Jozić (član povjerenstva)
Ivana Kurtović Budja (član povjerenstva)
Ustanova koja je dodijelila akademski/stručni stupanjSveučilište u Rijeci
Filozofski fakultet u Rijeci
Ustrojstvena jedinica niže razineOdsjek za kroatistiku
MjestoRijeka
Država obraneHrvatska
Znanstveno područje, polje, granaHUMANISTIČKE ZNANOSTI
Filologija
UDK81
JEZICI. LINGVISTIKA. KNJIŽEVNOST
Lingvistika i jezici
Vrsta studijasveučilišni
Stupanjposlijediplomski doktorski
Naziv studijskog programaPovijest i dijalektologija hrvatskog jezika
Akademski / stručni nazivdoktor/doktorica znanosti, područje humanističkih znanosti, polje filologija
Kratica akademskog / stručnog nazivadr. sc.
Vrsta radadisertacija
Jezik hrvatski
Datum obrane2014-03-14
Sažetak rada na drugom jeziku (engleski)
The local dialects of the Slivno area were a part of the old Poneretvanski West-Štokavian dialect, and are today a part of East Herzegovinian dialect, its Slivno-Zažablje type. These local dialects were exposed to migrations and were on the very border of old Štakavian and Šćakavian, and contemporary Ijekavian and Ikavian dialects, and were in contact with South Čakavian speeches. In this work, based on field research, the phonological and morphological characteristics of the local dialects of Slivno Ravno, Mihalj, Blace and Podgradina are analyzed. The phonological description includes the presentation of vowel, consonant and prosodic systems, and the morphological one describes the declination of nouns, pronouns, numbers and adjectives, the conjugation of verbs, and the recorded invariable parts of speech. Since the place and the type of accent are essential within the paradigm of variable parts of speech, the morphological part presents an analysis of accent types of nouns and adjectives, which determined the existence of archaic forms (preservation of mobility in a. p. C, accent skipping, preservation of shortness in d./l./i. and preservation of rising tone in L. of nouns of all genders, preservation of original a. p. c in adjectives similar to glȗv−glúva−glȗvo 'deaf') in the local dialects of Slivno Ravno and Mihalj, while the local dialects of Blace, and especially Podgradina have many alternations and innovations. Although the south border of Ijekavian and Ikavian dialects mainly follows the river Neretva, the phonological description has shown that there are deviations in the speeches of Slivno area, which are not unified by yat reflexes. The local dialect of Mihalj stands out because its yat reflex can be bisyllabic, which is a very rare phenomenon in Štokavian dialects in Croatia. The phonological and morphological description clearly determined the characteristics of Slivno type, and differentiated them from Zažablje type. Since the morphological descriptions of Neoštokavian local dialects containing thorough analysis of accent types of nouns and adjectives are extremely rare, we believe that many confirmations and examples will help in clarification of certain accentological dilemmas, while the archaisms will help the reconstruction of Proto-Slavic and Balto-Slavic accent systems, and especially in the presentation of the development of Croatian accentuation. With the research of unstudied dialects of Blace, Mihalj and Podgradina, the dialectological picture of East-Herzegovinian dialect is enriched, a dialect in which the data on the area between Neretva and Dubrovnik is poor and thus comparison to other, especially contact dialects is enabled.
Ključne riječi na drugom jeziku (engleski)Štokavian dialect East-Herzegovinian dialect Slivno-Zažablje type phonology vowels consonants prosody morphology accent paradigms
Verzijaobranjena verzija
Vrsta resursatekst
Prava pristupaRad nije dostupan
URN:NBNhttps://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:186:733002
PohranioAleksandra Moslavac