Svjetski turizam 2007. zabilježio je 898 milijuna međunarodnih dolazaka turista, uz do-prinos BDP-asvjetske ekonomije od 9,9% i godišnjom stopom rasta od 4,1% postajući tako vodećomdjelatnošćumjerenomstopomrasta. Iste godine Republiku Hrvatsku posjetilo je oko jedanaestmilijuna turista. Turizam u ukupnom BDP-uHrvatske sudjeluje i do 25 % na godinu, a godišnje stope rasta u djelatnosti turizma bile su i do 7%. Ovi pokazatelji za RH uvelike nadi-laze učešće i rast turizmau okvirima svjetskog gospodarstva iz čega je vidljivo značenje turiz-ma za hrvatsko gospodarstvo. Zbognjegove isprepletenosti s ostalim gospodarskih granamaneka znanstvena razmatranja turizamne držeposebnom gospodarskom granom, već nizom pro-izvoda brojnih djelatnosti na koje turizam kao sociološka pojava utječe strukturom svoje potra-žnje. Uz to,turizam je djelatnost s izraženim sezonalnim karakteristikama i mnogi objekti vršno eksploatirani u vrijeme turističke sezone, izvan nje malo su ili nimalo iskorišteni, dovodeći u pitanje njihovu ekonomsku isplativost. Ekonomskaisplativosti naročito je izraženameđusku-piminfrastrukturnimprometnimobjektima ili sredstvima.Promet je djelatnost s kojom je turizam neraskidivo povezan već po svojoj definiciji. Sustav prometa omogućuje nastanak turizma, a turizam svojom potražnjom za prometom izis-kuje njegov kvantitativni i kvalitativni rast i razvoj te stoga rast i razvoj turizma mora biti pra-ćen rastom i razvojem prometnog sustava. U interakciji djelovanja turizma i prometa, razvoj i unapređenje tehnologije prometa, omogućili su stvaranje novih turističkih odredišta uz cjenovno i vremensko približavanje već postojećih, proširujući tako konkurenciju u djelatnosti.Hrvatska kopnena obala duljine 1.777 km i otočna od 4.012 km uzduž 1.233 otoka, du-boko je uvučena u europsko kopno i smještena u blizinu velikih emitivnim turističkih tržišta. Lukama su obale kopna i otoka povezane raznim pomorskim vezana. U morskim lukama kop-neni oblik prometa turisti mijenjaju za pomorski (i obratno), nastavljajući svoje putovanje po-morskim plovilima. U pomorskom prijevozu,osim korištenja postojećih prometnih sustava, turizam je razvio i svoje vlastite pomorsko-prometne podsustave poput nautičkog turizma.