Razumijevanje varijacija u veličini zuba i dimenzijama zubnog luka među ovom populacijom može pružiti ključne uvide u njihovu orofacijalnu morfologiju i doprinijeti razvoju prilagođenih ortodontskih pristupa. S obzirom na nedostatak studija koje se bave specifičnostima dentalne morfologije kod adolescenata s Kosova, ova studija ima za cilj pružiti temeljne informacije o veličini zuba i dimenzijama zubnog luka u ovoj populaciji. Cilj istraživanja Cilj ovog istraživanja je bio odrediti veličine zuba (mezio-distalni (MD), buko-lingvalni (BL), meziobukalno-distolingualni (MBDL) i meziolingualni-distobukalni (MLDB) dijagonalni promjer), procijeniti Littleov indeks nepravilnosti, odrediti prijeklop i pregriz; dimenzije zubnih lukova (prednja i stražnja širina zubnog luka; prednja i stražnja dužina zubnog luka, indeks visine nepca i opseg zubnog luka), kao i prednji, stražnji i ukupni omjer usklađenosti donjih i gornjih zuba ovisno o spolu i vrsti prisutne ortodontske anomalije. Materijali i metode Uzorak od 400 školske djece u dobi od 13 do 19 godina nasumično je odabran tehnikom uzorkovanja u više faza u sedam gradova na Kosovu u 14 različitih škola. Ova je dobna skupina odabrana kako bi se smanjio utjecaj uslijed karijesa, restauracija, oštećenja i erozija na dimenzije zuba. Materijal za istraživanje sastojao se od 400 gipsanih odljeva školske djece koji su prikupljeni u sedam privatnih stomatoloških klinika u Republici Kosovo. Kriteriji za uključivanje bili su: kosovska nacionalnost, 13-19 godina starosti; prisutni svi trajni zubi osim trećih trajnih kutnjaka, bez prethodne ili trenutne ortodontske terapije; bez abrazije zuba, bez oštećenja ili velikih restauracija; odsutnost traume i abnormalne morfologije zuba, dobra kvaliteta sadrenog modela. Za podjelu uzorka prema vrsti okluzije korištena je klasifikacija po Angle-u. Svi ispitanici, odnosno njihovi roditelji ili skrbnici, upoznati su s načinom i svrhom provođenja istraživanja te su potpisali informirani pristanak. Prikupljeni su pojedinačni podaci: dob, spol, datum uzimanja otiska i identifikacijski broj (ID). Nakon uzimanja otisaka ireverzibilnim hidrokoloidnim materijalom (alginatom) u privatnoj stomatološkoj poliklinici, isti su izliveni u sadri i izrađeni studijski modeli. Mjerenja su izvršena izravno na modelu pomoću digitalne pomične mjerke (CD-6'ASAS; Mitutoyo Corp., Kanagawa, Japan), s točnošću od 0,01 mm, i korištenjem trodimenzionalnog ortodontskog šestara po Korkhaus-u (028-350-00; Dentaurum GmbH, Ispringen, Njemačka). Podaci su analizirani pomoću parametarskih i neparametarskih testova za utvrđivanje razlika između veličina zubi, odstupanja u veličinama zubi i dimenzijama zubnog luka s obzirom na spol i vrstu ortodontske anomalije. Rezultati Rezultati su pokazali da dječaci imaju veće dimenzije zuba (mezio-distalni (MD), bukolingvalni (BL), meziobukalno-distolingualni (MBDL), meziolingualni-distobukalni (MLDB) dijagonalni promjer i visina krune) te nepravilnosti sjekutića prema Littleovom indeksu u odnosu na djevojčice. S druge strane, nisu pronađene statistički značajne razlike između spolova u prednjem omjeru i pregrizu. Nadalje, sve dimenzije zubnog luka bile su statistički značajno različite između skupna po spolu, osim oblika donjeg zubnog luka i indeksa visine nepca. Općenito, dimenzije luka kod muškaraca bile su veće od dimenzija luka kod žena, što ukazuje na prisustvo spolnog dimorfizma u ljudskoj orofacijalnoj morfologiji. Rezultati su također pokazali značajne razlike u meziodistalnoj širini pojedinih gornjih zuba (12, 13, 14, 22, 23, 24) i donjih zuba (33, 34, 36) između ispitanika s različitim anomalijama. Konkretno, klasa I je imala najviše vrijednosti, a zatim klase II i III (p-vrijednost <0,005). Većina zuba nije pokazala značajne razlike u vrijednostima bukolingvalne širine zuba kod ispitanika s različitim anomalijama. Međutim, primijećene su značajne razlike kod donjih zuba (31, 32, 44) (p<0,05), pri čemu su ispitanici s anomalijom klase III imali veće vrijednosti u odnosu na klasu II i I za zube 31, 32, dok su ispitanici s klasom I imali veće vrijednosti u odnosu na klase II i III za zub 44. Vrijednosti visine krune gornjih i donjih zuba statistički se značajno razlikuju za zube 22, 23, 24, 31, 32, 34, 35, 36, 37, 41, 42, 45 ovisno o prisutnoj dentalnoj klasi na prvim trajnim molarima. Razlike u dijagonalnoj širini pronađene su samo kod zuba 16. Rezultati usporedbe između klasa malokluzija i dijagonalnog promjera krune MLDB (gornji i donji zubi) pokazali su značajne razlike kod zuba 14, 15, 31, 32, 33, 41, 42 i 43. Konkretno, kod ispitanika s klasom I pronađene su najveće vrijednosti za zube 14, 15, dok su kod klase III najveće vrijednosti izmjerene za zube 31, 32, 33, 41, 42, 43. Ukupni i stražnji omjer prema Boltonu nisu se značajno razlikovali kod ispitanika s različitim klasama po Angleu. Među kosovskim adolescentima koji su odstupali više od dva standardna odstupanja od Boltonovih prosjeka, omjer veličine prednjih zuba iznosio je 41,37%, a ukupni omjer veličine zuba bio je 23,79%. Zaključak Nalazi ove studije otkrili su značajne razlike u veličini zuba i dimenzijama zubnih lukova ovisno o prisutnoj ortodontskoj anomaliji kod adolescenata s Kosova. Kod dječaka su pronađene veće dimenzije zuba i zubnih lukova u usporedbi s djevojčicama, što ukazuje na spolni dimorfizam u orofacijalnoj morfologiji. Ove razlike treba uzeti u obzir prilikom procjene zdravlja zubi i planiranja liječenja. Studija je pokazala značajne varijacije u širini zuba, visini krune i dijagonalnoj širini krune kod ispitanika s različitim vrstama ortodontskih anomalija. Ispitanici kod kojih je bila prisutna anomalija klase I su općenito pokazali veće vrijednosti širine zuba i visine krune, dok su ispitanici s anomalijom klase III imali veće vrijednosti u dijagonalnoj širini krune. Omjer veličine prednjih zuba značajno se razlikovao kod ispitanika s anomalijom klase II, dok ukupni i stražnji omjeri nisu pokazali značajne razlike između pojedinih vrsta ortodontskih anomalija. Osim toga, 41.37% adolescenata s Kosova (više od dvije standardne devijacije od prosječnih vrijednosti prema Boltonovim normama) pokazuje odstupanja od prosječnih omjera veličine zuba, posebno u prednjem dijelu zubnog luka. Ovi rezultati prikazuju karakteristike veličine zuba u adolescenata s Kosova, ističući potrebu za razlike ovisne o spolu i vrsti ortodontske anomalije što treba uzeti u obzir prilikom planiranja ortodontskog liječenja. Rezultati također ukazuju na specifičnosti morfologije zuba i ističu važnost studija specifičnih za populaciju u ortodonciji. Daljnja istraživanja su potrebna kako bi se istražili temeljni faktori koji doprinose opaženim razlikama između spolova, varijacijama specifičnim za ortodontske anomalije i odstupanjima od prosječnih omjera veličine zuba. Razumijevanje tih faktora može dovesti do unaprijeđenih pristupa ortodontskom liječenju prilagođenih specifičnim potrebama adolescenata s Kosova i potencijalno doprinijeti boljim oralnim zdravstvenim ishodima u ovoj populaciji.