Razumijevanje prirode međudjelovanja Jadranske i Euroazijske tektonske ploče u području Dinarida predstavlja važan segment u proučavanju geološke evolucije središnjeg Mediterana. Kako je većina dosadašnjih istraživanja Dinarida bila usmjerena samo na koru i površinske geološke odnose, fokus ove disertacije je struktura litosfere i astenosfere. Na temelju analize zapisa prostornih (P- i S-) i površinskih (Rayleighevih) valova, istraživana je struktura najgornjeg dijela plašta ispod šireg područja Dinarida i Jadranskog mora. Korišteni su seizmogrami dalekih potresa (Mw > 6) zabilježeni na 106 seizmoloških postaja između pocetka 2010. i sredine 2018. godine. U analizi su upotrijebljene dvije metode: S funkcija prijamnika za prostorne valove i metoda dvije stanice za mjerenje disperzije brzina površinskih valova. Metodom S funkcija prijamnika analizirano je 207 potresa i određena je dubina granice litosfere i astenosfere ispod 78 postaja. Temelj ove metode su izdvojene Sp-faze generirane konverzijom prostornih valova prilikom nailaska na seizmički diskontinuitet. Metodom dvije stanice analizirano je 597 potresa i izračunate su disperzijske krivulje fazne brzine Rayleighevih valova. Uz pomoć 2D tomografije i inverzije u dubinu dobiven je 3D model seizmičke brzine transverzalnih valova ispod cijelog područja. Rekonstruirana struktura litosfere i astenosfere pokazuje kontinuirano podvlačenje litosfere Jadranske ploče ispod Dinaridskog orogenog pojasa. Dobivena pozitivna anomalija brzine transverzalnih valova doseže dubine 140 − 160 km ispod Vanjskih Dinarida, a ispod Unutrašnjih Dinarida vidljiva je i na dubini od 250 km. Ovaj rezultat je u suprotnosti s dijelom dosadašnjih istraživanja koja impliciraju stanjenje litosfere i izostanak podvlačenja u području sjeverozapadnih Dinarida. Suprotno tome, rezultati ove disertacije jasno ukazuju na neprekinuto podvlačenje i kompleksnije procese nastanka Dinarida nego što se to do sada mislilo. Buduci da S funkcije prijamnika detektiraju složeniju građu ispod sjeverozapadnih Dinarida i stanjenje litosfere, nastanak današnjih Dinarida potencijalno je uključivao i kolizijsko raslojavanje litosfere te prevrtanje litosfere ispod sjeverozapadnih i južnih Dinarida. Kako trenutno ne postoji jasno definirana veza između geodinamičkih procesa u gornjem plaštu i tektonskog razvoja Dinarida, ova disertacija kao prvo cjelovito istraživanje dubljih struktura Dinarida predstavlja važan korak u razumijevanju i povezivanju površinskih procesa s onima dublje u unutrašnjosti.