Abstract | Uvod: Bolesnici s pSS-om imaju povećanu prevalenciju endotelne disfunkcije i preuranjene
ateroskleroze, a posljednjih godina je u fokusu istraživanja subklinička ateroskleroza u
bolesnika s autoimunim bolestima. Nedavno je otkriven adropin, sekretorni protein koji ima
značajnu ulogu u regulaciji metabolizama lipida i inzulinskoj rezistenciji, a isto tako ispoljava
pozitivan učinak na funkciju endotelnih stanica te ima protuupalni učinak. Povišene razine
homocisteina pokazale su se kao jak i neovisan čimbenik kardiovaskularnog rizika u zdravoj
populaciji. Homocistein se pokazao i kao neovisan faktor rizika za razvoj subkliničke
ateroskleroze. Korištenje CIMT-a, valjanog markera generalizirane ateroskleroze i rizika od
vaskularne bolesti, može pomoći u identificiranju visokorizičnih bolesnika sa subkliničkom
aterosklerozom.
Cilj: Cilj ovog istraživanja bio je odrediti razine adropina i homocisteina te CIMT-a u
bolesnika s pSS-om u usporedbi s kontrolnom skupinom. Nadalje, ciljevi su bili istražiti
povezanoti između adropina, homocisteina i CIMT-a s imunološkim parametarima u pSS-u,
uključujući protutijela specifična za bolest, EULAR-ov indeks aktivnosti bolesti u
Sjögrenovom sindromu (ESSDAI) i indeks oštećenja bolesti u Sjögrenovom sindromau
(SSDDI).
Metode: U ovom presječnom istraživanju uključeno je 52 bolesnika s pSS-om i 52 ispitanika
u kontrolnoj skupini usporedni s ispitivanom grupom po dobi, spolu, pušenju i ITM-u. Za dio
istraživanja o homocisteinu uključeno je 48 bolesnika s pSS-om i 46 ispitanika u kontrolnoj
skupini. Demografske varijable i klasični čimbenici kardiovaskularnog rizika: hipertenzija,
dislipidemija, pretilost i navika pušenja procijenjeni su u obje skupine, a također su kliničkim
pregledom i intervjuem prikupljene značajke povezane s bolešću u bolesnika s pSS-om. Za
procjenu aktivnosti bolesti i kroničnog oštećenja su koristeni ESSDAI te SSDDI. Za analizu
adropina je korištena enzimatska imunoanaliza (ELISA). Koncentracija homocisteina u
serumu mjerena je korištenjem kemiluminiscentnog imunološkog testa mikročestica (CMIA).
Prisutnost subkliničke ateroskleroze određena je CIMT-om procijenjenim ultrazvukom
karotida.
Rezultati: Bolesnici s pSS-om imaju značajno više razine adropina u usporedbi s kontrolnom
skupinom (3,76 ± 0,68 naspram 3,14 ± 0,69 ng/mL, p < 0,001). Razine adropina u bolesnika s
pSS-om su pozitivno povezane s HDL-om (r = 0,290, p = 0,036) i anti SSA/Ro52 antitijelima
(r = 0,307, p = 0,026) te negativno povezane sa SSDDI ( r = −0,401, p = 0,003).
97
Multivarijantna linearna regresija pokazala je da su razine adropina neovisno povezane s
HDL-om (β ± SE, 0,903 ± 0,283, p = 0,002) i SSDDI (β ± SE, -0,202 ± 0,073, p = 0,008).
Arterijski tlak je bio viši u bolesnika s pSS-om (p = 0,007) za sistolički krvni tlak (SBD) i ()p
= 0,018 za dijastolički krvni tlak (DBP). Suprotno od očekivanog, ukupni kolesterol (TC) bio
je veći u kontrolnoj skupini (p = 0,047). Vrijednosti homocisteina bile su značajno veće u
pacijenata s pSS-om (p=0,015), kao i CIMT (p=0,0372). Homocistein je pozitivno korelirao s
trigliceridima (TG) (r=0,204, p=0,048) i CIMT-om (r= 0,231, p=0,046). CIMT je pozitivno
povezan s dobi (r=0,416, p<0,0001), SBP (r=0,293, r=0,004) i s indeksom oštećenja u
Sjögrenovom sindromu (SSDDI) (r=0,351, p=0,014). Također je negativno korelirao s
autoantitijelima specifičnim za Sjögrenov sindrom anti SSA/Ro60 (r= -0,431, p=0,002) i anti
SSB/La (r= -0,346, p=0,016).
Zaključak: Naše istraživanje ukazuje da bolesnici s pSS-om imaju povećani rizik za
subkliničku aterosklerozu te da bi adropin mogao biti uključen u patofiziologiju pSS-a i
navedene procese djelujući protektivno na endotel. Također smo pokazali da postoji značajna
povezanost između subkliničkog aterosklerotskog procesa i homocisteina. Homocistein bi
mogao biti jeftini i dostupan marker za stratifikaciju rizika razvoja subkliniče ateroskleroze u
asimptomatskih bolesnika. Ovi rezultati upućuju da bi uključivanje određivanja razina
adropina i homocisteina u plazmi u protokole za smanjenje rizika moglo biti relevantno za
identifikaciju pojedinaca s većim rizikom od aterosklerotskih događaja. U konačnici bi to
omogućilo pravovremeno poduzimanje preventivnih mjera kojima bi se navedeni rizici
smanjili. |
Abstract (english) | Background: Patients with pSS have an increased prevalence of endothelial dysfunction and
premature atherosclerosis, and in recent years the focus of research has been on subclinical
atherosclerosis in patients with autoimmune diseases. Recently, adropin was discovered, a
secretory protein that plays a significant role in the regulation of lipid metabolism and insulin
resistance, and also has a positive effect on the function of endothelial cells and has an antiinflammatory effect. Elevated homocysteine levels have been shown to be a strong and
independent cardiovascular risk factor in a healthy population. Homocysteine has also been
shown to be an independent risk factor for the development of subclinical atherosclerosis. The
use of CIMT, a valid marker of generalized atherosclerosis and risk of vascular disease, may
help identify high-risk patients with subclinical atherosclerosis.
Objective: The aim of this study was to determine the level of adropin and homocysteine and
CIMT values in patients with pSS compared to healthy controls. Additional objectives were to
investigate the correlation between adropin, homocysteine and CIMT with immunological
parameters in pSS as disease-specific antibodies, EULAR Sjögren's syndrome disease activity
index (ESSDAI) and Sjögren's syndrome disease damage index (SSDDI).
Methods: In this cross-sectional study, 52 patients with pSS and 52 subjects in the control
group were included, comparable in terms of age, sex, smoking and BMI. For the
homocysteine part of the study, 48 patients with pSS and 46 subjects in the control group
were included. Demographic variables and classic cardiovascular risk factors: hypertension,
dyslipidemia, obesity and smoking habits were assessed in both groups, and features
associated with the disease in the pSS group were also collected through clinical examination
and interviews. ESSDAI and SSDDI were used to assess disease activity and chronic disease
damage. Enzyme immunoassay (ELISA) was used to analyze adropin. Serum homocysteine
concentration was measured using a chemiluminescent microparticle immunoassay (CMIA).
The presence of subclinical atherosclerosis was determined by CIMT assessed by carotid
ultrasound.
Results: Patients with pSS have significantly higher adropin levels compared to controls
(3.76 ± 0.68 vs. 3.14 ± 0.69 ng/mL, p < 0.001). Adropin levels in patients with pSS are
positively correlated with HDL (r = 0.290, p = 0.036) and anti SSA/Ro52 antibodies (r =
0.307, p = 0.026) and negatively correlated with SSDDI (r = −0.401, p = 0.003). Multivariate
linear regression showed that adropin levels were independently associated with HDL (β ±
SE, 0.903 ± 0.283, p = 0.002) and SSDDI (β ± SE, -0.202 ± 0.073, p = 0.008).
100
Arterial pressure was higher in patients with pSS (p = 0.007) for systolic blood pressure
(SBP) and (p = 0.018) for diastolic blood pressure (DBP). Contrary to expectation, total
cholesterol (TC) was higher in the control group (p = 0.047). Homocysteine values were
significantly higher in patients with pSS (p=0.015), as well as CIMT (p = 0.0372).
Homocysteine positively correlated with triglycerides (TG) (r = 0.204, p = 0.048) and CIMT
(r= 0.231, p=0.046). CIMT was positively correlated with age (r = 0.416, p < 0.0001), SBP
(r=0.293, r=0.004) and with Sjögren's syndrome impairment index (SSDDI) (r = 0.351, p =
0.014). It also negatively correlated with Sjögren's syndrome-specific autoantibodies anti
SSA/Ro60 (r = -0.431, p = 0.002) and anti SSB/La (r = -0.346, p = 0.016).
Conclusion: Our findings are implying that patients with pSS have an increased risk for
subclinical atherosclerosis and that adropin could be involved in the pathophysiology of pSS
and the in mentioned processes by acting protectively on the endothelium. We also showed
that there is a significant association between the subclinical atherosclerotic process and
homocysteine. So, homocysteine could be a cheap and available marker for risk stratification
of the development of subclinical atherosclerosis in asymptomatic patients. These results
suggest that the inclusion of determination of plasma adropin and homocysteine levels in risk
reduction protocols may be relevant to identify individuals at higher risk of atherosclerotic
events. Ultimately, this would enable timely taking of preventive measures that would reduce
the mentioned risks. |