prikaz prve stranice dokumenta Povezanost sindroma niskoga trijodtironina, stanja kronične upale i malnutricije s komorbiditetom i smrtnošću bolesnika u terminalnoj fazi kronične bubrežne bolesti
  Download
PDF 1.09 MB
doctoral thesis
Povezanost sindroma niskoga trijodtironina, stanja kronične upale i malnutricije s komorbiditetom i smrtnošću bolesnika u terminalnoj fazi kronične bubrežne bolesti
Zagreb: University of Zagreb, School of Medicine, 2018. urn:nbn:hr:105:854578
Črne Fureš, Nataša
University of Zagreb
School of Medicine

Cite this document

Črne Fureš, N. (2018). Povezanost sindroma niskoga trijodtironina, stanja kronične upale i malnutricije s komorbiditetom i smrtnošću bolesnika u terminalnoj fazi kronične bubrežne bolesti (Doctoral thesis). Zagreb: University of Zagreb, School of Medicine. Retrieved from https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:105:854578

Črne Fureš, Nataša. "Povezanost sindroma niskoga trijodtironina, stanja kronične upale i malnutricije s komorbiditetom i smrtnošću bolesnika u terminalnoj fazi kronične bubrežne bolesti ." Doctoral thesis, University of Zagreb, School of Medicine, 2018. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:105:854578

Črne Fureš, Nataša. "Povezanost sindroma niskoga trijodtironina, stanja kronične upale i malnutricije s komorbiditetom i smrtnošću bolesnika u terminalnoj fazi kronične bubrežne bolesti ." Doctoral thesis, University of Zagreb, School of Medicine, 2018. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:105:854578

Črne Fureš, N. (2018). 'Povezanost sindroma niskoga trijodtironina, stanja kronične upale i malnutricije s komorbiditetom i smrtnošću bolesnika u terminalnoj fazi kronične bubrežne bolesti ', Doctoral thesis, University of Zagreb, School of Medicine, accessed 18 January 2025, https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:105:854578

Črne Fureš N. Povezanost sindroma niskoga trijodtironina, stanja kronične upale i malnutricije s komorbiditetom i smrtnošću bolesnika u terminalnoj fazi kronične bubrežne bolesti [Doctoral thesis]. Zagreb: University of Zagreb, School of Medicine; 2018 [cited 2025 January 18] Available at: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:105:854578

N. Črne Fureš, "Povezanost sindroma niskoga trijodtironina, stanja kronične upale i malnutricije s komorbiditetom i smrtnošću bolesnika u terminalnoj fazi kronične bubrežne bolesti ", Doctoral thesis, University of Zagreb, School of Medicine, Zagreb, 2018. Available at: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:105:854578

Please login to the repository to save this object to your list.
Metadata
TitlePovezanost sindroma niskoga trijodtironina, stanja kronične upale i malnutricije s komorbiditetom i smrtnošću bolesnika u terminalnoj fazi kronične bubrežne bolesti
Title (english)The correlation between low T3 syndrome, state of chronic inflammation and malnutrition and morbidity and mortality of patients in end-stage renal disease
AuthorNataša Črne Fureš
MentorDraško Pavlović (mentor)
Committee membernije dostupno (član povjerenstva)
GranterUniversity of Zagreb
School of Medicine
Zagreb
Defense date and country2018-05-21, Croatia
Scientific / art field,
discipline and subdiscipline		BIOMEDICINE AND HEALTHCARE
Clinical Medical Sciences
Universal decimal classification
(UDC)		61 - Medical sciences
Abstract
U ovo opservacijsko, prospektivno istraživanje uključena je kohorta prevalentnih dijaliznih bolesnika na hemodijalizi i peritonejskoj dijalizi. Istraživana je povezanost sindroma niskog T3, pothranjenosti i kronične upale, pored ostalih poznatih zbunjujućih čimbenika, sa morbiditetom i mortalitetom. 94 prevalentnih dijaliznih bolesnika je praćeno kroz medijan od 39 mjeseci. U početku istraživanja i nakon 6 mjeseci sakupljeni su demografski, antropometrijski i biokemijski parametri (uključujući hormone štitnjače i TSH). Učinjena je univarijatna i multivarijatna analiza, korištena je Coxova regresijska analiza. Analiza ROC krivulje korištena je za određivanje optimalnih graničnih vrijednosti pojedinih parametara u odnosu na preživljenje, kao klasifikacijska varijabla korišten je status živmrtav. Rezultati su pokazali da su ukupni T3 (HR 2.19, P=0.038), dijalizni kateter kao vaskularni pristup (HR 2.76, P=0.023), duže vrijeme provedeno na dijalizi (HR 1.01, P=0.014) i viši Charlson indeks komorbiditeta (HR 1.28, P=0.017) statistički značajno povezani sa lošijim preživljenjem ispitanika. Ovo istraživanje je pokazalo da u našoj grupi dijaliznih bolesnika, u odsutnosti akutnih bolesti, ukupni T3 je najznačajniji prediktor lošijeg preživljenja među hormonima štitnjače, dok su parametri upale i pothranjenosti izgubili na značaju u multivarijatnoj analizi. Čak i nakon uvrštenja drugih prognostički značajnih čimbenika, razina T3 je i dalje ostala značajna u identifikaciji bolesnika s povećanim rizikom smrti. Zaključujemo da bi trebalo razmotriti korištenje trijodtironina kao jednog of zbunjujućih čimbenika u budućim analizama preživljenja u dijaliznih bolesnika.
Abstract (english)
In this observational prospective cohort study of prevalent hemodialysis and peritoneal dialysis patients, we studied the correlations of low triiodothyronine syndrome, protein-energy wasting and chronic inflammation, alongside other known confounding factors, with morbidity and mortality. 94 prevalent dialysis patients were followed for a median of 39 months. The demographic, anthropometric and biochemical parameters (including thyroid hormones and thyroid stimulating hormone) were collected at baseline and after 6 months. A univariate and multivariate analysis was done using the Cox regression analysis. ROC curve analysis using survival status as classification variable was performed with the goal of determining optimal cut-off values for numerical variables. In our population, multivariate analysis was done after adjustment for confounding factors. It showed that low total triiodothyronine (HR 2.19, P=0.038), a catheter as a vascular access (HR 2.76, P=0.023), higher vintage (HR 1.01, P=0.014) and higher Charlson comorbidity index (HR 1.28, P=0.017) were statistically significantly associated with inferior survival. This study shows that in our group of steady-state dialysis patients, total triiodothyronine seems to be the strongest predictor of inferior survival among thyroid hormones. Taking the parameter mentioned above into account, it is possible to identify patients with increased risk of death even after adjustment for other prognostically relevant variables. We conclude that it would be of great benefit to consider using triiodothyronine as one of the confounding factors in survival studies on end-stage renal disease patients.
Keywords
Keywords (english)
Languagecroatian
URN:NBNurn:nbn:hr:105:854578
Study programmeTitle: Biomedicine and Health Sciences
Study programme type: university
Study level: postgraduate
Academic / professional title: doktor/doktorica znanosti, područje biomedicine i zdravstva (doktor/doktorica znanosti, područje biomedicine i zdravstva)
Type of resourceText
Extent59 str.
File originBorn digital
Access conditionsOpen access
Terms of useLicence In copyright icon
RepositoryDr Med - University of Zagreb School of Medicine Digital Repository
Created on2023-05-05 08:18:20

(©) Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu 2015. Sva prava pridržana. | Hrvatske bratske zajednice 4 p.p. 550, 10000 Zagreb, Hrvatska Tel. ++ 385 1 616-4040
OIB: 84838770814 | IBAN: HR66 2340 0091 1000 1008 1, Porezni broj (PDV identifikacijski broj) - VAT Number: HR84838770814
Prijava u repozitorij