Utvrđivanje smjera i udaljenosti iz kojih je izvršeno pucanje dva su osnovna zadatka sudskomedicinske obdukcije osoba smrtno stradalih od strijelnih ozljeda. Prepoznavanje ulazne strijelne rane je prvi korak u zaključivanju o ta dva pitanja. Uobičajeno se procjena temelji na morfološkim obilježjima rane. Kako ona često nisu tipična, javlja se potreba za dodatnim, objektivnim metodama za određivanje smjera i udaljenosti pucanja. U slučajevima pucanja iz blizine, djelovanjem barutnih plinova na tkiva oko strijelnog kanala nastaje karboksihemoglobin (CO-Hb). Cilj ovog rada bio je istražiti koncentracije karboksihemoglobina koje su prisutne u krvi iz područja strijelnih rana i utvrditi odnos ovih koncentracija kod ulaznih i izlaznih strijelnih rana. U tu svrhu prikupljeni su uzorci krvi osoba smrtno stradalih od strijelnih ozljeda kod kojih je smrt nastupila neposredno nakon ozljeđivanja te na kojima nisu nastupile uznapredovale postmortalne promjene. Uzorci su izuzimani iz područja ulaznih i izlaznih strijelnih rana nastalih pucanjem iz blizine, a izuzet je i kontrolni uzorak krvi iz femoralne vene. Prisutnost i koncentracije karboksihemoglobina u uzorcima krvi analizirani su kvantitativnom manualnom spektrofotometrijom prema Heilmeyerovoj metodi. Pribavljeni su i podatci o vrsti upotrijebljenog ručnog vatrenog oružja i streljiva te duljini postmortalnog intervala. Prisutnost karboksihemoglobina detektirana je u ukupno 89% slučajeva, bilo u ulaznoj, bilo u pripadajućoj izlaznoj rani. Analiza koncentracije CO-Hb pokazala je prisutnost značajno većih koncentracija u ulaznoj rani (ulazna rana: 11.68±10.06; izlazna rana: 3.38±4.63), i to u 79% uzoraka. U uzorcima krvi izuzetima iz strijelnih rana nastalih pucanjem u usta učestalost pojave CO-Hb, kao i koncentracije CO-Hb, bile su niže. Nakon izdvajanja tih uzoraka, u preostalom općem uzorku u ukupno 86% slučajeva koncentracije CO-Hb bile su veće u ulaznoj od onih u izlaznoj rani. Koncentracije CO-Hb u ulaznoj rani bile su najveće pri korištenju kalibara 7.62 - 7.65 mm. Duljina postmortalnog intervala nije imala utjecaja na koncentracije CO-Hb. U 11% slučajeva nije zabilježen gradijent koncentracije CO-Hb, dok je u 6% slučajeva koncentracija CO-Hb u izlaznoj rani bila veća od one u ulaznoj rani. Rezultati podupiru zaključak da uzorci krvi iz područja ulaznih strijelnih rana nanesenih pucanjem iz male udaljenosti sadrže statistički značajno veću koncentraciju karboksihemoglobina od uzoraka krvi iz područja pripadajućih izlaznih strijelnih rana. Analiza koncentracije CO-Hb pokazala se kao dobar pokazatelj da je strijelna rana nanesena pucanjem iz blizine. Također, nije utvrđena povezanost koncentracija CO-Hb u uzorcima krvi i duljine postmortalnog intervala.