Cilj istraživanja je bio ispitati promjene stavova i ponašanja pacijenata nakon sustavne i planirane intervencije liječnika obiteljske medicine te učinkovitost u prevenciji rizičnih čimbenika za cerebrovaskularna oboljenja u osoba životne dobi 40 i više godina u skrbi liječnika obiteljske medicine. Istraživanje je provedeno u sklopu projekta „Učinkovitost intervencije liječnika obiteljske medicine u prevenciji kardiovaskularnih oboljenja“ ( Cardiovascular risk and intervention sudy in Croatia – familiy medicine – CRISIC-fm) koji je prijavljen u međunarodnu bazu randomiziranih kontroliranih studija (ISRCTN31857696). U prvoj fazi istraživanja (presječni krak) uključeno je 59 liječnika koji su randomizirani u intervencijsku i kontrolnu skupinu. Ispitanici intervencijske skupine su bili podvrgnuti sistematiziranoj i programiranoj intervenciji dok su kontrolnoj skupini liječnici nastavili pružati uobičajenu skrb. Svi ispitanici iz obih skupina su bili prospektivno praćeni a nakon 24 mjeseca od inicijalne posjete identičnim postupcima retestirani, kako bi se utvrdio ishod intervencije u obje skupine. U CRISIC-fm studiji na početku istraživanja bilo je uključeno 2485 ispitanika (946 muškaraca i 1537 žena) prosječne dobi 61(±10.8) godina. Od navedenih 2485 ispitanika uključenih u studiju njih 1374 je bilo u intervencijskoj, a 1111 u kontrolnoj skupini. U intervencijskoj je grupi došlo do promjene u gotovo svim stavovima na način da su nepušenje , vrijednosti kolesterola, GUK-a, arterijskog tlaka , testova na PAPU i mamografija nakon intervencije vrednovane kao važne i ta promjena je na razini statističke značajnosti od P<0,001. Ocjena važnosti prehrane i adekvatne konzumacije alkohola je pozitivno promijenjena na razini značajnosti od P= 0,01 dok je ocjena značajnosti tjelesne aktivnosti promijenjena na graničnoj razini statističke značajnosti (P=0,05). Navedene promjene u stavovima su pratile i ciljane promjene sistoličkog, dijastoličkog tlaka, WHR, vrijednosti ukupnog kolesterola, LDL kolesterola, GUK-a natašte, triglicerida te HDL kolesterola. Rezultati našeg istraživanja pokazuju kako programiranim sustavnim pristupom liječnika obiteljske medicine pacijenti mijenjaju svoje stavove o značaju pojedinih oblika ponašanja te da isto tako mijenjaju svoje navike i ponašanje. Te se promjene mogu objektivizirati promjenama u mjerljivim parametrima. Navedene promjene u ponašanju nisu rezultirale niti u promjenama vezanim na kvalitetu života niti su imale utjecaja na ukupni rizik za moždani udar mjeren postojećim procjenskim tablicama.