UVOD. Klinička opažanja ukazuju na moguće antinociceptivno djelovanje BT-A u različitih bolnih stanja. Hipoteza ove disertacije je da botulinum toksin tip A (BT-A) ima antinociceptivno djelovanje koje uključuje procese središnje senzitizacije. MATERIJALI I METODE. Na mužjacima štakora soja Wistar, BT-A je primijenjen subkutano (s.c.) u šapu, intratekalno i intraneuronalno (u n. ishiadicus). Djelovanje je ispitivano na modelima nociceptivne, upalne i neuropatske boli, a mjerena je bolnost na pritisak, toplinu, te na injiciranje formalina. Istraživano je djelovanje BT-A na upalu, i to mjerenjem povećanja obujma i mase šapa nakon s.c. primjene karagenana, te mjerenjem ektravazacije proteina vezanih uz Evansovo modrilo nakon injiciranja kapsaicina. Pri kroničnoj mišićnoj hiperalgeziji, uzrokovanoj ponovljenim intramuskularnim injiciranjem kisele otopine 0,9 % NaCl-a, ispitivano je djelovanje BT-A na sekundarnu bilateralnu hiperalgeziju. Istraživan je utjecaj inhibicije aksonalnog transporta kolhicinom i distalnom transekcijom n. ishiadicusa na djelovanje BT-A. Western blot metoda i imunohistokemija korištene su s ciljem detekcije BT-A u n.ishiadicusu i senzornim ganglijima. REZULTATI. BT-A je smanjio upalnu i neuropatsku, dok na nonciceptivnu bol nije utjecao. BT-A nije utjecao na edem, niti na ekstravazaciju proteina pri upali. BT-A je spriječio nastanak i smanjio sekundarnu bilateralnu mehaničku hiperalgeziju. Inhibicija aksonalnog transporta kolhicinom spriječila je djelovanje s.c. primijenjenog BT-A, dok transekcija n.ishiadicusa distalno od mjesta intraneuronalnog injiciranja BT-A nije utjecala na njegovo djelovanje na kontralateralnu bol. Preliminarni rezultati imunohistokemije i Western blota ukazuju na moguću nazzočnost kratkog lanca BT-A u n. ishiadicusu i senzornim ganglijima. ZAKLJUČAK. BT-A je djelotvoran pri uklananju upalne boli i pri smanjenju simptoma neuroptske boli. Antinociceptvno djelovanje BT-A vjerojatno uključuje promjene središnje senzitizacije.