Splitsko-dalmatinska županija svojim potencijalom obnovljivih izvora energije, u kojem prednjači sunčeva energija, u stanju je osigurati nesmetani vlastiti gospodarski razvoj uz znatno smanjenje emisija CO2, te dodatno doprinijeti Republici Hrvatskoj u mjerama koje se provode na smanjenju emisija CO2 u energetskom sektoru. Da bi se dokazala postavljena hipoteza nužno je imati i bilancu neposredne energetske potrošnje. Zadnja snimka stanja energetske potrošnje Splitsko-dalmatinske županije izrađena je za 1996. godinu. U radu su definirane metode za računanje potrošnje Splitsko-dalmatinske županije prema podacima o potrošnji Republike Hrvatske za određenu godinu. Metode se temelje na udjelima u energetskoj potrošnji Splitsko-dalmatinske županije u potrošnji Republike Hrvatske za 1996. g. Na taj način se došlo do bilance neposredne potrošnje energije Splitsko-dalmatinske županije u 2003. g., te su određene energetske potrebe Splitsko-dalmatinske županije do 2020. g. i to za dva moguća scenarija. Referentni scenarij je pretpostavio razvoj korištenjem uobičajenih oblika energije, zasnovan je na gorivima fosilnog podrijetla, uz zanemarivo uključivanje obnovljivih izvora energije i novih tehnologija za njihovu primjenu. Da bi se mogao uraditi drugi, ublaženi scenarij, koji u bilancu energetskih potreba maksimalno uključuje obnovljive izvore energije, trebalo je istražiti koliki je njihov potencijal u Splitskodalmatinskoj županiji. Obrađeni su potencijali sunčeve energije, energije vjetra, malih hidroelektrana i energije biomase, uz postojeći potencijal hidroelektrana. Provedenom analizom pokazalo se da je njihov potencijal dostatan za energetski razvoj do 2020. g. U radu je korištena IPCC metodologija izračuna emisija stakleničkih plinova iz energetskog sektora. Prema njoj izračunate su emisije CO2 iz energetskog sektora Splitsko-dalmatinske županije za oba scenarija. Obrađeni su i specifični troškovi primjene obnovljivih izvora za smanjenje emisija i urađeno je investicijsko vrednovanje ublaženog scenarija u odnosu na referentni scenarij. Razrađena je metoda kojom su izračunate ukupne emisije stakleničkih plinova. Svi provedeni proračuni prikazani su grafički i tabelarno. Dobiveni rezultati su prikazani i uspoređeni u posebnom poglavlju. Postavljena hipoteza je potvrđena u cijelosti. Rezultati su u zaključku prokomentirani.