Uvod: Internet je u današnje vrijeme učestao medij putem kojeg osobe prikupljaju informacije o zdravlju. Žene češće koriste internet kako bi došle do zdravstvenih informacija, a njihova sklonost pretraživanju intenzivira se tijekom trudnoće koja je za njih vrlo važno životno razdoblje. Trudnoća je složeno razdoblje koje kod brojnih žena dovodi do anksioznosti i brige o zdravlju. Kao način nošenja s tjeskobom, velik broj trudnica informacije o zdravlju traži na Internetu. Kad se upuštaju u pretjerano, kompulzivno i ponavljajuće istraživanje o zdravlju koje je praćeno povećanom anksioznošću, dolazi do razvoja kiberohondrije. Cilj ovog doktorskog rada bio je istražiti ulogu interneta, kao informacijskog okoliša, u razvoju i održavanju psihičkih teškoća kod trudnica. Poseban je fokus usmjeren na kiberohondriju kao konstrukt koji nije ranije proučavan kod trudnica. Dok je zdravlje majki u digitalno doba postalo predmet sve većeg interesa, odnosi između online pretraživanja informacija, kiberohondrije, anksioznosti i straha od poroda do sada nisu bili sveobuhvatno proučavani. Kako bi se odgovorilo na istraživačka pitanja, području se pristupilo koristeći kombinaciju istraživačkih pristupa, koji obuhvaćaju sveobuhvatan pregled literature (1. dio), korelacijsko (2. dio) i longitudinalno istraživanje (3. dio). 1. dio: U prvom dijelu doktorske disertacije, koji je u formi preglednog rada, sažeti su nalazi o fenomenu pretraživanja zdravstvenih informacija na internetu kod trudnica. Predstavljeni su podaci o raširenosti i učestalosti korištenja interneta tijekom trudnoće. Detaljno su opisani facilitirajući i inhibirajući faktori zbog kojih se trudnice upuštaju u pretraživanje informacija o zdravlju, kao i procesi u zdravstvenom sustavu koji ih navode na pretraživanje. Kao vrlo česti razlozi koje trudnice navode su brzina i jednostavnost dolaženja do informacija, fleksibilnost, privatnost, velika količina informacija na internetu, jednostavna terminologija i informacije do kojih se može doći besplatno. Prikazani su najčešće korišteni internetski izvori zdravstvenih informacija i teme o kojima trudnice najviše pretražuju. Većina žena do informacija dolazi tako da koriste tražilicu na internetu, dok manji broj posjećuje specifične stranice koje su im dobro poznate. Kao tema o kojoj se najviše pretražuje pokazuje se razvoj fetusa. Druge važne teme su i dijagnostika i testiranja u trudnoći, komplikacije, fiziologija i stadiji trudnoće i poroda, promjene u trudnoći, životni stil trudnica, informacije o liječnicima, partnerski odnosi te psihološka pomoć za trudnice. Objašnjeni su aspekti pouzdanosti informacija namijenjenih trudnicama na internetu, kao i faktori koje one uzimaju u obzir prigodom procjene točnosti i relevantnosti informacija. Navedeni su nalazi oko diskutiranja o informacijama koje trudnice pronađu na internetu sa stručnjacima koji vode brigu o njihovoj trudnoći. Dio trudnica navodi da su tijekom trudnoće htjele dobiti više informacija o tome kako da kvalitetno brinu o sebi i djetetu nakon poroda - htjele su dobiti više informacija koje su usmjerene na jačanje njihovih kompetencija kao novih roditelja, a ne samo one usmjerene na djecu. Dan je sažet pregled demografskih, opstetričkih i psiholoških karakteristika trudnica zbog kojih su one sklonije pretraživanju informacija o zdravlju. Opstetričke informacije koje su do sad istraživane su paritet, tromjesečje i komplikacije u prethodnoj i trenutnoj trudnoći. Psihološke karakteristike koje su opisane su zdravstvena pismenost, samoefikasnost, zdravstveni lokus kontrole, zdravstvena anksioznost i anksioznost specifična za trudnoću. Objašnjeni su efekti i posljedice koje internetsko pretraživanje ima na funkcioniranje i dobrobit trudnica s naglaskom na kompulzivno pretraživanje i intenziviranje anksioznosti nakon pretraživanja. Na kraju rada je opisana važnost daljnjih istraživanja u području s obzirom na brojne praktične implikacije. Naglasak je stavljen na nužnost istraživanja ponašanja trudnica na internetu i efekte koje internet ima na njihovo zdravlje i dobrobit, kao i mehanizme u podlozi pretraživanja interneta koji dovode do anksioznosti kod trudnica. 2. dio: U okviru drugog dijela disertacije, provedeno je istraživanje čiji je cilj bio ispitati prediktore kiberohondrije kod trudnica. Za potrebe istraživanja napravljen je online upitnik koji je obuhvaćao socio-demografska i opstetrička pitanja, pitanja o korištenju interneta, Kratki inventar zdravstvene anksioznosti, Ljestvicu zabrinutosti u trudnoći i Kratku skalu kiberohondrije. U istraživanju je sudjelovalo 360 sudionica, prosječne dobi 30 godina (SD = 4.8). Sudionice su prosječno bile u 28. tjednu trudnoće (SD = 9.4). Polovini sudionica je ovo bila prva trudnoća, i većina njih, točnije n = 251 nije imalo komplikacije u trudnoći. Dobiveni rezultati pokazali su da trudnice koje imaju komplikacije u trenutnoj trudnoći imaju i višu razinu zdravstvene anksioznosti, anksioznosti specifične za trudnoću i kiberohondrije u odnosu na one koje nemaju komplikacije u trudnoći. Hijerarhijskom regresijskom analizom utvrđeno je da su zdravstvena anksioznost i anksioznost specifična za trudnoću prediktori kiberohondrije kod trudnica. Pritom anksioznost specifična za trudnoću predviđa kiberohondriju povrh zdravstvene anksioznosti. Zanimljiva je razlika dobivena između trudnica s urednom trudnoćom i onih koje imaju komplikacije u trudnoći. Kod trudnica koje nemaju komplikacije prediktori kiberohondrije bili su zdravstvena anksioznost i anksioznost specifična za trudnoću, a kod onih koje imaju komplikacije u trudnoći prediktorom kiberohondrije se pokazala samo anksioznost specifična za trudnoću. Nalazi istraživanja pokazuju kako trudnoća za neke žene predstavlja razdoblje života u kojem se može javiti anksioznost, pogotovo ako imaju komplikacije u trudnoći. Trudnice koje dožive komplikacije u trudnoći vrlo su usredotočene na zdravlje djeteta i vlastito zdravlje, stoga često informacije o zdravlju traže na internetu. Prema modelu kiberohondrije, nekim ženama može biti teško prestati s traženjem novih zdravstvenih informacija na internetu, osjećaju se tjeskobno nakon završetka pretraživanja i kreću u novi krug pretraživanja te tako može doći do razvoja kiberohondrije. Prema modelima traženja informacija, žene koje imaju komplikacije u trudnoći također imaju i veću potrebu za informacijama usmjerenim na komplikacije i izraženiju percepciju zdravstvenih rizika. Njihova zabrinutost za zdravlje može se očitovati kroz brige koje su više vezane uz trudnoću tijekom online pretraživanja. Zaključno, žene koje imaju komplikacije u trudnoći imaju i veće šanse za razvoj kiberohondrije. 3. dio: Prema kognitivno-bihevioralnim modelima kiberohondrije, postoje stabilni rizični čimbenici za razvoj kiberohondrije. Osim o osobinama, online pretraživanje ovisi i o trenutnim zdravstvenim okolnostima, odnosno okidačima koji dovode do pretjeranog i kompulzivnog online pretraživanja i njegovih negativnih posljedica. Cilj ovog dijela disertacije bio je ispitati čimbenike rizika, okidače i ishode kiberohondrije u trudnica. Za potrebe ovog longitudinalnog istraživanja napravljen je online upitnik koji je ispunilo 149 sudionica u tri točke mjerenja - u ranoj trudnoći (14.-19. tjedan), sredinom trudnoće (24.-29. tjedan) i u kasnoj trudnoći (34.-39. tjedan). Dobiveni rezultati ukazuju da su zdravstvena anksioznost i psihička komponenta anksiozne osjetljivosti rizični faktori za razvoj kiberohondrije tijekom trudnoće. Brige vezane uz majčinstvo pokazale su se okidačem kiberohondrije. Iako je uočena veza između kiberohondrije i straha od poroda, čini se da strah od poroda nije izravna posljedica kiberohondrije. Anksioznim ženama često nedostaje povjerenje u vlastite roditeljske sposobnosti i mogu se osjećati nepripremljeno za kvalitetnu brigu o djetetu, što može rezultirati pretjeranim internetskim pretraživanjem. Naši rezultati sugeriraju da su upravo brige vezane uz majčinstvo i razdoblje nakon poroda posebno značajne za kiberohondriju. Tijekom pretraživanja za vrijeme trudnoće, žene su više usredotočene na buduće zdravstvene probleme i nepoznanice oko majčinstva, nego na trenutne simptome. Ovi rezultati ističu važnost suočavanja s tjeskobom vezanom uz zdravlje, kognitivnim brigama u okviru anksiozne osjetljivosti i brigama vezanim uz majčinstvo u prenatalnoj skrbi. Razumijevanje čimbenika koji doprinose kiberohondriji kod trudnica može pomoći zdravstvenim stručnjacima u pružanju ciljane podrške kako bi se ublažilo pretjerano pretraživanje interneta za zdravstvenim informacijama i smanjila tjeskoba tijekom trudnoće. Nalazi se mogu interpretirati u okviru kognitivno-bihevioralnih modela kiberohondrije. Ograničenja istraživanja: Empirijska istraživanja imaju i neka metodološka ograničenja koja je važno napomenuti. Korelacijsko istraživanje (2. dio) ima ograničenje vezano uz nemogućnost donošenja uzročno-posljedičnih zaključaka temeljem prirode nacrta. U longitudinalnoj studiji (3. dio) sudjelovao je relativno mali uzorak i došlo je do osipanja sudionica tijekom mjerenja. Obje studije zbog online prirode prikupljanja podataka imaju ograničenje vezano uz samoselekciju i nereprezentativnost uzorka. Unatoč navedenom, istraživački pristup korištenja različitih metodologija u studijama značajno je pridonio ublažavanju ograničenja povezanih s pojedinačnim dizajnom istraživanja. Zaključak: Zaključno, ova disertacija naglašava efekte koje digitalni svijet ima na psihičko zdravlje trudnica, razjašnjavajući međuodnos između anksioznosti, komplikacija u trudnoći i pojave kiberohondrije. Dobiveni rezultati ukazuju na važnost ciljanih intervencija za kiberohondriju kod trudnica, s naglaskom na podršku ženama s komplikacijama tijekom trudnoće i onima koje doživljavaju intenzivne brige vezane uz majčinstvo. Razumijevanje aspekata kiberohondrije ključno je za stručnjake kako bi prilagodili intervencije za trudnice i pružili im kvalitetnu podršku.