Planiranje elektroenergetskog sustava suočeno je s novim izazovima koji dolaze od istodobne potrebe smanjenja klimatskih promjena i prilagodbe na njih. Paralelno je potrebno smanjivati emisije stakleničkih plinova i predvoditi tranziciju u niskougljičnu ekonomiju; kao i prilagoditi se na postojeće i buduće utjecaje klimatskih promjena. Pritom, potrebno je mjeriti uspoređivati i pozitivne i negativne učinke na održivi razvoj – društvo, ekonomiju i okoliš. Da bi se mogli analizirati ovi izazovi prilikom planiranja elektroenergetskog sustava, potrebni su novi modeli, nove metodologije i novi algoritmi koji omogućuju planeru da procjeni utjecaj klimatskih promjena i trgovanja emisijama na održivi razvoj kroz povećanje konkurentnosti niskougljičnih tehnologija. U uvodnom poglavlju, predstavljeni su izazovi trgovanja emisijama i klimatskih promjena na planiranje i razvoj elektroenergetskog sustava. Definira se istraživački problem, hipoteze na kojima se temelji istraživanje i sveukupni cilj istraživanja. Diskutira se originalnost rada, očekivani znanstveni doprinosi, ciljana skupina kojoj su rezultati istraživanja namijenjeni te se navode glavna ograničenja rada. U drugom poglavlju („Niskougljični razvoj i klimatske promjene“) fokus je stavljen na važnost utjecaja klimatskih promjena, klimatskih pregovora i niskougljičnog razvoja na elektroenergetski sustav. Treće poglavlje („Trgovanje emisijama – teoretska i praktična pozadina“) analizira se utjecaj trgovanja emisijama na konkurentnost niskougljičnih tehnologija. Dan je pregled tržišta emisija stakleničkih plinova u svijetu, te teoretska pozadina trgovanja emisijama. U četvrtom poglavlju („Dugoročno planiranje elektroenergetskog sustava s trgovanjem emisijama“) analiziraju se utjecaji trgovanja emisijama na dugoročno planiranje elektroenergetskog sustava promatranjem marginalnih troškova proizvodnje električne energije i marginalnih krivulja smanjenja emisija stakleničkih plinova. U petom poglavlju („Modeliranje elektroenergetskog sustava i njegovog utjecaja na održivi razvoj“) istražena je klasifikacija modela za energetsko i elektroenergetsko planiranje, te su propitane njihove značajke važne za mjerenje utjecaja na održivi razvoj. Uvodna poglavlja daju osnove za predstavljanje glavnog predmeta istraživanja - razvoj i verifikacija razvijene metodologije i modela za procjenu utjecaja trgovanja emisijama i klimatskih promjena na održivi razvoj kroz porast konkurentnosti niskougljičnih tehnologija. Metodologija za procjenu utjecaja klimatskih promjena i trgovanja emisijama na planiranje elektroenergetskog sustava prikazana je u šestom poglavlju („Predložena metodologija i modeli“). Opisana je metodologija koja je razvijena u doktorskom radu, a koja će biti iskorištena za provjeru postavljene hipoteze putem shematski opisanih koraka planiranje elektroenergetskog sustava. U ovom poglavlju, opisana su i dva modela koja su predložena i dizajnirana, te razvijeni algoritam. Prvi od tih modela je nazvan „Model za procjenu pokazatelja održivog razvoja“ i omogućuje planeru usporedbu različitih scenarija novih proizvodnih kapaciteta, mjerenjem njihovog utjecaja na održivi razvoj. Drugi model je nazvan „Model za procjenu utjecaja trgovanja emisijama na granične troškove elektrana“ i on procjenjuje utjecaj cijene energenata i emisija na konkurentnost obnovljivih izvora energije. Razvijeni algoritam omogućava da se prilikom modeliranja elektroenergetskog sustava uključi i utjecaj trgovanja emisijama u planiranje i rad samog elektroenergetskog sustava. Sedmo poglavlje („Verifikacija predložene metodologije, modela i algoritma s upotrebom podataka iz Hrvatske“) koristi podatke iz Hrvatske da verificira predloženu metodologiju, modele i algoritam. Verifikacija je napravljena u nekoliko koraka, počevši od planiranja godine unaprijed do dugoročnog modeliranja elektroenergetskog sustava, modeliranja indikatora održivog razvoja i procjene utjecaja klimatskih promjena na elektroenergetski sustav. Cjelovit pristup modeliranju utjecaja klimatskih promjena i trgovanja emisijama na planiranje elektroenergetskog sustava verificiran je koristeći podatke iz Hrvatske za 2030. godinu, a rezultati modeliranja su opisani i prodiskutirani. Zaključak sadrži sažetak glavnih rezultata istraživanja, kritički osvrt na postignute rezultate s obzirom na postavljene hipoteze, daje preporuke donosiocima politika te utvrđuje temeljne smjerove nastavka istraživačkog rada. Glavni predmet istraživanja je razvoj i verifikacija razvijene metodologije i modela za procjenu utjecaja trgovanja emisijama i klimatskih promjena na održivi razvoj kroz porast konkurentnosti niskougljičnih tehnologija. Prilikom istraživanja, ostvaren je sljedeći izvorni znanstveni doprinos: - Predložena je metodologija za procjenu utjecaja trgovanja emisijama i klimatskih promjena na održivi razvoj. Metodologija uključuje holističku procjenu utjecaja klimatskih promjena na elektroenergetski sustav i procjenu utjecaja trgovanja emisijama na porast konkurentnosti obnovljivih izvora energije; - Dva modela su razvijena tijekom rada na disertaciji –Model za procjenu pokazatelja održivog razvoja koji omogućuje planeru usporedbu različitih scenarija novih izgrađenih elektrana u sustavu mjerenjem njihovog utjecaja na održivi razvoj; i Model za procjenu utjecaja trgovanja emisijama na granične troškove elektrana koji procjenjuje utjecaj cijene trgovanja emisijama i energenata na konkurentnost obnovljivih izvora energije. Primjena oba modela osnažuje proces dugoročno planiranja razvoja elektroenergetskog sustava, donošenje novih politika i strategija te pomaže prilikom donošenja odluka prilikom adresiranja izazova utjecaja klimatskih promjena; - Predložen je i razvijen algoritam za modeliranje utjecaja trgovanja emisijama na elektroenergetski sustav, koji je na kraju i implementiran u model PLEXOS. Time je model PLEXOS osposobljen prilikom simuliranja rada i planiranja elektroenergetskog sustava uzeti u obzir i utjecaj cijene emisija, te pratiti njen utjecaj na profitabilnost pojedinih elektrana, visinu cijene električne energije i promjenu u voznom redu elektrana; - Predložena metodologija i razvijeni modeli i algoritam su verificirani podacima iz hrvatskog elektroenergetskog sustava – to predstavlja prvi pokušaj procjene i modeliranja utjecaja klimatskih promjena na planiranje elektroenergetskog sustava; ali također i omogućuje razvoj i sagledavanje širokog raspona opcija i scenarija prilikom adresiranja trgovanja emisijama i procjene konkurentnosti niskougljičnih tehnologija.