| Abstract | Europska unija je široko područje koje uključuje veliki broj zemalja s različitim politikama i
odredbama koje je potrebno uskladiti i prilagoditi glavnim direktivama EU-a o tržištu rada koje
za cilj imaju postizanje veće fleksibilnosti i efikasnosti europskog tržišta rada. Fleksibilnost
tržišta rada utječe na zaposlenost i gospodarski rast. Moderno tržište rada Europske unije svojim
sudionicima nastoji pružiti što veću sigurnost - sigurnost radnog mjesta kao i sigurnost u
pronalaženju novog radnog mjesta.
S ciljem ublažavanja dugotrajne nezaposlenosti i poboljšanja položaja stanovništva bez posla
uvode se brojne mjere kojima se nastoji utjecati na povećanje zaposlenosti, kao što su pomoć
mladima koji ulaze na tržište rada, pomoć kod mobilnosti zaposlenika, unaprjeđenje vještina.
Iako je tržište povezanije nego ikad, a sloboda kretanja ljudi je omogućena skoro pa u svim
segmentima, Europska unija se i dalje bori s neujednačenom i, u pojedinim državama
članicama, relativno visokom stopom nezaposlenosti.
Sukladno dosadašnjim istraživanjima, a s ciljem rješavanja problema neusklađenosti ponude i
potražnje na tržištu rada EU-a, kao i pitanja obrazovanja, mobilnosti, odredbi zakonske zaštite
i sigurnosti u okviru sustava radnih odnosa, potrebno je sustavno istražiti i analizirati
koordinaciju politika zapošljavanja na razni EU-a kao i provođenje mjera aktivnih politika
tržišta rada. Između ostaloga, potrebno je konceptualno sagledati i intenciju u osiguranju pune
mobilnosti i provođenja strategije cjeloživotnog učenja, kao i implementaciju fleksibilnijih
ugovornih aranžmana i osiguranje modernijeg sustava socijalne sigurnosti, što će neosporno
doprinijeti prosperitetu gospodarstava zemalja Europske unije.
Rad je koncipiran u devet poglavlja koja neformalno čine dvije odvojene cjeline, odnosno
teorijski i istraživački dio. U prvom dijelu rada identificirane su temeljne odrednice tržišta rada
Europske unije i socio-ekonomski trendovi i politike na tržištu rada EU-a. Ocijenjena je važnost
fleksibilnosti tržišta rada koja za cilj ima transformaciju istog, u vidu povećanja inkluzije osoba
na tržište rada, te je objašnjena nužnost infiltriranja fleksigurnosti kao složenog koncepta koji
sažima efekte fleksibilnosti i sigurnosti na tržištu rada. Drugi, istraživački dio rada, se odnosi
na analizu utjecaja fleksibilnosti radne snage na gospodarski razvoj država EU-a.
Važnost teme doktorske disertacije očituje se u postizanju minucioznog razumijevanja
koncepta fleksibilnosti radne snage i njegovog utjecaja na gospodarski razvoj u promatranim
zemljama. Značaju teme uvelike doprinosi i analiza provedena na uzorku od dvadeset i osam
zemalja, što ovo istraživanje čini izrazito relevantnim za daljnje razvijanje spoznaja u području
gospodarskog razvoja i tržišta rada Europske unije.
Istraživanje u disertaciji provedeno je na EU-LFS-ovom službenom skupu podataka dobivenih
na temelju projekta RPP 35/2020-LFS kojeg je odobrila Europska komisija i Eurostat te
preuzetih s platforme S-CIRCABC. U sklopu projekta su dobiveni podaci za analizu na uzorku
od 1 978 417 ispitanika u razdoblju od 2008. godine do 2018. godine. U analizu su uključene
zaposlene i nezaposlene osobe starije od 15 godina i mlađe od 64 godine koje žive u
kućanstvima na razini svih članica EU-a. Podaci su analizirani i obrađeni statističkom
metodom.
Kao okosnica rada nameće se glavno istraživačko pitanje na koje će se u disertaciji odgovoriti:
utječe li fleksibilnost tržišta radne snage u promatranim državama na osiguravanje višeg stupnja
razvijenosti zemlje. Ono kauzalno implicira svrhu provedenog istraživanja u disertaciji kojom
se nastoje utvrditi relevantna obilježja svakog pojedinog tržišta radne snage EU-a te raspon
fleksibilnosti radne snage na tržištu rada navedenih zemalja.
U istraživačkom dijelu doktorske disertacije korištena je linearna korelacijska analiza te je
izračunat koeficijent korelacije, koeficijent determinacije te pridružena statistička značajnost.
Također, korištena je regresijska analiza – model višestruke regresije i to: višestruka linearna
regresija te višestruka nelinearna regresija, pri čemu se odredila značajnost modela, koeficijent
determinacije, pravac regresije i pripadajući ponderi prediktorskih varijabli. Nadalje, korišten
je test značajnosti razlike između proporcija te je primijenjen χ2-test za ispitivanje povezanosti
dvaju nominalnih varijabli. Razina značajnosti je postavljena na α=0,05. Za statističku analizu
koristili su se statistički programi SPSS i Statistica.
Na temelju opsežno provedene analize podataka odabranih zemalja članica Europske unije,
uočena je značajnost implementacije koncepta fleksibilnosti u vidu procesa rada, radnopravnog
statusa, radnog vremena i organizacije rada na tržištima rada Europske unije u smanjenju
nezaposlenosti i segmentacije tržišta. Istraživanje je pokazalo kako veća fleksibilnost tržišta
rada implicira povećanje dinamike tržište rada i rast bruto domaćeg proizvoda po stanovniku u
sljedećim državama: Austrija, Belgija, Bugarska, Cipar, Francuska, Hrvatska, Litva,
Nizozemska, Poljska, Rumunjska, Španjolska i Švedska. |
| Abstract (english) | The European Union is a wide area that includes a large number of countries with different
policies and regulations that need to be adjusted and coordinated with the main EU directives
on labour law aimed at improving the flexibility and efficiency of the European labour market.
The flexibility of the labour market affects economic growth and consequently employment
and unemployment rates. The modern EU labour market tries to offer its participants more
security, in keeping their workplace, as well as finding a new one. With the aim of alleviating
long-term unemployment and improving the life quality of the unemployed, as well as
increasing employment; numerous measures, such as helping the youth enter the labour market,
advancing employee mobility and improving skills, have been introduced.
Although the market has never been more connected and the freedom of movement now exists
in almost all segments, the European Union still fights uneven, and in certain member states,
relatively high unemployment rate.
In accordance with previous research, with the aim of solving the problem of imbalance
between supply and demand in the EU labour market, as well as education, mobility, level of
legal protection and safety in terms of employment, it is necessary to systematically research
and analyse the coordination of employment policies on the EU level as well as the enforcement
of active labour market policies. Among others, there is a need for a conceptual view on the
intention of securing full mobility and implementing lifelong learning strategy, flexible
contractual arrangements and a more modern system of social security which would
undoubtedly contribute to the economic prosperity of the EU member states.
The paper consists of nine chapters which form two separate units, i.e. the theoretical and the
research part. The first part identifies the basic EU labour market determinants, socio-economic
trends and policies. It provides an evaluation of the labour market’s flexibility, aimed at
transforming it by including more people, and it explains the need of infiltrating flexicurity as
a complex concept which integrates the effects of flexibility and security. The second, research
part, refers to the analysis of the effect of workforce flexibility on the economic development
of the EU member states.
The significance of this dissertation is in achieving detailed understanding of workforce
flexibility concept and its impact on the economic development in the observed countries. The
analysis conducted on the sample of 28 countries also contributes to its significance and makes
the thesis highly relevant for further developments in the field of economic growth and the EU
labour market.
The research was conducted on EU LFS official dataset which was obtained on the account of
RPP 35/2020-LFS project, approved by the European Commission and Eurostat. The data for
the sample analysis was obtained under the project and was based on the sample of 1.978.417
subjects in the period from 2008 to 2018. The analysis included employed and unemployed
people, between the age of 15 and 64, living in households in all member states, Iceland,
Norway and Switzerland. Statistical method was used to analyse and process data.
The backbone of this paper is the main research question: Does the labour market flexibility
affect the countries' level of development? It implicates the purpose of the conducted research
which tries to determine the relevant features of EU members' labour market, as well as its
workforce flexibility.
In the research part of the Ph.D. dissertation, linear correlation analysis was used, the correlation
coefficient, the coefficient of determination and statistical significance were calculated.
Regression analysis, the model of multiple regression, was also used: multiple linear regression
and multiple nonlinear regression, which determined the significance of the model, the
coefficient of determination, regression line and weights assigned for predictor variables.
Furthermore, a difference in proportions test was used and a Chi- squared (χ2) test was used to
examine the relationship between two nominal variables. The statistical significance level was
set at α=0,05. SPSS and Statistica were used for statistical analysis.
Extensive analysis shows how the implementation of the concept of flexibility into the
workflow, employment status, working time and work organization in the EU labour market
contributed to reducing unemployment and market segmentation. The research has shown that
greater labor market flexibility implies an increase in labor market dynamics and gross domestic
product per capita growth in the following countries: Austria, Belgium, Bulgaria, Cyprus,
France, Croatia, Lithuania, the Netherlands, Poland, Romania, Sp |
