| Abstract | Introduced and translocated species are significant threats to biodiversity due to their potential impacts, including competition for resources, predation, hybridization, disease transmission, and habitat degradation. Despite their importance, the effects of these species under current and future climate scenarios, particularly in sensitive karst ecosystems such as the Adriatic basin’s Lika River, remain insufficiently studied. This research aimed to assess the risks posed by non-native and translocated fish species in Croatia under present and projected climatic conditions, focusing on identifying the highest-risk species introduced into the Adriatic basin. Additional objectives included analyzing the ichthyofaunal composition of the Lika River basin, examining the distribution of native and non-native species, and investigating the biology and ecology of the most high-risk translocated fish species. Risk screening was performed using the Aquatic Species Invasiveness Screening Kit (AS-ISK), following standard protocols. Fish sampling, conducted via electrofishing, took place between May 2021 and July 2022 across five rivers, encompassing both the Danube River basin (Sava River) and the Adriatic River basin (Lika, Jadova, Bogdanica, and Novčica rivers). During each sampling event, physico-chemical and habitat characteristics were recorded. Fish specimens were measured for total length, standard length, and weight. Additionally, Squalius cephalus specimens were sacrificed for further biological analyses. For the entire sampled community, Fulton’s condition factor and the length-weight relationship were calculated, while for S. cephalus, additional metrics such as the gonadosomatic index, hepatosomatic index, digestive tract fullness index, and vacuity coefficient were assessed. Multivariate and univariate statistical analyses, including Canonical Correspondence Analysis (CCA), Kruskal-Wallis tests, Dunn’s post-hoc tests, ANOVA, Tukey’s post-hoc tests, and generalized linear models, were performed using CANOCO and R software packages to analyse environmental and biological data. The study identified 54 high-risk and 22 medium-risk non-native fish species under current climate conditions, with similar results projected under future climate scenarios. Squalius cephalus was classified as a high-risk translocated species. In the Lika River basin, eight translocated species from the Danube basin were recorded, including S. cephalus, along with one invasive species (Lepomis gibbosus) and one native endemic stygophilous species (Delminichthys jadovensis). Notably, S. cephalus was abundant in the translocated habitats of the Lika, Jadova, and Bogdanica rivers but was absent from the Novčica River. The species exhibited successful adaptation in new environment, with the first spawning phase observed in March, when water temperatures ranged from 9.8°C to 12.5°C. The detection of intestinal parasites in both native and translocated populations is noteworthy, with Neoechinorhynchus sp. Being recorded for the first time in the region and in Croatia. The findings indicate that translocated species, particularly S. cephalus, compete with native fish community and may serve as vectors for pathogens, posing a threat to endemic populations. These results underscore the need for informed management strategies to mitigate the risks associated with non-native fish introductions in Croatia. |
| Abstract (croatian) | Unesene i prenesene vrste jedna su od glavnih prijetnji bioraznolikosti i zavičajnim vrstama, zbog mogućih negativnih utjecaja poput natjecanja za hranu, predatorstva, hibridizacije, prijenosa bolesti i degradacije staništa. Hrvatska ima jednu od najbogatijih zajednica zavičajne slatkovodne ihtiofaune u Europi, ali istovremeno ima značajan broj unesenih ribljih vrsta, kao I vrsta koje se nalaze vrlo blizu njenih teritorijalnih granica, o čijem riziku unosa nema dovoljno podataka. Također, mnoge riblje vrste u Hrvatskoj prenesene su iz jedne biogeografske regije u drugu, u područja gdje one ne bi mogle prirodno dospjeti, primjerice prijenos riba iz dunavskog u jadranski slijev. O riziku njihovog unosa u sadašnjim i budućim klimatskim uvjetima te o njihovom utjecaju na osjetljive krške ekosustave jadranskog slijeva, kao što je područje rijeke Like, i na zavičajnu riblju populaciju, još uvijek nema dovoljno istraživanja.
Prvi cilj ovog istraživanja bio je procijeniti rizik unosa stranih i prenesenih vrsta riba u sadašnjim i budućim klimatskim uvjetima na području Hrvatske. Posebna pažnja posvećena je prenesenim vrstama kako bi se identificirala najrizičnija riblja vrsta prenesena u jadranski slijev. Daljnji ciljevi istraživanja uključivali su utvrđivanje sastava ihtiofaune u slijevu rijeke Like, analizu distribucije stranih i zavičajnih vrsta, te istraživanje biologije i ekologije najrizičnije prenesene riblje vrste I njenog utjecaja na zavičajnu ihtiofaunu.
U uvodu je opisan utjecaj stranih i prenesenih vrsta na zavičajne ekosustave. Osim toga, naveden je sastav ihtiofaune slijeva rijeke Like prema podacima iz dosadašnjih istraživanja, kao i istraživanja identifikacije rizika stranih i prenesenih vrsta na području Balkanskog poluotoka.
Prvi dio poglavlja pregled literature odnosi se na identifikaciju rizika, odnosno opisano kako je razvijen alat za procjenu invazivnosti akvatičnih vrsta (AS-ISK), zatim od kojih komponenti se sastoji te za koje područja procjene rizika je dosada korišten. Uz to, navedeni su podaci o istraživanjima koja se odnose na identifikaciju rizika. Drugi dio poglavlja vezan je za prijenos ihtiofaune u nova biogeografska područja te kakvu one prijetnju predstavljaju zavičajnoj ihtiofauni u osjetljivim ekosustavima kao što su krški. Također, opisan je povijesni i sadašnji sastav ihtiofanue na području Ličko-senjske županije te su opisane invazivne karakteristike dvije najdominantnije prenesene vrste, klena Squalius cephalus i bodorke Rutilus rutilus. Treći dio poglavlja sastoji se od opisa ekoloških značajki S. cephalus u izvornom i unesenom staništu. Opisana je distribucija S. cephalus i načini njegova unosa, prikazane su informacije o staništu, prehrani, reproduktivnim i drugim ekološkim značajkama.
U poglavlju Materijal i metode opisana je metodologija za identifikaciju rizika, ribljih zajednica, biologije i ekologije S. cephalus uz opis područja i razdoblja istraživanja. Istraživanje je provedeno od svibnja 2021. do srpnja 2022. godine. Uzorkovanje ihtiofaune elektroribolovom obavljeno je na jednoj lokaciji u dunavskom slijevu (Rijeka Sava) i četiri lokacije u jadranskom slijevu, u slijevu rijeke Like (Lika, Jadova, Bogdanica i Novčica). Prilikom svakog uzorkovanja zabilježene su osnovne fizikalno-kemijske karakteristike vode i staništa. Svakoj jedinki izmjerena je totalna i standardna dužina te izmjerena propadajuća masa. Nakon mjerenja, svaka jedinka S. cephalus bila je secirana te je zabilježena eviscerirana masa, mase gonada i jetre, kao i masa sadržaja crijeva. Na osnovu dobivenih vrijednosti izračunat je Fultonov faktor kondicije, dužinsko maseni odnosi, gonadosomatski i hepatosomatski indeks, zatim indeks punoće probavila i indeks praznog probavila. Ukoliko su prilikom sekcije pronađeni paraziti u crijevima jedinki S. cephalus, fiksirani su u 96% etanolu za potrebe molekularne identifikacije. Analiza kanoničke korespondencije i linearna analiza redundancije koristile su se za definiranje povezanosti parametara okoliša sa zajednicama riba iz zavičajnog i unesenog područja, kao i rasprostranjenosti svih vrsta. Za utvrđivanje statistički značajnih razlika, Fultonov faktor kondicije i hepatosomatski indeks između lokacija, korišten je Kruskal-Wallis i Dunn’s post-hoc test kod normalno distribuiranih podataka, a ANOVA i Tukey post-hoc test kad su podaci bili normalne distribucije. Razlike u vrijednostima gonadosomatskog indeksa između lokacija uvrđene su uz pomoć generaliziranog linearnog modela kod normalne distribucije podataka, dok je Kruskal-Wallis i Dunn’s post-hoc test korištene kada podaci nisu bile normalne distribucije. Popis vrsta za procjenu rizika napravljen je na osnovu podataka iz objavljene znanstvene literature, a horizon vrsta odabrane su pomoću CABI programa. Identifikacija potencijalno visokorizičnih vrsta napravljena je pomoću alata za procjenu invazivnosti akvatičnih vrsta (AS-ISK). Granična vrijednost za BRA i BRA + CCA pomoću kojeg su se razlikovale srednje i visoke razine rizika utvrđena je metodom operativnih karakteristika primatelja (ROC). Permutacijskom dvofaktorijelnom ANOVA analizom utvrdila se razlika u razinama pouzdanosti između područja procjene rizika i BRA i BRA + CCA). Statistička obrada podataka provedena je pomoću progamskih paketa CANOCO I R.
Dobiveni Rezultati pokazuju da su sadašnjim klimatskim uvjetima ukupno 54 vrste koje su klasificirane kao visokorizične i 22 klasificirane kao srednje rizične prijetnja autohtonoj ihtiofauni Hrvatske, dok su u budućim klimatskim uvjetima također 54 klasificirane kao visoko rizične vrste te 21 kao srednje rizična i 1 kao nisko rizična. Strane vrste s najvećim indeksom invazivnosti u sadašnjim klimatskim uvjetima su Ameiurus nebulosus, Neogobius melanostomus, Pseudorasbora parva i Silurus glanis, dok su u budućim klimatskim uvjetima to vrste poput Gambusia affinis, Ictalurus punctatus i Mylopharyngodon piceus. Od ukupno 20 prenesenih vrsta iz dunavskog u jadranski slijev, njih 14 klasificirane su kao visoko rizične od kojih je najznačajnije istaknuti Cyprinus carpio, Esox lucius, Perca fluviatilis, Rutilus rutilus, Salmo trutta, Sander lucioperca, Scardinius erythrophthalmus, Silurus glanis, S. cephalus. Rijeku Liku, Bogdanicu, Jadovu i Novčicu naseljava 8 vrsta premještenih iz dunavskog sliva, a to su: Alburnus alburnus, Carassius carassius, Esox lucius, Perca fluviatilis, Rutilus rutilus, Scardinius erythrophthalmus, Squalius cephalus, Tinca tinca, te jedna invazivna vrsta kao što je Lepomis gibbosus. Tijekom istraživanja zabilježena je samo jedna zavičajna vrsta Delminichthys jadovensis, čije je stanište rijeka Jadova. U rijeci Savi zabilježeno 13 zavičajnih vrsta, od kojih je S. cephalus bio među najzastupljenijima, i 3 strane vrste poput P. parva, L. gibbosus i Carassius gibelio. U prenesenom području S. cephalus je bio najbrojniji u rijeci Lici, Jadovi i Bogdanici dok u rijeci Novčici nije bio zabilježen. Osim uspješne prilagodbe, utvrđeno je da se S. cephalus mrijesti u prenesenom staništu. Prva faza mrijesta S. cephalus iz rijeke Save, Like i Bogdanice bila je u ožujku, kada je temperature vode bila između 9,8°C i 12,5°C. Vrlo značajan je nalaz crijevnih patogena (Acanthocephalus sp) kod S. cephalus u zavičajnom području (Rijeka Sava) i u unesenom području (slijev rijeke Like) koji je postao vrlo rasprostranjen na istraživanom području. Još značajniji nalaz je prisutnost parazita probavnog trakta Neoechinorhynchus sp. Na jedinkama klena iz rijeke Like, što predstavlja prvi nalaz ovog roda u cijelom slijevu kao i prvi nalaz kod klena u Hrvatskoj. Rezultatima ovog istraživanja utvrdilo se da su prenesene vrste, a osobito S. cephalus, konkurenti za stanište zavičajnoj zajednici stigofilnih riba te mogu biti potencijalni prijenosnici patogena što bi se moglo vrlo nepovoljno odraziti na cjelokupnu preostalu endemsku zajednicu. Dodatno, istraživanje ima primjenu za buduću strategiju upravljanja stranim vrstama u Hrvatskoj. |
